OKOLADA Kakaovac biljka od koje se proizvode kakao

ČOKOLADA

Kakaovac – biljka od koje se proizvode kakao i čokolada

Olmeci • prva kultura koja se služila kakaovcem u svakodnevnom životu, oko 1000 g. pr. n. e. • živjeli na području današnjih meksičkih država Vera Cruz i Tabasco

Maje • oko 400. pr. n. e. jeli i pili kakao • kakao s paprom, cimetom, vanilijom i čilijem • zrna kakaa služila kao novac

Asteci • sjemenke kakaa služile kao novac • godišnje skupili oko 100 tona sjemenki kakaa kao poreza od drugih indijanskih plemena (naroda) • brojni hramovi , , bogu čokolade” u Tenočtitlanu • vladar Montezuma II. pio čokoladu za doručak kada su mu došli H. Cortes i drugi Španjolci, u gradu Tenočtitlanu Kvecalkoatl, bog usko povezan s kakaovcem

Čokolada (kakao) stiže u Europu • 1585. : prva pošiljka kakao-zrna stiže u Europu (Španjolsku), iz Veracruza i Sevilju, i ona ih ljubomorno čuva • Talijani također rano otkrivaju čokoladu (središta su Perigia i Venecija) • Nizozemci rano otkrivaju čokoladu (služi im kao lijek) • oko 1615. : čokolada prelazi Pirineje i dolazi u Francusku gdje je dočekana s oduševljenjem • 1646. čokolada iz Italije dolazi u Njemačku • 1650. čokolada iz Francuske stiže u Englesku • čokolada je tada bila piće i to samo za bogate

Uzgoj kakaovca u kolonijama • velika potražnja u Europi → , , prašumsko zlato” • plantaže u kolonijama: Dom. Rep. (danas), Trinidad, Haiti, Ekvador (španjolske), Curacao (nizozemska), Martinique, Grenada (francuske), Jamajka (engleska) • 1834. prvi nasadi na Šri Lanki (Ceylonu), 1880. u Singapuru • 1874. kakao iz Brazila posađen u Nigeriji, 1879. u Gani, 1880. u Tanzaniji i na Madagaskaru, 1925. -39. velike plantaže u Kamerunu • 1880. kakaovac na otočjima Fidži i Samoa, tijekom 19. st. u Indoneziji, Maleziji i Papui Novoj Gvineji

Tri velika izuma • 1828. : Nizozemac Coenrad Johhanes van Houten (nakon 13 godina eksperimentiranja!) patentirao je prešu kojom je iz fino prženog i smrvljenog kakao-zrna uspio istisnuti kakao-maslac. To je bio uvod u današnju proizvodnju suhe, upločene čokolade • 1875. švicarski kemičar Henri Nestlè dodao je mlijeko u prahu – nastaje mliječna čokolada, najpopularnija slastica na svijetu • 1879. Švicarac Rudolphe Lindt patentirao je stroj po imenu konča, koji u čokoladi budi prvoklasne arome i dr. Valjkasti stroj za čokoladu iz 1873.

Poznati proizvođači Jean Tobler 1899. otvara prvu tvornicu čokolade, u Bernu Belgijanac Jean Neuhaus 1912. izrađuje prvu čokoladicu s voćnim punjenjem Franz Sacher 1852. izradio kolač s pekmezom od marelica prelivši ga čokoladom (roamalicious. com) Philippe Suchard, Švicarac, 1826. otvara tvornicu čokolade na vodeni mlin, a kasnije proizvodi , , Milku” (Milch + Kakao; Postoji i mišljenje da je nazvana po Milki Trnini Čokoladu je upoznao kad ju je kupovao u ljekarni za bolesnu majku, a pola kilograma je stajalo kao trodnevna radnička plaća. Poduzeće , , Forest Mars” 1925. proizvodi prvu punjenu čokoladu u SAD-u, u Chicagu

Proizvodnja kakaa u svijetu danas u usporedbi s najvećim proizvođačem, Obalom Bjelokosti (Côte d'Ivoire) (zeleno: Obala Bjelokosti (Côte d'Ivoire), žuto: 10% proizvodnje Ob. Bj. , crveno: 1% proizvodnje Ob. Bj. ); Wikipedija www. parents. com

LITERATURA • Šimunac, D. (2002. ): Čokolada: uvijek tako dobra: knjiga o čokoladi. Grafem. Zagreb. • Wikipedija IZVORI FOTOGRAFIJA navedeni, za nanavedene: Wikipedija

www. luxuo. com