Jelen lopatar lat Dama Naziv zanimanja Veterinarski tehniar

Jelen lopatar (lat. Dama) Naziv zanimanja: Veterinarski tehničar Nastavni predmet: Lovstvo Razred: Treći Nastavna jedinica: Jelen lopatar Izradila Suzana Maranić Bošnjak

ISHODI UČENJA Učenici će moći: Ø opisati jelena lopatara Ø razlikovati Ø usporediti mlade od starijih jelena izgled jelena lopatara s ostalim vrstama jelena

Povijest vrste prve tragove porodice jelena pronalazimo u mlađem tercijaru u Aziji odakle su se proširili u Europu u tom su razdoblju neki rodovi nestali jer se nisu mogli prilagoditi novonastalim uvjetima dok su se drugi aklimatizirali i mijenjali svoj izgled

zbog takvih promjena nastao je i rod jelena lopatara za kojega znamo da mu je pradomovina topla istočna Mala Azija, odnosno istočni dio Sredozemlja sve do Iraka i Irana gdje ga danas ima vrlo malo uslijed djelovanja čovjeka rasprostranjen je širom svijeta te se najčešće uzgaja iz hobija, za rasplod ili za tov odnosno u prehrambene svrhe poznat je i pod imenom jelen lanjac, šarenjak, šareni jelen i lopataš

Rasprostranjenost danas

Kako je vrsta dobila ime? ova vrsta svoje je ime dobila po lopatastim rogovima koje nose samo starije muške jedinke rogovi svaki su proizvod čeone kosti jelen ima drugačiju veličinu roga veličina rogova ovisi o prehrani (količini mineralnih tvari, posebno kalcija), starosti životinje i njenom staništu

mladi jeleni se nazivaju šiljkani, jer u prve dvije godine života na glavi nose šiljaste roščiće koji u trećoj godini prelaze u karakteristične lopataste rogove kod starijih jelena kojima je već razvijen rog sa lopatom na početku roga, uz glavu, se može uočiti jedini parožak koji se nalazi na rogovlju, a nazivamo ga ostrugom

Stanište u prirodi obitava u brdima, šumama i livadama kako živi u stadima voli staništa sa mnogo prepreka gdje se može sakriti od mogućih neprijatelja ne voli biti zatočen kao i druge vrste jelena, ali može se uzgajati u ograđenom prostoru (gateru) ako mu se omogući dovoljno prostora uz kombinaciju lagano brdovitog reljefa sa ravnicama od čega dio treba biti prekriven šumom, a dio livadama

Izgled težina, visina grebena i duljina tijela jelena lopatara ovisi o kategoriji životinje prosječna težina odraslih košuta u dobi od 3 -5 godina je 50 -70 kg, a visina grebena 90– 100 cm, duljina tijela 120 -130 cm težina odraslih jelena je 70 -100 kg uz visinu grebena 100 -110 cm i sa duljinom tijela 130 -140 cm

jeleni mijenjaju boju dlake ovisno o godišnjem dobu(linjanje je u jesen za zimsku dlaku i u proljeće za ljetnu dlaku) ljetna boja dlake varira od svijetlo do tamno smeđe sa više ili manje bijelih točkica, dok je zimska dlaka tamno smeđa ili crna bez prisutnosti bijelih točkica

nosno-usno ogledalo je smeđe-crne boje bez obzira na ljetnu ili zimsku dlaku ventralni dio vrata i trbuha te distalni dio nogu su im uvijek svjetliji na leđima imaju tamnu prugu koja se nastavlja u rep, a ventralno prelazi u svijetlu boju postoje i razne varijacije boje dlake, primjerice potpuno bijele i potpuno crne jedinke

Kategorije jelena lopatara: tele-muška ili ženska životinja, od poroda do 6 mjeseci starosti dvizica-ženska životinja od 6 mjeseci starosti do prve gravidnosti špizer, špicer, šiljkan ili mladi jelenmuška životinja od 6 mjeseci starosti do prvog skoka jelen-muška životinja koja se koristi za rasplod jalovica-neplodna košuta

Prehrana najvažnija i prva hrana teleta nakon dolaska na svijet je kolostrum za maleno tele to je izvor hranjivih tvari te predstavlja pasivnu prirodnu vrstu imunizacije nakon otprilike trećeg mjeseca života telad polako počinje jesti zelenu masu i žitarice zajedno sa ostalim članovima stada odraslim jedinkama glavna hrana je zelena masa osim zelene mase lopatar se hrani i žitaricama, raznim zeljastim i drvenastim biljkama, gljivama, žirom, kestenima i divljim voćem

Spolni život lopatar je poligamna vrsta košute se sezonski poliestrične, a na početak spolne aktivnosti utječe duljina dana i tjelesna kondicija životinje parenje je u jesen, polovicom listopada, kada dani postaju sve kraći tada se može čuti karakterističan zov odnosno rika jelena tijekom parenja jeleni, a pogotovo predvodnik krda, gotovo da ne uzimaju hranu

ako ženka ostane gravidna nakon parenja plod će nositi prosječno 8 mjeseci ili 33 tjedna postotak embrionalne smrtnosti je praktički zanemariv servis period košuta traje 3 -4 mjeseca, a poželjan intenzitet plodnosti iznosi 360 -370 dana u lipnju i srpnju dolazi do telenja i košute na svijet donose jedno, a rjeđe dva teleta

godišnje 80% matičnog broja košuta uspije ostati gravidno, normalno oteliti tele, zaštiti ga i othraniti jelen lopatar i košuta u spolnu zrelost dolaze sa 16 mjeseci, a sve mlade košute koje uđu u spolnu zrelost sa 16 mjeseci iste godine budu i oplođene tijekom parenja potrebno je životinjama osigurati potreban mir, a posebno treba biti oprezan jer su muške jedinke teritorijalne i agresivne

Lov i zakonski tretman jelen lopatar spada u krupnu divljač u Republici Hrvatskoj većinom je živio u ograđenim uzgajalištima, osim na Brijunima i Cresu gdje je slobodan, no djelovanjem čovjeka naseljen je na staništa u slobodnoj prirodi zbog toga je danas zaštićen lovostajem

Lovostajni jelen-od period: 1. veljače do 15. rujna košuta-od telad-od za 1. veljače do 30. rujna 1. ožujka do 30. rujna ograđena lovišta ne vrijedi lovostaj što znači da ih se smije loviti tijekom cijele godine no to nije ekonomski isplativo zbog gravidnosti košuta

Pitanja za ponavljanje: 1. Po čemu je jelen lopatar dobio ime? 2. Zbog čega su mu potrebni rogovi? 3. Mogu li se lopatari uzgajati u ograđenom prostoru? Istraži: • Koje su sličnosti i razlike u izgledu između lopatara i jelena običnog?

Izvori: https: //repozitorij. sumfak. unizg. hr/islandora/object/s umfak% 3 A 910 https: //www. rtl. hr/zivotistil/zivotinjskisvijet/3586147/jeleni-lopatari-saznajte-sve-o-ovojprekrasnoj-zivotinjskoj-vrsti/