Uzgoj i bolesti riba Zanimanje veterinarski tehniar III
Uzgoj i bolesti riba Zanimanje veterinarski tehničar III razred predavač Mirko Tocilj dr. vet. med.
Anatomija riba • • • oblik tijela i peraje koža i ljuske skelet i mišićni sustav krvožilni sustav dišni sustav probavni sustav mokraćno spolni sustav endokrini sustav živčani sustav osijetila
Vanjska anatomija ribe
Unutarnja anatomija ribe
Oblik tijela ribe i peraje • • • Oblik tijela uvjetovan je: okolišem u kojem riba obitava načinom života bilateralno simetričan (jedna i druga strana su iste) asimetričan (riba list) • • • torpedast oblik – tijelo je cilindričnog oblika glava je zašiljena, rep spljošten bočno (morski psi, tune) vretenast oblik – tijelo je spljošteno: lateralno (šaran) dorzoventralno (som, pastrva) zmijolik oblik – tijelo okruglo, sporo pliva (jegulja, ugor, murina) igličasti oblik (iglica) kuglast (jadranski bucanj) egzotičan oblik (morski konjic)
Razni oblici blik tijela riba
Dijelovi tijela • dijelovi tijela ribe su međusobno čvrsto spojeni : - glavom - trupom - repom • granica između trupa i glave je stražnji dio škržnog poklopca • granica trupa i repa je analni otvor
Peraje
Peraje (pinnae) • • - Služe za: pokretanje održavanje ravnoteže Dijele se na: parne i neparne Parne peraje: prsna (PINNAE PECTORALES) trbušna (PINNAE VENTRALES) (slično ekstemitetima viših kralježnjaka) Neparne: leđna (PINNAE DORSALIS) analna (PINNAE ANALIS) repna (PINNAE CAUDALIS) masna (PINNAE ADIPOSA)
Oblici repnih peraja: ovalna podkresana polumjesečasta rašljasta peraje su pločasti kožni nabori poduprti žbicama koje mogu biti: - krute - savitljive repnom perajom se riba pokreće naprijed leđnom i analnom održava željeni položaj tjela grudnom (prsnom) pliva u mjestu • -
Koža i ljuske • Koža kao vanjski omotač tijela ima za funkciju: - zaštite organizma od ozljeda i mikroorganizama (preko sluzi i ljusaka ) - metabolizma (izmjena minerala, kisika i hranjivih tvari) - ekskrecije (izlučivanje štetnih produkata) - izmjene plinova (uz škrge sudjeluje u disanju) - osmotske regulacije (održavanje osmotskog tlaka između vanjske sredine i koncentracije u organizmu) - pokretljivosti kroz vodu zahvaljujući sluzi - osjetilnog organa - termoregulacije (pomoći kapilara održava temperaturu)
Građa kože Većina riba u koži ima: ljuske otrovne žlijezde svijetleće organe Koža riba je čvrsto povezana s podlogom (nema potkožnog tkiva) • Sastoji se od dva sloja: - epidermisa (pokožica ili pousmina) - coriuma (dermis ili usmina) • •
Slojevi kože kod ribe
• • 1 - Epidermis (prozirni zaštitni sloj) 2 -Sloj s ljuskama 3 - Dermis i pigment 4 - Mišićni sloj
Corium - dermis • daje koži čvrstoću • građen je od vezivnog tkiva • u coriumu se nalaze pigmentne stanice, a daju različite boje ribi (kromatofore) • bogat je krvnim žilama koje su važne za: - izmijenu plinova - regulaciju tjelesne temperature
Epidermis - pokožica • • - prozirana i ne orožnjava površina epidermisa je prekrivena sluzi koja: čini kožu glatkom, vlažnom i sluzavom smanjuje trenje kroz vodu štiti tijelo od patogenih mikroorganizama ribama daje karakterističan miris (taloži čestice mulja)
Ljuske • tijelo ribe pokriveno je koštanim ljuskama (kalcificirane elastične ploče) • ljuske nastaju u coriumu (dermisu) • funkcija ljuski je da: - štiti tijelo - daje mu glatkoću - spriječava nabiranje kože
Vrste ljuski u riba - plakoidne - ganoidne - elazmoidne
Plakoidne ljuske • • sastoje se od ploćica i šiljatog izdanka romboidnog su oblika poredane su jedna uz drugu složene su u mozaik
Ganoidne ljuske • romboidnog su oblika • presvučene su prozirnom tvari ganoinom (ribi daje izgled cakline) • poredane su poput crijepova na krovu
Elazmoidne - cikloidne (okrugle) - ktenoidne (nazubljen stražnji rub) poredane su ciklično
• ljuske rastu u širinu i debljinu • razlikujemo unutarnji i vanjski sloj ljuske • na vanskoj površini vidljivi su skleriti (prstenasti grebeni) • po koncentrično poredanim krugovima (skleritima) možemo odrediti starost ribe • zimi ljuske rastu sporije pa su zimski krugovi (skeriti) na ljusci uži • starost ribe određujemo brojanjem zimskih kolutova
skeriti na ljusci
Skeletni sustav - kostur • • • - predstavlja čvrstu osnovu tijela daje tijelu oblik zaštićuje mekane dijelove tijela zajedno sa mišićima omugućava kretanje Može biti: hrskavičan koštan Kostur ribe dijelimo na: kralješnicu kostur lubanje kostur peraja
Kostur ribe • kosti skeleta povezane su ligamentima
• • - kralješnica je osnova kostura sastoji se od različitog broja kralježak se sastoji od: tijela, gornjih i donjih lukova gornji lukovi zatvaraju leđnu moždinu donji lukovi su hvatišta za rebra koja završavaju slobodno u mišićju na kralješnicu se hvataju kosti lubanje U kosti glave spadaju: vilične kosti zubi škržni lukovi i poklopci Kostur peraja sastoji se od: perajnih žbica (tvrde i meke) koštanog oslonca
Kralježnica ribe
Mišićni sustav • mišići su aktivni dio lokomotornog sustava • svojim kontrakcijama i savijanjem omogućavaju pokretanje tijela • sudjeluju u radu srca, crijeva i drugih organa • Kod riba razlikujemo: - poprečno prugasto mišićje (skeletno) - srčani mišić - glatko mišićje (unutarnjih organa)
Skeletno mišićje Razlikujemo: mišićje trupa mišićje peraja mišićje glave (sudjeluju u radu očiju, usta i škrga) - mišićje škržnih lukova • glavnu masu tvori veliki postrani mišić koji se proteže bilateralno od glave do repa • sastoji se od mišićnih ploča (miomera) oblika slova W • -
• • mišićna vlakna po količini mioglobina dijelimo: crvena (dobro vaskularizirana) bijela (slabo vaskularizirana) intermedijalna crveni mišići su za sporije, ali dugotrajnije plivanje bijelo mišićje se koristi za brzo plivanje mišići su sa skeletom povezani tetivama
Krvožilni sustav • • - Sastoji se od: srca arterija vene kapilara krvi Krv po organizmu: raznosi kisik, hranjive tvari i hormone odnosi štetne tvari metabolizma štiti ga od mikroorganizama
Srce ribe srce je malo odnosu na veličinu tijela smješteno odmah iza škrga jednostavne je građe sastoji se od predklijetke (atrija) klijetke (ventrikula) kroz srce riba prolazi samo venozna krv se skuplja u venoznom sinusu odlazi u pretkomoru, a zatim u jaku mišićnu komora jakim kontrakcijama izbacuje krv u aortu (arterijska lukovica) • krv iz arterijske lukovica biva istisnuta po čitavom organizmu (cirkulaciju) • • •
Srce ribe
Aorta riba • aorta je kratka • grana se u škržne arterije i kapilare (a. branchiales) • krv obogaćenu kisikom u škrgama, odvode škržne arterije (a. epibranchiales) i raznose po čitavom organizmu • optok krvi u riba kreće se samo u jednom smjeru: srce ==>škrge ==> tijelo ==>srce.
Optok krvi u riba
• • • Krv riba sastoji se od: krvnih elemenata (eritrociti, leukociti) krvne plazme eritrociti su ovalnog oblika (broj im ovisi o vrsti ribe i temperaturi vode) leukociti se dijele na: limfocite, granulocite imaju zaštitnu ulogu u organizmu količina ovisi o: vrsti, spolu, fiziološkom i zdravstvenom stanju Krvna plazma: gotovo bezbojna tekućina koja se sastoji od: 90 -95% vode otopljenih bjelančevine ugljikohidrata i soli
Eritropoeza • proces stvaranja eritrocita kod riba • krv se stvara u slezeni i prednjem bubregu manjim dijelom u timusu i submukozi crijeva • funkcija slezene je razgradnja eritrocita (kao kod sisavaca) • ribe nemaju koštanu srž i limfne čvorove (kao sisavci)
Dišni sustav u riba • ribe dišu putem škrga smještenih u škržnoj šupljini i pokrivene su škržnim poklopcima • funkcija im je: - resorpcija kisika - izlučivanje ugljikovog dioksida, amonijaka, vode i soli • pomoćni organ za disanje je koža (do 20%) • u procesu disanja sudjeluju: - riblji mjehur i crijevo
Škrge (branchie) • škrge su posebni nabori kože gdje je mnoštvo krvnih kapilara odmah na površini kože • neposredni kontakt kapilara i vode omogućava izmjenu plinova između vode i krvi • osnova svake škrge je koštani škržni luk na koji se prihvaćaju dva reda finih škržnih listića
• škrge su presvučene tankim slojem sluzi • na škržnim lukovima nalazimo tanke kožne nabore- škržne listiće, koji su prožeti spletom kapilara • podupirač svakom listiću je hrskavična žbica • oko svakog listića žbice nalazi se mišić
Vrste škrgi • septalne škrge kod hrskavičnjača - škrge se najčešće sastoje od 4 koštana škržna luka • operkularne škrge u koštunjača - operkularne škrge su zaštićene koštanim poklopcem - poklopac ima važnu ulogu aktivnom načinu disanja
Mehanizam disanja • voda ulazi kroz usta, a izlazi kroz škrge vani • kisik iz vode difuzijom prolazi kroz stjenke listića škrga i kapilarama ulazi u krv gdje se veže na hemoglobin eritrocita • kisik se eritrocitima raznosi po tijelu • CO 2 kao produkt staničnog disanja difuzijom prolazi kroz staničnu membranu i ulazi u krv • produkti disanja putem krvi dospijevaju u bubrege, kožu, škrge odakle se izlučuju iz tijela
Aktivno i pasivno disanje • aktivno disanje: - otvaranjem usta i širenjem škrga zbog negativnog tlaka u škržnu šupljinu prodire voda - zatvaranem usta i skupljanjem škrga voda se istiskuje kroz škržne poklopce • pasivno disanje: - ove ribe dišu uz stalno otvorena usta - voda stalno protiče preko škrga na disanje utječe koncentracija kisika i temperatura vode , koncentracija CO 2, p. H, količina soli
Riblji mjehur • riblji mjehur je neparni organ smješten duž cijele leđne strane trbušne šupljine (podjeljen u 2 ili 3 komorice) • unutar njega se nalazi crveno područje, bogato kapilarama (crvena ili plinska žlijezda) • ona otpušta plinove i puni riblji mjehur • ličinke u prvim danima života pune mjehur gutajući zrak s površine • ako ličinka ne uspije doći do površine i uhvatiti svoj mjehurić zaostaje u rastu te ugiba • riblji mjehur je ispunjen plinom koji sadrži 83% dušika, 2% CO 2 i 15 kisika • dobro je razvijen kod riba s teškom tjelesnom građom
Uloga ribljeg mjehura • • • održavanje ravnoteže tvorba plinova unutar njega proizvodnaja zvuka smanjenjem mjehura riba tone na dno širenjem mjehura riba se diže u gornje slojeve prilagodbom mjehura riba može plivati u određenoj dubini uz vrlo malo pokreta • naglo izvučenoj ribi sa dna, riblji mjehur trajno stradava • ribe za proizvodnju zvuka upotrebljavaju plin ribljeg mjehura • stiskanje mišića oko mjehura plin prolazi kroz komorice mjehura i stvara se zvuk
Probavni sustav • - Sastoji se od: usno-ždrijelne šupljine jednjaka želuca crijeva analnog otvora jetre gušteraće pankreasa
Usno ždrijelna šupljina • usna šupljina započinje horizontalno položenim ustima (gornji i donji položaj usta) • veličina i oblik usta ovisi o načinu ishrane (u grabežljivica su velika i puna oštrih zuba) • zubi su smješteni na gornjočeljusnim, međučeljusnim i zubnim kostima s vrhovima položenim straga • služe za pridržavanje hrane (ne za drobljenje) • mijenjaju se čitavog života (svi su iste građe) • uz slabo razvijene usne mogu se naći brčići bogati osjetilnim stanicama • jezik nije razvijen, čvrst je i skoro nepokretan • ždrijelo prelazi u kratak i elastičan jednjak obložen sluznim stanicama (olakšava gutanje)
donji položaj usta gornji položaj usta donji položaj usta
Želudac (gaster) i crijevo (intestinum) kod većine riba nema razlike između jednjaka i želuca neke riblje vrste nemaju želudac (šaranske) dobro je razvijen kod grabežljivica u stijenci želuca nalaze se žlijezde koje izlučuju: pepsin i solnu kiselinu (dijeluju baktericidno) granicu između želuca i crijeva čini pilorus dužina crijeva ovisi o prehrani ribe kraća su kod grabežljivica, a duža kod vrsta koje se hrane biljnom hranom (čak 15 x duže od dužine tijela) • u crijevo (tanko) ulijevaju sekreti žuči i gušterače • u crijevima se nalaze pilorički nastavci (povećavaju resirptivnu površinu crijeva) • završetak probavnog trakta je rektum • •
biljojedi mesojedi
Jetra (hepar) • glavni probavni organ smeđe – crvenkaste boje • teži 1 - 4% tjelesne težine i najveća je probavna žlijezda • smještena je u torako-abdominalnoj šupljini • sastoji se od jednog ili više režnjeva - 7 režnjeva u šarana utisnuto je među zavoje crijeva - 2 režnja u lososa - u pastrve jetra je kompaktna • svoje produkte izlučuje preko žučnih kanala u crijevo • ribe imaju žučni mjehur
Gušterača (pancreas) • • • - leži između crijevnih nastavaka odvodi gušterače se uljevaju u žučni kanal proizvodi 2 hormona inzulin (smanjuje šećer u krvi) glukagon (povećava)
Bubrezi Jetra
Proces probave hrane • Obuhvaća mehaničke procese: - uzimanje i sitnjenje hrane - gutanje, povraćanje i izbacivanje neprobavljenih dijelova • kemijska obrada hrane odvija se pod utjecajem: - enzima(fermenata - sekreta (želuca, crijeva, jetre i gušterače) • hrana riba je raznolika pa za svaku ribu postoji: - glavna hrana - povremena hrana - hrana iz nužde
Mokraćni sustav • bubrezima se izlučuju štetni produkti metabolizma • sudjeluje u stvaranju krvnih stanica (hematopoezi) • osmoergulacijska funkcija (održava odnos soli i tekućine u organizmu) • duguljastog su oblika te se poput trake protežu od baze lubanje do anusa • postoji: prednji, srednji, zadnjih bubreg (samo kod nekih riba) • mokraća ide u uretere (mokraćovode) koji se spajaju u mokraćnicu ili uretru • uretra vodi mokraću do otvora koji se nalazi iza anusa • osnovna jedinica bubrega - nefron
bu bre g
Spolni sustav • • • spolne stanice razvijaju se u gonadama spolovi u riba su odvojeni, a oplodnja može biti: vanjska (oviparne ribe) unutarnja - kote žive mlade (viviparne ribe) hermafroditizam u riba (razvijene muške i ženske spolne stanice) tipovi hermafrodizma: ženke koje se nakon određenog stupnjav razvoja pretvaraju u mužjake jedinka je najprije mužjak, a onda ženka (komarča u 3. g) kad skupina ženki ostane bez mužijaka najstarija ženka postane mužijak (važna je dob)
• ženski spolni organi - jajnici (ovarii) vrečasti parni organi narančasto-žute boje leže pored ribljeg mjehura • u jajnicima se nalaze brojne pregrade sa jajašcima u različitim fazama razvoja • s obzirom na odnos jajnika i jajovoda razlikujemo 3 tipa jajovoda: - kompaktni jajnici - nema jajovoda (jaja iz jajnika padaju u trbušnu šupljinu odakle izlaze van kroz spolni otvor) - jajnici sa unutarnjim jajovodima - jajnici s vanjskim jajovodima - vrste koje imaju jajovode jaja se izlijevaju u urogenitalnoj papili i izlaze van
jajnici
• jajna stanica ima opnu, jezgru i žumanjak (vitelus) • pucanjem grafolog folikula nastaje ovulacija (oslobađanje zrelih jajnih stanica) • jaja dolaze u vodu i bubre, a volumen im se povećava • opna jajašca se otvara i dolazi do ulaska spermija u jajnu stanicu (oplodnja) • Jajašca mogu biti: - pelagična plivaju po vodi - slobodna leže na dnu - slijepljena na dnu (aglutinirana) • fiksirana (pojedinačno slijepljena za podlogu)
Testisi - sjemenici • parni organi vrećastog oblika • dva tipa testisa: - s nepravilno poredanim pregradama (septama) - s pravilno poredanim pregradama • broj spremija u 1 mm 3 je 25 milijuna spermatozoida • spermiji se počinju gibati tek u dodiru s vodom
sjemenovodi testisi
Endokrini sustav u riba • • • - (žlijezde s unutarnjim izlučivanjem) reguliraju i sinhroniziraju sve životne procese u tijelu svoje produkte (hormone) izlučuju u krv svaki hormon djeluje na određene organe hipofiza epifiza štitnjača ultimobrahijalna žlijezda prsna žljezda gušterača spolne žljezde-gonade endokrino bubrežno tkivo (nadbubrežna žlijezda) staniusova tjelešca urofiza (slabo razvijena osmoregulacijska funkcija)
• hipofiza preko svojih hormona utiče na rad drugih žljezda • smještena ispod mozga na bazi lubanje u “Turskom sedlu) • Sastoji se od: - neurohipofize (luči hormon vazotocin i ihtiocin važan za osmoregulaciju) - adenohipofize (luči hormon rasta) • Epifiza izlučuje melanotropin (organ fotorecepcije) • hormon melatonin utieče na promjenu boje tjela riba • izlučivanje melatonina ovisi o izmjeni ritma: - dan-noć - godišnjih doba
• štitnjača (tiroidea) luči hormon tiroksin važan za regulaciju metabolizma bjelančevina - djeluje na metamorfozu ličinaka i njihov daljni razvoj - sastoji od većeg broja malih žljezda smještenih oko: ždrijela, bubrega i oka • ultimobrahijalna žljezda nastaje iz ždrijelnog epitela - smještena ispod jednjaka kao nakupina stanica - regulira metabolizim Ca i P - djeluje na metabolizam kostiju • prsna žljezda (timus) funkcija joj je nepoznata - potječe od epitela škrga i smještena je u škržnoj šupljini - razvijenija je u manjih riba - sadrži lukocite (obrana organizma)
• • • - gušterača (pankreas) izlučuje hormone i enezime tkivo sačinjavaju stanice Langerhansovih otočića: alfa stanice proizvode glukagon beta stanice proizvodi inzulin spolne žlijezde djeluju na stvaranje spolnih oznaka proizvode estrogene i androgene hormone kompaktne nadbubrežne žlijezde građene su od: kromatofinog tkiva (srž bubrega) i interrenalnog tkiva (kora bubrega) kromatofino tkivo izlučuje adrenalin (priprema ribu za obranu ili bijeg), regulira mišićnu aktivnost i rad srca Inerrenalno tkivo luči steroide koji sudjeluju u: regulaciji glukoze, vode i eritrocita metabolizmu bjelančevina
• staniusova tjelešca su parne grupe endokrinih stanica - smještene su na površini bubrega • njihovi hormoni djeluju na: - osmoregulaciju i metabolizam interenalne žlijezde hipofiza urofiza Staniusove stanice timus gušterača
Živčani sustav • - • • Živčani sustav dijelimo na: središnji dio (mozak i leđna moždina) periferni ( 11 živca mozga) vegetativni ili autonomni produženu moždinu (spoj između malog mozga i leđne moždine) tu je centar za disanje, regulaciju podražaja krvnih žila i srca, probavu leđna moždina (medula spinalis) centar za motoriku sastoji se od bijele i sive tvari (leptir s raširenim krilima) mozak se nalazi u lubanjskoj šupljini, a podjeljen je na: prednji ili veliki (slabo razvijen) mirisni i vidni režnjevi srednji (najveći) smješten centr za vid mali – smješten centar za ravnotežu
Osjetila • Osjetilima ribe reagiraju na: - tvari otopljene u vodi, mehaničke podražaje, temperaturu, svijetlost i promjene položaja tijela • Osijete primaju putem: - oka - njušnog organa (osjet mirisa) - okusnih tjelešaca ¸(osjet okusa) - uha (organ sluha i ravnoteže) - osjetilnih receptora - bočne linije - elektroreceptora
• oči se nalaze bočno i omogućavaju monookularno gledanje (svako oko gleda samostalno) - veličina očiju ovisi o: načinu života i ishrane - veći broj riba vidi dobro do 1 m (najviše do 20 m) - očna jabučica je sprijeda spljoštena i elipsoidna (kapaka nema) - leća je okrugla i ne mijenja oblik • osjet mirisa je parni organ smješten u nosnoj regiji - dvije simetrično postavljene cijevi pri vrhu glave - ne komuniciraju s nosom niti s ždrijelom - osjetom mirisa traže hranu, svoje jato - dobro je razvijen kod jegulje i soma
• • • Osjet okusa čine okusni čvorići ili pupoljci u: ustima, glavi, škrgama i perajama ribe razlikuju slano, slatko, gorko i kiselo primaju informacije o količini soli, CO 2 i p. H Organ ravnoteže i sluha nalazi se u unutarnjem uhu naziva se Weberov aparat (funkcionira kao slušne košćice srednjeg uha viših kralježnjaka) ribe čuju samo intezivne zvukove za primanje zvuka važni su riblji mjehur i bočna linija Osjetilni receptori nalaze se na: glavi, brčićima i perajama ribe osjećaju: dodir, pritisak, bol i temperaturu neke ribe posjeduju i električne receptore
• • • Bočna linija Ili linija lateralis služi za primanje: mehaničkih podražaja podražaje od strujanja vode pomaže ribi u snalaženju i izbjegavanju zapreka određivanju udaljenosti od predmeta proteže se uzduž bočnog dijela tijela od glave do repa s vanjskom sredinom komunicira preko niza otvora i osjetnih stanica smještenih u epidermi Elektroreceptori su osjetilni organi kojima ribe primaju slabe električne podražaje električni organi su nakupine specifičnih mišićnih stanica električni udari mogu bit vrlo jaki čak da usmrte i čovjeka (mali broj riba) najviše ih proizvodi niske napone kojima omame žrtvu (električni som, jegulja, drhtulja)
Bočna linija
Što prepoznajemo?
- Slides: 80