Uzgoj i bolesti pela Zanimanje veterinarski tehniar III
Uzgoj i bolesti pčela Zanimanje veterinarski tehničar III razred predavač Mirko Tocilj dr. vet. med.
Anatomija pčela
Anatomska građa pčele • • - Vanjski sustav: kožni sustav ekstremiteti (krila i noge) Unutarnji sustav: živčani dišni krvožilni spolni probavni osjetilni žljezdani
Dijelovi tijela pčele: • • • - Glava: ticala oči usni aparat Prsište: tri para nogu dva para krila Zadak: spolni organi žalac
Kožni sustav funkcija kožnog sustava je da štiti: tijelo od promjena temperature pčelu od neprijatelja unutarnje organe od ozljeda prihvaća mišiće i neke unutarnje organe Na površini tijela pčele nalaze se guste dlačice čija je funkcija: - zaštita tijela od prljavštine i prašine - skupljanje peludi za svoju ishranu i prijenos na druge cvjetove • ispod kože nalaze se mišići koji pokreću pojedine dijelove kožnog oklopa • • •
Ekstremiteti - krila i noge
Noge pčele • na prvom, drugom i trećem prsnom kolutiću nalazi se tri para nogu • noge služe za hodanje, skupljanje cvjetnog praha i čišćenje tijela • dijelovi noge: kuk, bedreni valjak, bedro, goljenica, članci stopala, dva zavinuta čaporka, jastučić za prijanjanje • prednje noge služe za hodanje i čišćenje • srednje noge služe za prikupljanje cvjetnog praha pomoću dlačica • stražnje noge služe za prijenos peludi u košnicu pomoću: košarice, peludnog češlja i ostruge
Prednja i stražnja noga
Krila pčele • Pčelinja krila: tanka, prozirna, hitinizirana i služe za letenje • Dva para krila • prednji par krila: - veći, trokutastog oblika, imaju zub na zadnjem rubu krila • stražnji par krila: - manji, nepravilnog trokutastog oblika, imaju zubiće na prednjem rubu • uzdužan i poprečan raspored žila bitan je razlikovanje spola • pčela leti brzinom od 40 km/sat • u jednoj sekundi pčela zamahne krilima 200 puta
Krila pčele
Unutarnji sustav pčele
Živčani sustav pčele dijeli se na: centralni simpatički živčani sustav Centralni živčani sustav djeli se na: živčani sustav glave (mozak) inervira: ticala, oči, gornju usnu, usni aparat - živčani sustav prsiju: inervira organe prsiju, noge i krila - živčani sustav zatka: inervira organe zatka i žalac • Simpatički živčani sustav inervira: prednje i stražnje crijevo, slinovne žlijezde, srce i dišni sustav • • -
Živčani sustav pčele
Dišni sustav pčele • sastoji se od cjevčica vezanih sa vanjskim svijetom s 10 pari odušaka • 3 para na prsima i 7 na zatku • odušci su mali otvori na hitinskom oklopu koji vode do dišnih vrećica • dišne vrećice pomažu pčeli pri letu i izbacivanju žalca • iz dišnih vrećica izlaze kapilare koje dolaze u sve stanice tkiva • pčela udahne 100 puta u mirovanju • za vrijeme rada i preko 200 puta
Dišni sustav
Krvožilni sustav pčele otvoren krvožilni sustav koji se dijeli na: srce i aortu Srce građeno od mišića je: dugačka cilindrična cijev podijeljeno u pet komorica srce pumpa krv u aortu i prenosi ga po čitavom tijelu • krv je bezbojna i ima funkciju izmjene tvari • •
Krvožolni sustav
Spolni sustav pčele • Svaki član ima specifičnu građu • Spolni organi matice: - Jajnici, jajovod, vagina ili neparni jajovod, sjemenska vrećica, dodatne žlijezde, odvodni kanal • Spolni organi truta: - Testisi ili sjemenici, sjemenovod, sluzava žlijezda, neparni sjemenovod, kopulacijska cijev • Spolni organi radilice: - Jajnici, jajovod(zakržljao), neparni jajovod ili vagina (slabo razvijen), odvodni kanal samo obrisi
Spolni sustav
Sporni organi matice i truta
Probavni sustav pčele • Funkcija: prerada hrane i održavanje organizma na životu • Dijelovi probanog sustava: - usni aparat (rilce i jezik) - probavna cijev • usni aparat prilagođen za sjeckanje i srkanje • sastoji se: - od gornje usne, gornje vilice, donje usne, rilca • u usnu šupljinu izlijevaju se pljuvačne žlijezde koje imaju ulogu u preradi nektara u med
Usni aparat, vilica, rilce i jezik
Probavna cijev Prednje crijevo ždrijelo jednjak medni mjehur (rezervoar tekuće hrane i vode) Srednje crijevo (valjkasta cijev i najvažniji dio probave) • Zadnje crijevo (tanko crijevo i rektum) odvodna funkcija izmeta • rektum se može povećati i do pet puta u nepovoljnim vremenskim uvjetima • •
Probavni sustav
Osjetilni sustav pčele • oči - osjet vida: - tri mala jednostavna i dva složena oka sastavljena od nekoliko tisuća malih dijelova • na vide crveno, nego žuto, modro, zeleno i ultraljubičasto, vole tamnije boje • ticala - organ njuha: duge hitinske cijevi na glavi, broj članaka kod truta 13, kod radilice i matice 12 • organ okusa : na jeziku, nije jako izražen • organ opipa: dlačice po cijelom tijelu • organ sluha: čuju zvuk kao vibraciju, nije jako izražen
ticala dlaćice oči
Žljezdani sustav pčele Razlikujemo: - prednjočeljusne žlijezde: sudjeluju u probavi i gradnji saća - mliječna žlijezda : izlučuje sekret - mliječ (6 - 10 dana najintenzivnije) - žlijezda slinovnica: ličinka izlučuje predivo za kukuljicu - odrasle pčele izlučuje slinu i enzime za probavu - voštane žlijezde: radilice izlučuju vosak iz 4 para voštanih žlijezda (najintenzivnije 10 – 18 dana) - mirisne žlijezde: izlučuje miris koje su naslijedile od matice (služi za pronalaženje vlastite košnice i hrane) - otrovne žlijezde ili žalac : imaju radilica i matica(smješten na kraju zatka) - spolna žlijezda: ima funkciju poticanja spolnog nagona
Žljezdani sustav pčele
Biologija pčela • • razvoj od jajeta do pčele život i razvoj pčelinje zajednice pčelinje leglo razmnožavanje pčelinjih zajednica
Razvoj od jajeta do pčele • embrionali razvoj pčele počinje kad matica položi jaje u stanice saća • 2 - 4 dana nakon oplodnje nese oplođena i neoplođena jaja • trutovi se razvijaju iz neoplođenih, a radilice iz oplođenih jaja • spol kod pčela je unaprijed određen (partenogeneza) • trutovsko jaje polaže u veće, a jaje pčele radilice u manje stanice saća • matica nese jaja tako da prvo uvlači glavu, okreće se i stavlja zadak, podiže krila, upirući se nogama u rubove stanica, ne dodirujući dno stanice iz spolnog otvora istiskuje jaje • akt nesenja jaja traje 9 -12 sekundi i odmah prelazi na drugu stanicu
Matica istiskuje jaje
Matica polaže jaje
Daljnji stadij razvoja • • • Savijena ličinka: (4 puta se presvlači) prvih par dana, hrana joj je mliječ u kojoj gotovo pliva od 3 dana dobiva pelud i med (nastaje radilica) hrani li se ličinka od 3 dana i dalje mliječi nastat će matica petog dana ličinka ispunjava cijelo dno stanice Ispružena ličinka – nimfa (5. presvlačenje) kad naraste da ne stane na dno ispruži se po duljini stanice glavom prema otvoru prestaje uzimati hranu i počinje izbacivati izmet ličinka se počinje zapredati stvarajući kukuljicu, a radilice pokrivaju njenu stanicu voštanim poklopcem tijelo se počinje dijeliti na organe i sustave kao u odrasle pčele Kukuljica – lutka (6. presvlačenje) dobiva svoj konačni oblik nalik mladoj pčeli kad se počne micati progrize kukuljicu i stanični poklopac te izlazi iz stanice
Život i razvoj pčelinje zajednice
Vrsta pčela
Matica • od položenog jajeta nakon 17 -og dana iz matičnjaka izlazi kraljica pčela – matica • zadatak joj je: - pronaći ostale matičnjake i ukloniti buduće matice - odletjeti iz košnice na oplodnju s trutovima i sigurno se vratiti (toplo i mirno vrijeme) - kad počinje polagati jaja, postaje apsolutna vladarica o kojoj se brinu pčele pratiteljice • nije savršena majka jer za pomladak se brinu druge pčele • za vrijeme dobre sezone može proizvesti oko 200. 000 jaja (20 kg pčela) • žive 5 – 6 godina
Matica
Pčele radilice • • • razvojni ciklus od jajeta do mlade pčele traje 21 dan čim izađe, za nju brinu mlade pčele koje ju čiste i hrane s obzirom na zadatke u košnici razlikujemo: pčele hraniteljice (0 - 3 dana) hrane mlade pčele i leglo pčele graditeljice (3 - 10 dana) grade saće pčele čistačice (10 - 15 dana) čiste košnicu izbacujući trunje i mrtve ličinke, hlade košnicu pčele stražarice (15 - 20 dana) čuvaju košnicu od neprijatelja pčele radilice (od 20 dana) do kraja života u košnicu donose nektar, pelud, propolis i vodu u sezoni živi do 45 dana (ugibaju od iscrpljenosti) radilice izležene u jesen žive sve do proljeća
Pčela radilica
Trutovi razvoj ličinke truta traje 24 dana brigu o njima vode pčele: čiste ih, paze i hrane kad izlete na orijentacijski let, 10 najbržih se sparuju s maticom, nakon čega ugibaju • ako je godina bila loša pčele ih izbacuju iz košnice, gdje brzo umiru • zimi održavaju toplinu u košnici i djeluju umirujuće na ostale pčele • • •
Trut
Sparivanje matice i truta
Pčelinje leglo • • - Za razvoj legla potrebna je: temperatura od 34 - 35 o C optimalnu temperaturu pčele osiguravaju: za hladnih dana, gusto poredane svojim tijelima pokrivaju leglo i zagrijavaju ga za velikih vrućina, brzo mašući krilima topli zrak zamjenjuju hladnijim Leglo može biti: radiličko trutovsko matičnjak
Poremećaj u pčelinjoj zajednici u svezi matice • poremećaj matica trutovnjača je pojava kad matica nese samo neoplođena jaja: - mlada matica je ostala neoplođena - staroj matici ponestalo je spermija u sjemenom mjehuriću • Tiha izmjena matica je pojava kad pčelinja zajednica sama uzgoji novu maticu: - matica ostari i prestane nesti jaja - kada matica iznenada ugine • Bezmatičnost i nadrimatice pojava kad društvo ne uspijeva ugojiti novu maticu • lažnim maticama počinju bujati jajnici (trutovska jaja) - pčele su nemirne, puno zuje, ulaze i izlaze iz košnica
Razmnožavanje pčelinjih zajednica • Pčelinja društva razmnožavaju se rojenjem a zajednica se dijeli na dva dijela: - jedan dio pčela odlazi sa starom maticom - drugi dio pčela ostaje s novom maticom
Zašto se pčele roje • • - rojenje nastaje na vrhuncu razvoja pčelinjeg društva Čime je uvjetovano rojenje? praiskonskim nagonom za selidbom klimatskim i pašnim prilikama pojavom viška energije koja se nema gdje upotrijebiti povećanim brojem mladih pčela u proljeće intenzivnim hranjenjem pčela i nakupljanja rezervnih tvari koje izaziva bujanje jajnika (pčele dolaze u tkz. “rojidbeno stanje”)
Tijek rojenja • • • akt rojenja započinje tek kad je prvi matičnjak zatvoren pčelinje društvo je nemirno, juri po košnici bezglavo one koje namjeravaju izaći sa rojem nasišu se meda zaposlene pčele ostaju u košnici, a nezaposlene (starosti od 3 -21 dan)odlaze oko podneva za lijepog vremena roj napušta košnicu s rojem izlazi matica i dio trutova, te se brzo dižu u zrak roj se skupljana nekom prikladnom mjestu blizu pčelinjaka, te tu ostaje par sati to je prvi roj ili roj prvak (prvijenac) za to vrijeme pčelar ima priliku skupiti roj i prebaciti ga u novu košnicu
• odlaskom prvog roja u starom društvu broj pčela se neprestano povećava • pčele radilice brane matičnjake da ih mlada pčela koja se tek izlegla ne ubije • hrane ih kroz stjenku matičnjaka • tada počinje pjev matica (vibriranje krila): - slobodna matica proizvodi zvuk ti-ti-ti. . - matice u matičnjacima kva-kva. . . • 10 -og dan od izlaska prvog roja, mlada neoplođena matica s drugim rojem izlazi iz košnice (drugenac) • nakon tri dana iza drugog roja zna izaći i trećak • takav roj je brojčano slab i u pčelarstvu nepoželja • u naprednom pčelarstvu sprječava se prirodno rojenje
Pčele radilice
Podjela rada • pčele radilice su najbrojniji članovi pčelinjeg društva • u sezoni broj im se kreće od 50. 000 – 80. 000 • mogu obavljati i više poslova u isto vrijeme • S obzirom na dob pčele možemo podijeliti na: - mlade pčele (do 21 dan) ili kućne pčele (2/3 svih radiličkih pčela) - stare pčele - letačice i sabiračice(broj im se povećava za jake paše)
Kućne pčele • kućna pčela je mlada radilica koja je netom izašla iz stanice • slaba je, ne može letjeti i polako se kreće • Prvi zadatak joj je: - čišćenje stanica do 5. dana života (pčela čistačica) - grijanje saća svojim tijelom • od 5 - 12 dana hrane ličinke s mliječi i peludom (pčela hraniteljica) • pčele pratilice (njih 12) hrane maticu mliječi • od 12 - 18 dana izlučuju vosak i grade saće (graditeljice) • od 18 - 21 dana stražare oko leta (pčele stražarice) • nakon 21 dan polako idu u kratke orijentacijske letove
Rad pčela sabiračica Osnovni zadaci pčela sabiračica su: skupljanje nektara, slatkih sokova, peluda i vode svaka sabiračica pokazuje sklonost jednom zadatku u potrazi za hranom pčele lete i do 4 km od košnice ujutro lete na pašu bliže košnici, a poslije podne dalje sabiračica nektar siše pomoću rilca i prenosi u svom mednom mjehuru • za 1 kg nektara potrebno je 15. 000 punih mednih mjehura) • za 1 kg meda 45. 000 punih mednih mjehura • za 1 kg meda potrebno je 100. 000 - 150. 000 pčelinjh letova • • •
Skupljanje nektara, peluda i vode • sakupljajući pelud sabiračica ga vlaži medom ili nektarom biljaka (hranjivi sastojci važni za zajednicu) • Zadaci sabiračica: - jedne skupljaju pelud spremajući ga u košarice zadnje noge (za popuniti jednu stanicu 18 tovara) - druge unose vodu u svom mednom mjehuru (za jednu stanicu 50 letova) - treće u košnicu unose propolis u košaricama (smolasta tvar s drveća kojom lijepe pukotine na košnicama) • propolis preuzimaju kućne pčele i prenose ga u košnicu • Život radilica ovisi o intenzitetu rada: - ljeti zbog intenzivnog rada 4 -6 tjedana(ugibaju u prirodi) - zimi i nekoliko mjeseci
Međusobno sporazumjevanje radilica • kad se vraćaju s dobre paše, sabiračice pokretima tijela (plesom) drugim pčelama pomažu naći pašu • Plesom na saću – pčele u košnici ih dodiruju ticalima pokušavaju odrediti s kojeg cvijeta dolaze (mirisom) • plešu li u obliku kruga (brzo)mijenjajući smjer lijevo desno hrana je na udaljenosti oko 10 m • ples u obliku ležeće osmice (sporo), trešnja zatkom lijevo i desno, znači da je hrana dalje od 100 m • ako je izvor hrane bliži košnici broj pokreta je brži, a ako je dalji broj okretaja i ples je polaganiji • samo dva okretaja u minuti označava da je put do hrane na oko 3 km • smjer središnje ravne crte broja 8 označava smjer
Uzgoj pčela
Vrste košnica i okvira • • • košnice s nepokretnim i pokretnim saćem izbor košnice dijelovi i dimenzije svih košnica i okvira čišćenje i dezinfekcija košnica i okvira način stavljanja satnih osnova i okvira pretapanje starog saća
Košnice s nepokretnim saćem • Napravljene su od: - pruća, slame, vinove loze (obložene smjesom pepela, goveđe balege ili ilovače) - dasaka - duplje ili kore šupljeg drveta - Razlikujemo: - zvonare, pletare, vrškare, dubine, daščare
Nedostaci košnica s nepokratnim saćem • život pčelinje zajednice odvija se bez utjecaja pčelara • ne mogu se izvoditi nikakvi zahvati • saće je fiksirano na unutarnje zidove • zapremina im je mala do 15 l • izražen je nagon za rojenjem • ne može se dobiti vrcani med (samo muljani) • u RH je mali broj ovih košnica
• - Kod nas u RH mogu se naći ovi tipovi košnica: Pološke Dadant-Blatt-ove (DB) Alberti (Antun) – Žnidaršić-ove (AŽ) Langstroth – Rootove (LR) Fararova Nukleusi
Pološka (listnjača) • Košnica kod koje je: - plodište i medište jedno pored drugog (razdvojeno matičnom rešetkom) - šire se dodavanjem okvira sa strane - broj okvira 16 -20 (i više) - veličina okvira je 420 x 270, 400 x 300, 400 x 400 - Nedostatak: - ograničen volumen košnice - matica polaže leglo u okvire s medom - sazrijevanje meda je sporije - dobiva se samo mješani med
Pološka
Dadant-Blattova košnica (DB) • • - američkog podrijetla košnica polunastavljača okviri u medištu su upola manji nego u plodištu Sastoji se od: pokretne podnice s letom plodišta ili tijela košnice medišta – polunastavak zbiježišta poklopca
Dadant-Blattova košnica
Dimenzije košnice • - Na podnicu sa letom nastavlja se: plodište (500 x 310 mm) medište (500 x 155 -170 mm) oba nastavka imaju po 12 okvira Dobre osobine košnice: dosta prostora za razvoj legla dodavanjem polunastavka ne remeti se mikroklima med brže sazrijeva sigurno prezimljavanje pčela zapremina košnice može se stalno povećavati pogodna je za amaterski rad
Alberti (Antun) – Žnidaršić-ove (AŽ) • košnica konstruirana u Njemačkoj • Antun Žnidaršić poboljšava konstrukciju i metodiku rada ove košnice (uvodi standardni okvir 41 x 26 mm) • AŽ kožnica je ormarić od dasaka s vratima sa stražnje strane (rad sa stražnje strane) • Ima dva leta: manje na medištu i veće na plodištu • Sastoji se od: - donjeg dijela plodišta - gornjeg dijela medišta - vodoravne pregrade – Hanemonove rešetke - mreže za ventilaciju straga (plodište/medište)
AŽ Grom prednja strana
Stražnja strana AŽ košnice
Langstroth – Rootove (LR) • • • - čini 90% svih košnica u svijetu svi dijelovi su standardne izvedbe i jednakih mjera Dijelovi košnice: podnica s letvicom za leto tri nastavka matična rešetka poklopac hranilica s mrežom i zbježištem krov
Dimenzije LR košnice • • - Dimenzije košnice: dužina 504 mm širina 412 mm visina 242 mm Dimenzije okvira 450 x 232
Karakteristike LR košnice • predstavljaju početak modernog pčelarenja i ostvarivanja dobiti • postavljaju se same ili po 4 - 6 na jednu paletu • tipična standardna nastavljača sa 10 okvira u nastavku • 3 nastavaka istih dimenzija: plodište(2), medište(1) • košnica se povećava dodajući nastavke • “Hoffmanov” okvir automatski regulira razmak satina (od centra do centra 36 mm) • dodaje se i polunastavak iznad plodišta (rezerva hrane po zimi) • daje mogućnost pčelarenja sa dva pčelinja društva
Dijelovi LR košnice
Farorova košnica • • • od LR se razlikuje samo po visini nastavak i okvira plodišni i mednišni nastavci su jednaki u svakom nastavku ima 10 -12 okvira nastavci su visoki od 155 – 200 mm pogodne su za dvomatično pčelarenje laka je za rukovanje nastavci se brzo pune medom brži i lakši pregled pčelinjeg društva predviđena je za iskusnije pčelare
Nukleusi ili pomoćne košnice • • • male košnice s 4 – 6 okvira napravljene od drveta ili tvrdog stiropora Služe za: uzgoj, sparivanje, testiranje i čuvanje mladih matica držanje pomoćnih pčelinjih društva vlastitu proizvodnju matica okviri nukleusa bi trebali biti kao okviri košnica kao nukleus može poslužiti LR nastavak podijeljen na dva dijela (dva leta)
Nukleus
Ostale košnice u upotrebi • • • Krizmanovka- konstruktor Milan Krizman Alpska košnica – konstruktor Rože Delon AA košnica stiroporne košnice šesterokutne
Izbor košnice Košnica bi trebala ispunjavati slijedeće uvijete: da je standardnih dimenzija da je izrađena od suhog i kvalitetnog drveta: jele, omorike, bora, klena, lipe, bijele vrbe i crne topole kvalitetna i profesionalna izrada da se može lako prenositi i prevoziti da je ona koju koriste većina pčelara u svijetu da je rad s košnicom što jednostavniji da ima sve neophodne dijelove (dodatke) za suvremeno pčelarenje • da se zapremina može maksimalno po potrebi proširiti • koristiti samo jedan tip košnica • •
Dijelovi i dimenzije svih košnica i okvira • - Dijelovi košnice: postolje podnica s letvicom za leto antivarozna podnica okviri satna osnova plodište matična rešetka medišta poklopna daska hranilica s mrežom i zbježištem krov
Dijelovi okvira (Hoffmanov) • Satonoša Bočna letvica • Donja letvica
Način stavljanja satnih osnova u okvire • • • na svakoj bočnoj letvici okvira buše se 4 rupe na satonoši i donjoj letvici buši se 5 rupa više kombinacija ova 2 načina kroz rupe se provlači pocinčana žica na krajevima se žica učvršćuje čavlićima žica se utapa u satnu osnovu pomoću struje (12 v)
Pčelinjaci, pčelarski radovi i pribor
Vrste pčelinjaka • • Seleći Stacionirani
Stacionirani pčelinjak-otvoreni • • • - smješten na otvorenom prostoru okrenut prema južnoj strani razmak između košnica bi trebao biti minimalno 0, 5 m razmak između redova minimalno 2 -3 metra (lakši rad) svaki slijedeći red minimalno 2 metra iza prednja ploha košnice obojana u različitu boju prednji dio košnice lagano nagnut (zbog vode) izbjegavati jedno postolje za veći broj košnica postolje za košnicu može biti od drveta, željeza, betona …. Dvije vrste: pokriveni paviljonski (pregledavaju se sa stražnje strane)
Prednosti i nedostacioniranog pčelinjaka • Prednosti: - manji troškovi proizvodnje, smrtnosti, prenošenja zaraze, uznemiravanja pčela - oprašivanje poljoprivrednih kultura - Nedostaci: - manji prinosi po košnici - nedostatak pojedinih paša - zamaranje pčela u potrazi za nektarom
Seleći pčelinjak • • - Prije seljenja treba ustanoviti da li područje: ima dovoljno paše gdje selimo da nije prenapučeno pčelinjacima preporuča se 100 -200 pčelinjih zajednica na veoma jakoj pčelinjoj paši pčelinje zajednice moraju biti jake i zdrave Pčele možemo seliti: auto – kombi auto prikolicom (preređena prikolica za košnice) kamionom (s prikolicom – prepravljena) željeznicom
Prednosti i nedostaci selećeg pčelinjaka • - Prednosti: veći prinos meda(udvostručenje prinosa) veći izbor paša manje zamaranje u potrazi za nektarom i vraćanje u košnice Nedostaci: poskupljuje troškove proizvodnje (prijevozno sredstvo) pčelinja društva slabe(gubitak do 0, 5 kg pčela) pčele više troše med (zbog uznemirenosti u transportu) veća mogućnost zaraze i uginuća trovanje pesticidima od strane domaćeg stanovništva
Pribor u pčelinjaku • • • zaštitna odjeća i obuća pčelarsko dlijeto pčelarska četka dimilica i dimni materijal vreća za skidanje rojeva
Zaštitna odjeća i obuća • zaštićuje tijelo pčelara od uboda uznemirenih pčela - pčelarski kombinezon (jednodijelni) - pčelarska bluza - pčelarska kapa s mrežom - pčelarske rukavice
Što je pčelarsko dlijeto? • komad plosnatog metala naoštren na oba kraja • jedan kraj je savinut pod kutom od 90 o • Služi za: - odvajanje nastavaka ulijepljenih propolisom - skidanje voštanih zaperaka po okvirima - struganje i čišćenje pojedinih dijelova u košnici - razmicanje i vađenje okvira
Pčelarsko dlijeto
Zašto služi dimilica i vrste dimnog materijala namjena joj je stvaranje hladnog dima služi za zadimljavanje pčela: kako bi se umirile lakšeg i bržeg pregleda košnice upotrebljava se gorivo koje tinja i stvara veću količinu dima: - sijeno, drveni otpaci, suho trulo drvo, stare krpe, šišarke, karton, dimni štapići …. . • • •
Upotreba dimilice
Vreće za skidanje rojeva Upotrebljava se za: hvatanje odbjeglog roja bez većih gubitaka potpunu kontrolu nad pčelama u vreći upotrebu u naseljenim mjestima (grad) prenošenje roja na željeno mjesto bez prebacivanja iz košnice u košnicu • na sebi ima preklop za potpuno zatvaranje • može se staviti na dugačku šipku do 4 m • -
Vreća za hvatanje rojeva
Ostali pribor i oprema • • • pčelarska četka pčelarska kliješta za vađenje okvira pčelarski dnevnik topionik za vosak (sunčani) stalak za otklapanje saća nož ili pčelarska vilica kutija za prihvat pregledanih okvira stezač za seljenje nastavljača vrcaljka
• Pčelarska četka služi za micanje pčela s okvira prilikom pregleda • Pčelarska kliješta služe za vađenje okvira iz košnice i njihov prihvat tijekom pregleda • Pčelarska vilica je zupčasto - igličasta alatka s kojom odstranjujemo voštane poklopce na saću • Pčelarski dnevnik bilježnica za vođenje evidencije i zahvata na svakoj košnici na pčelinjaku • stezač za seljenje nastavljača je okvir pomoću kojeg učvršćujemo i vežemo dva ili tri nastavka za lakši transport
Pčelarska proizvodnja • • • proizvodnja vrcanog meda proizvodnja meda u saću proizvodnja voska sakupljanje peluda i propolisa proizvodnja matične mliječi
Proizvodnja vrcanog meda • - proizvodnja meda sastoji se od: pripreme za vrcanje oduzimanje okvira s medom uređivanja prostora za vrcanje meda pripreme pribora za otklapanje saća s medom otklapanje saća i vrcanje meda postupka s medom poslije vrcanja čuvanje meda
Pripreme za vrcanje • - Za vrcanje meda smo spremni kad : je 50 – 70% saća s medom poklopljeno iz saća koje držimo ploštimice ne curi med pčelama osiguramo dovoljno praznog saća Med medljikovac se može uzeti nepoklopljen
Oduzimanje okvira s medom • u vrijeme jakih paša kada pčele intenzivno rade preporuča se oduzimanje saća s medom oko 5 -6 sati poslije podne • Pčele koje se nalaze na okviru s medom treba odstraniti: - laganim udarcem ruke po ruci u kojoj je okvir - guščijm perom umočenim u otopinu octa - travom intenzivnog mirisa • Okviri bez pčela se stavljaju u okvirnjaču i brzo prenesu u neku prostoriju • Na mjesto oduzetih okvira treba staviti prazan
• Upotreba bježalice: - bježalica je sprava koja se stavlja između plodišta i medišta, a omogućava prolaz samo u jednom smjeru - poklopac sa bježalicom se stavlja dva dana prije oduzimanja meda (predvečer) - kad pčele osjete da su bez matice provlače se kroz bježalicu iz medišta u plodište
• Upotrebom kemijskih sredstava intenzivnog mirisa pčele bježe iz plodišta u medište: • karbolna kiselina (opasna) brzo djeluje , ali med može poprimiti miris po karbolu • propionska kiselina(neopasna) pomiješana s vodom otjera pčele u roku 1 -2 minute • Upotreba mehaničkih sredstava: • Puhaljka za izgon pčela iz medišta - Radi na principu ispuhivanja zraka iz mašine (najsigurniji način)
Prostorije za vrcanje meda • • - Prostorija za vrcanje meda može biti: zidana, od dasaka ili lesonita montažna kućica ljetna kuhinja Mora biti: svjetla, čista, nepristupačna za insekte s temperaturom od 25 -30 o. C
Pribor za otklapanje saća s medom • - Od pribora za otklapanje saća služimo se: noževima (oštrica s obije strane) vilicama (vilica s 20 igala dugačkih 30 mm) nož na paru (grijan parom) električni nož blanja grijana el. strujom vodoravno položen nož s rezervoarom (USA) kanta sa sitom za voštane poklopce vrcaljka posuda i cijedilo ispod slavine posuđe za med
Otklapanje saća i vrcanje meda • • • Okvire s medom sortiramo po: starosti saća (zbog pucanja mlađeg saća) težini meda sortama meda Pribor s kojim skidamo voštane poklopce mora biti ugrijan (zbog lakšeg rada) vrcaljku postavljamo na ravnu i vodoravnu podlogu otvoreno saće slažemo u vrcaljku pazeći da suprotne strane budu podjednako teške satonoša okvira je okrenuta prema vanjskoj strani koša kad izvrcamo vanjsku stranu okvira , okretanje se zaustavi, a okviri se okrenu na drugu stranu
• vrcaljka se okreće oko svoje osi i djelovanjem centrifugalne sile med izlazi iz saća • udara o stjenke vrcaljke i skuplja se na dnu • koš vrcaljke se u početku okreće lagano, a kasnije sve brže i brže • Postoje dva osnovna tipa vrcaljki: - obične (3 – 4 okvira) na ručni pogon - radijalne (20 i više okvira) pokretane elektromotorom
Postupak s medom poslije vrcanja • izvrcani med se ulijeva u velike posude, pokrije se gazom i ostaviti se stajati 3 - 4 dana • prostorija gdje je med, mora biti suha, čista i prozračna s temperaturom od 25 o. C • nakon par dana s površine meda se obere pjena u kojoj ima peludnih zrnaca i raznog trunja (obiranje se ponavlja u više navrata) • kad nestane pjena, med se procjeđuje kroz mokru gazu višestruko složenu • prostorija u kojoj se procjeđuje med mora biti zagrijana • mjehuriće zraka koji nastaju pri cijeđenju, izbjegavamo tako da med procjeđujemo kroz lijevak na koso postavljenu daščicu
Sortiranje meda i ulijevanje u posude • • • Kad se med izbistri sortiramo ga po: porijeklu (od koje biljke potječe) sadržaju vode Med za prodaju i skladištenje ulijeva se u: drvene, aluminijske, prokromske i emajlirane posude U kantu od 37 litara, stane 50 kg meda
Čuvanje meda • u prostoriji gdje se čuva med ne smije biti ništa što izlučuje jake i neugodne mirise • Prostor ne smije biti vlažan jer se med može: - pokvariti i ukiseliti se • posude s medom moraju biti dobro zatvorene bez pristupa zraka • optimalna temperatura za čuvanje meda je 5 o. C • prirodno svojstvo meda je kristalizacija • kristalizirani med je podložniji vrenju i kvarenju od tekućeg • kristalizirani med grijanjem ponovo vraćamo u tekuće stanje pazeći da temperatura ne pređe 40 o. C
Proizvodnja meda u saću • Proizvodnja meda u saću je znatno skuplja i zanemarena pojavom vrcanog meda • Potrošači ga rado koriste jer: - je med ukusniji - ne dovodi u sumnju čistoću i kvalitetu meda • med u saću se proizvodi u sekcijama (mali okvirići unutar velikog okvira ili se reže medno saće iz okvira • satna osnova za proizvodnju meda u saću je puno tanja i svjetlija od klasične • za proizvodnju meda u saću pčelinja zajednica mora biti posebno jaka • čuvanje ovog proizvoda je posebno važno zbog djelovanja voskovov moljca (ledenica na – 18 o C)
Proizvodnja voska • pčelinji vosak je proizvod voštanih žlijezda pčela radilica u dobi od 12 – 18 dana • izlučuje se u tekućem stanju, a na zraku se stvrdnjava • sastoji se od lipida i ugljikovodika • za 1 kg voska pčele potroše 3, 6 kg meda • vosak je žute boje • miriše po medu biljki s kojih je sabran • topi se na temperaturi od 56 – 64 o. C • Vosak se upotrebljava za: - izradu satnih osnova, izradu svijeća, u kozmetičke i farmaceutske svrhe, u slikarstvu, zubarstvu, elektronici - u kemijskoj, prehrambenoj, tekstilnoj i kožarskoj ind.
Za one koje žele znati više !! • Vosak se sabire iz voština: • pletara i dubova, staroga saća, mednih poklopaca, građevnjaka, otpadaka • Nakon što se prikupi, potrebno ga je pretopiti u raznim topionicima (sunčani, električni, vodeni, parni ) • Sunčani topionik • plići sanduk, dubok 15 -ak cm, na čijem je dnu lim izoliran s doljnje strane • iznad lima je žica koja ne dozvoljava voštini da klizi u korito koje se nalazi na dnu sanduka • sanduk se zatvara prozorom sa dva stakla (izolacija) i okrene se koso prema suncu • uz sanduk moramo imati emajlirane posude s hladnom vodom za kalupljenje voska
• • - Za one koje žele znati više !! Topljenje voska vrućom vodom: u veliki lonac ulije se trećina vode (kišnica, bunarska) kad voda zavrije dodaje se razna voština hlađenjem vode na površinu će isplivati komad čistog voska i malo taloga Parni topionici: posuda s dvostrukim dnom u kojem se nalazi voda topionik se zatvara hermetičkim poklopcem u dodiru sa parom voština se topi i curi kroz špinu topionika topljenje traje 40 – 60 minuta, a gotovo je kad na grljak poteče samo voda voštinu u topioniku treba stiskati da se izvuče što više čistog voska
Topinici za vosak
• - Električni topionik: topionik za suho topljenje s dvije ploče se griju el. strujom i stišću čim vosak iscuri između ploča ostaje netopiv ostatak
Sakupljanje peluda (cvjetni prah) • pelud je proizvod muških spolnih stanica biljaka koji pčele skupljaju na cvjetovima i oblikuju ga u grudice • sastoji od tvari neophodnih za život pčela (bjelančevina, masti, vitamina i minerala) • neophodan je za proizvodnju matične mliječi, voska i za vlastitu ishranu • pčele počinju skupljati pelud u dobi 14 – 17 dana • pčelari skupljaju pelud radi prihranjivanja pčela kad u prirodi nema peludne paše • Pelud se može skupljati: - ručno - neposredno s biljki - hvatačem peluda - ručno iz saća
Za one koje žele znati više !! • Ručno skupljanje peluda - za vrijeme najveće cvatnje biljaka, beru se zrele rese i suše u toploj prostoriji - poslije sušenja zdrobe se i prosijavaju se kroz gusto sito - rese s peludom mogu se stresati direktno na čisto platno • Skupljanje peluda hvatačem - hvatač peludi je drvena kutija s žičanom mrežom koja se stavlja na leto košnice - žičana mreža ima promjer oka 5 mm (ne prolaze trutovi) - ispod kutije se nalazi mala ladica u koju upada pelud - za skupljanje peluda treba iskoristiti ljetno vrijeme, jer je pelud podložna kvarenju kad je vlažno - 60 -80% peluda ostaje u ladici, a 20 % se unese u košnicu - svakih 6 -7 dana hvatače treba prebaciti na druge košnicu
Za one koje žele znati više !! • Vađenje peludi iz saća: - pomoću specijalnog izvlakača - namakanjem okvira u toploj vodi 12 - 14 sati i poslije se izvrca - smrzavanjem saća u vodi (odvaja se poslije zagrijavanja) • Čuvanje skupljenog peluda: - pelud treba osušiti jer bi se inače brzo pokvario - sušenje se obavlja infracrvenim zrakama ili električnom strujom (temperatura do 45 o. C) - kad se pelud osuši, prosije se kroz fino sito, a čuva se u aluminijskim ili staklenim posudama na tamnom, suhom i hladnom mjestu
Proizvodnja matične mliječi • matična mliječ se stvara u mliječnoj žlijezdi pčela radilica starih 5 - 15 dana života • gusta je poput vrhnja, kiselkastog okusa i trpka, mliječno bijele boje • sastoji se od vode, bjelančevina, ugljikohidrata, masti i ostalih tvari (vitamina, minerala) • matičnu mliječ treba proizvoditi za vrijeme rojenja i glavne paše kad je zajednica najjača • upotrebljava se isti pribor kao i za uzgoj matica: - okviri za presađivanje matičnjaka, matičnjaci, igla za prenošenje ličinki, kalup za izradu matičnjaka, lopatica za vađenje mliječi i bočice za spremanje mliječi • za proizvodnju mliječi trebamo puno matičnjaka
Za one koje žele znati više !! • matičnjake prebacujemo na specijalno izrađen okvir sa tri letvice (na jedan okvir stane 30 - 40 matičnjaka) • na letvici se nalaze matičnjaci razmaknuti 2 -3 cm • u svaki matičnjak kapnemo malo matične mliječi te iglom za presađivanje lagano prenesemo jednodnevnu ličinku (ne stariju od 24 sata) • kada je cijeli okvir napunjen matičnjacima i presađenim ličinkama, prenosimo ga među okvire s otvorenim leglom • tu se nalaze mlade pčele koje intenzivno proizvode mliječ • dodani matičnjaci ostaju u košnici dva dana, odnosno ukupno od 48 do 50 sati • nakon tog vremena okvir se vadi, a na njegovo mjesto stavlja drugi s presađenim matičnjacima • iz svakog matičnjaka se plastičnom žlicom ili pumpicom vadi mliječ i sprema u tamne boce u hladnjak
Skupljanje propolisa • propolis pčele skupljaju s pupoljaka drvenastih biljaka • sadržava smolaste tvari kojima pčele zatvaraju sve pukotine u košnici, učvršćuju okvire, mumificiraju leševe malih životinja, premazuju unutrašnjost košnica • propolis ima ljekovito svojstvo pa ga pčelari skupljaju na više načina - struganjem s košnice i okvira - pomoću skupljača • skupljač je rešetka(mreža)od letvica razmaknutih 2 -3 mm • postavlja se iznad satonoša, a pčele nastoje zatvoriti te šupljine propolisom • propolis skidamo s mreže tako da ga stavimo u hladnjak na 20 minuta i nakon toga stresemo sa mreže
Bolesti pčela • Epizootiologija i osnovna obilježja bolesti pčela
Bolesti pčela • Zarazne pčelinje bolesti uzrokovane: - Virusima (mješinasto leglo) - Bakterijama (američka gnjiloća, europska gnjiloća) - Plijesnima (vapnenasto leglo , kamenito leglo) • nametničke pčelinje bolesti (nozemoza, varoza)
Mješinasto ili vrećasto leglo • virusna zarazna bolest poklopljenog legla od koje obolijevaju: - ličinke (zaraze se inficiranom hranom) - mlade pčele radilice (zaraze se čišćenjem ličinki) • bolest se javlja u proljeće (prenose je starije pčele) • ličinka ugiba od ove bolesti kad se ispruži u stanici koja je već poklopljena (prijelaz iz ličinke u kukuljicu) • Kako prepoznati bolest? - poklopljena stanica je malo uleknuta i prožeta tamnim mrljama s rupicama - kad pincetom izvučemo uginulu ličinku, nalik je nekoj vrećici ili mješini (naziv = mješinasto leglo) - cijela ličinka se pretvorila u kašastu masu uz sačuvanu kožicu koja je žilava i čvrsta
• • Opasnost od bolesti: virus je prisutan i kod prividno zdravih pčela lako se prenosi zalijetanjem ili grabežom pčela rijetko dolazi do masovnih gubitaka kad se bolest prepozna, na pretragu treba poslati 10 x 15 cm saća sa zaraženim ličinkama u 50% glicerolu Bolest se liječi: u 1, 5 litru šećernog sirupa(2: 3) doda se 1 gram kloramfenikola – svaki drugi dan po 0, 5 l košnicu i sve njezine dijelove te pribor treba opaliti plamenikom saće pretvoriti u vosak i sterilizirati
Bolesti pčela prouzročene bakterijama • američka gnjiloća pčelinjeg legla • europska gnjiloća pčelinjeg legla • lažna gnjiloća • kiselo leglo • praškasto leglo
Američka gnjiloća pčelinjeg legla naziva se još i opaka gnjiloća bakterijska zarazna bolest poklopljenog legla ne obolijevaju odrasle pčele prenosi se vrlo brzo, uništavajući sve zajednice ličinke se zaraze preko hrane, prije poklapanja legla bolest prenose mlade pčele radilice, pčele grabežom, nametnici, pčelari priborom i košnicama • Kako prepoznati bolest? - Iznad uginulih ličinki voštani se poklopci udubljuju i potamnjuju, a na površini nalazimo rupice nepravilnih oblika - kad skinemo poklopac i uguramo šibicu ili čačkalicu zahvatit ćemo gnjilu masu koja se razvlači u niti • • •
• gnjilež ima specifičan miris po tutkalu • nakon 20 - 30 dana masa se isuši (prošaranost legla) • na pretragu se šalje uzorak promijenjenog saća veličine 10 x 20 cm • saće se umata u papir, pakira u kartonsku kutiju (ne u nepropusnu ambalažu - pljesnivost) • Liječenje bolesti: - u pravilu bolest se ne liječiti - ovlašteni veterinarski inspektor može odlučiti o pretresanju pčela - pčele iz zaražene košnice se pretresu u novu raskuženu i čistu košnicu, a leglo se uništi - stara košnica i pribor se dezinficiraju, saće pretopi i sterilizira
• Liječenje bolesti: - bolest je nemoguće liječiti - o pretresanju pčela u novu košnicu odlučuje ovlašteni veterinarski inspektor - stara košnica i pribor se dezinficiraju, saće pretopi i sterilizira • Suzbijanje bolesti: - u blizini pčelinjaka potrebno je iskopati veliku jamu - kad se sve pčele vrate u košnicu upale se unaprijed postavljene sumporne trake i dobro zatvore leta - sve košnice s pčelama zapaliti u rupi zatrpati zemljom • ako zakon dopušta vrijedne košnice možemo raskužiti otopinom amonijeva klorida i opaliti plamenom • pčelarsku odjeću prokuhati, a pribor opaliti plamenom
Suzbijanje američke gnjiloće
Europska gnjiloća pčelinjeg legla • nazivi : europska trulež, europska gnjiloća i kisela gnjiloća • javlja u oslabljenim pčelinjim zajednicama , u zajednicama s nedovoljno hrane i kad ličinke gladuju • to je bolest nepoklopljenog legla, a prenose ju pčele hraniteljice, pčele grabljivice i sami pčelari • oboljele ličinke stare tri dana brzo ugibaju i pretvaraju se u gnjilu masu koja jako smrdi • preboljenjem bolesti, ličinke postaju prenosioci zaraze • Kako prepoznati bolest? - na temelju smrada iz košnice - nalaza uzročnika bolesti (bakterije) • na pretragu se šalje uzorak saća 10 x 15 cm od 2 -3 zajednice
• • - Liječenje bolesti: utvrditi koji antibiotik najbolje djeluje na uzročnika prije primjene antibiotika treba izvrcati med antibiotike propisuje veterinar, a upotrebljava se: geomicin, streptomicin, kloramfenikol ili penicilin obvezno treba provesti dezinfekciju košnica, pribora i pčelinjih proizvoda
Vapnenasto leglo • zarazna bolest poklopljenog legla uzrokovana plijesnima • bolest prenose pčele hraneći ličinke • uzročnik se razmnožava u tijelu ličinke i pretvara ju u vapnenastu mumiju • u početku je ličinka gnjecava , a kasnije poput vapna • Kako prepoznati bolest? - u kutovima na podnici nailazimo na hrpice mumificiranih ličinki - uginule ličinke nalazimo u otvorenom i zatvorenom leglu • na pretragu se šalje uzorak saća 10 x 15 cm ili cijeli okvir • Liječenje: upotreba timola i mravlje kiseline pokazuje dobre rezultate i ne ostavljaju rezidue u medu • antibiotici samo u krajnjoj nuždi - nistatin
• suzbijanje bolest i dezinfekcija: - zamjena matice - temeljita dezinfekcija košnica, okvira i zaraženog inventara • otopinom 10% vodikovog peroksida i 5% mravlje kiseline • podnicu opaliti otvorenim plamenom
Kamenito leglo - aspergiloza • • zarazna bolest pčelinjeg legla i odraslih pčela kod ljudi uzrokuje upalne promjene dišnog sustava ličinke i pčele se zaraze inficiranom hranom kad ličinka ugine , omlohavi, osuši se i otvrdne poput kamena raznih boja bolesne pčele su slabe i nemirne , ne mogu letjeti , a kad uginu otvrdne im zadak i prsa Kako prepoznati bolest? promjene boje ličinki od žuto-zelene do crne osušene ličinke kao kamenčići lako se vade iz saća na pretragu se šalje uzorak saća sa zaraženim leglom 10 x 15 cm i najmanje 50 pčela
• • • Suzbijanje bolesti: slabe zajednice treba uništiti jake zajednice premjestiti u novu košnicu i saće dezinficirati otopinom 10% vodikovog peroksida i 5% mravlje kiseline košnice i zaraženi pčelarski pribor opaliti plamenom Upotreba meda i peluda najstrože je zabranjena za ljudsku prehranu pčelar se mora koristiti zaštitnim rukavicama i držati vlažnu masku preko usta i nosa mjesto gdje je bila košnica dezinficirati polijevanjem 4 -5% formaldehidom
Nametničke pčelinje bolesti • Bolesti prouzročene parazitima: - praživotinjama (nozemoza) - grinjama (varoza)
Nozemoza • nametnička bolest odraslih pčela sakupljačica • uzročnik ulazi kroz probavni trakt izazivajući velike poremećaje , pa pčele ne mogu probaviti hranu • glavni izvor zaraze je izmet bolesnih pčela koji možemo naći po cijeloj košnici (medu, peludu, saću) i prirodi • pčele se zaraze vodom sa zajedničkih pojilišta, grabežom, pčelar premještanjem zaraženih okvira i drugim radovima • Kako prepoznati bolest? - pčelar uočava izmet na prednjem dijelu košnice - pčele troše više hrane (ne mogu je probaviti) nego obično - zadak bolesnih pčela je povećan uz znakove proljeva - životni vijek pčela je kraći
• Za utvrđivanje bolesti u laboratorij moramo poslati 30 uginulih pčela s podnice ili s znakovima bolesti u 2 ili 3 mjesecu • Liječenje bolesti - upotrebljava se fumagilin (zbog rezidua u medu u EU nije dozvoljena upotreba antibiotika) - dobro djeluje i askorbinska kiselina (vitamin C) • Suzbijanje bolesti: - postavljanje higijenskih pojilica (staklenka okrenuta naopako)
Varoza • nametnička bolest uzrokovana grinjom Varoom Jacobsoni - bolest se javlja u svim fazama razvoja pčele - ženke polažu jaja uz ličinke stare 5 -6 dana (leglo nije poklopljeno ) pretežno u trutovsko - broj krpelja u leglu se kreće i do nekoliko tisuća - ženka varroe ljeti živi 2 - 3 mjeseca zimi 6 i više • varou lako uočavamo golim okom: - ženka je krupnija, jajolikog oblika, tamnosmeđe boje, po tijelu posuta dlačicama i kukicama s izraženim usnim aparatom za sisanje - mužjaci su manji, okruglasti, ne sišu krv, imaju rasplodnu ulogu (rađaju se u poklopljenim stanicama saća) - ženke varoe i njihove ličinke hrane se krvlju odraslih pčela i njihovog legla
ženka
• Kako se bolest prenosi? - Kontaktom bolesnih pčela, trutovima koji mogu letjeti jako daleko, rojevima pčela, zalijetanjem, seljenjem pčela na paše ili prometom pčela • Kako prepoznati bolest? - u početku pojava uginulih, nerazvijenih , sitnih trutova, ličinki i kukuljica - bolesne pčele slabo lete, duže se zadržavaju u košnicama, uznemirene su , vrte se u krug, broj trutova znatno opada - na dnu košnice nalazimo uginule pčele s grinjama po njima
• Dijagnozu postavljamo tako da uhvatimo pčelu i tražimo varou na njoj - žrtvovanjem 100 pčela u staklenci u koju ulijemo vruću vodu (time se ubiju pčele i varoe) - o broju nađenih varoa odlučujemo o liječenju • Na pretragu se šalje: 50 -100 pčela sa centra plodišta - poklopljeno trutovsko leglo 10 x 10 cm omotano u papir • Liječenje varoze tehničkim postupcima: - izrezivanje trutovskog legla nakon poklapanja (50% uspjeha) - izlaganje košnice temperaturi od 47 o C , 15 minuta ubija varou, a ne šteti pčelama (u Rusiji ) • liječenje varoze kemoterapeuticima • isparavajuća sredstva (naftalin, timol , eterična ulja)
• pare mravlje kiseline u koncentraciji od 60 -80 % (učinkovitost 99%) ekološki je najprihvatljiviji način suzbijanja varoe (registrirano u EU) - djeluje na varou, na pčelama i na poklopljenom leglu - pčele mogu izdržati 200 puta veću dozu mravlje kiseline od varroe • upotreba sublimirane oksalne kiseline se pokazala ekološki opravadano i vrlo efikasna • Kontaktna sredstva: - malation, amitraz imaju kancerogeno djelovanje i ostavlja rezidue u medu (nema ih u EU) • oksalna kiselina u obliku spreja jeftino, efikasno, jednostavno sredstvo u obliku 2% -tne otopine • mliječna kiselina u obliku 15% -tne otopine koja se prska običnom prskalicom
• Dimna sredstva: duhan, nedovoljno učinkovit • Aerosolna sredstva : amitraz, kumafos, fluvalinat, akrinatrin raspršuju se pod tlakom kompresora • Dodatak hrani: • Kas-81 • Organske bakrene soli: bakreni sulfat i bakreni glukonat
- Slides: 177