Bolesti paprike Vebe III Phytophthora capsici Plamenjaa paprike
Bolesti paprike Vežbe III
Phytophthora capsici – Plamenjača paprike �Sve sorte paprika koje se u nas masovno gaje su osetljive prema P. capsici.
Simptomi
Simptomi �Zaražava sve delove biljke paprike. �Zaraženi klijanci u toplim lejama propadaju i uginu. �Pege na stablu su tamnozelene i vodenaste, kasnije se sasuše i postaju mrke boje. Pege mogu prstenasto zahvatiti stablo, što dovodi do njegovog venjenja iznad zahvaćenog mesta. �Na listu se u početku javljaju sitne, nepravilne i okruglaste pege, koje se povećavaju, sasuše, postaju pergamentne i imaju bledu boju.
�Plodovi bivaju zaraženi kroz peteljku, prodiranjem parazita iz zaraženog stabla. �Zaraženo tkivo ploda postaje tamnozeleno i vodenasto. �Na plodovima u uslovima povećane vlažnosti se javlja pepeljasta prevlaka, a ako posle ostvarene infekcije nastupi suvo i toplo vreme, plodovi se osuše i smežuraju. �Tako sasušeni plodovi ostaju pričvršćeni na biljci. �Na kraju čitave biljke izgledaju kao plamenom spržene. �Ekonomski jako značajan patogen, nanosi velike štete.
Ciklus razvoja �Održava se na ili u semenu i u zemljištu. �U nepovoljnin uslovima gljiva se održava u obliku oospora. � Infekcija paprike se obavlja najčešće na podzemnom ili prizemnom delu stabla. �Na zaraženim biljkama parazit formira duge razgranate konidiofore na kojima nastaju sporangije. �One u kapi vode daju zoospore sa dve flagele. �Zoospore klijaju u začetak hife koje u unutrašnjost tkiva prodiru kroz kutikulu i prirodne otvore. �Zoospore koje se oslobode iz sporangija raznose se kišnim kapima i vodom za zalivanje.
Mere zaštite �Za gajenje paprike koristiti: �dobro drenirano zamljište, �uništavati korove, �primenjivati plodored, �tretirati seme fungicidima �i hemijski štititi biljke u toplim lejama svakih 7 dana. �U zaraženom području neophodna je dezinfekcija leja za proizvodnju rasada. �Fungicidi koji se najčešće koriste pri zaštiti paprike su: Previcur, Quadris, Ridomil gold, Bakaroksihlorid, Mankogal, Bravo itd.
Leveillula taurica – Pepelnica paprike �Simptomi na listu paprike
Simptomi �Na starijem lišću paprike javljaju se krupne, svelte, hlorotične pege 2 -3 cm u prečniku. �Širenjem bolesti pege se spajaju i nekrotiraju. �Po brzoj nekrozi lišća i pepeljastoj brašnastoj navlaci, pepelnica paprike više liči na bolest tipa plamenjače nego na pepelnice, pa ako se nema iskustva, može doći do pogrešne dijagnoze.
Ciklus razvoja �Micelija L. taurica se razvija endogeno u biljnom tkivu i po tome se ova gljiva razlikuje od drugih prouzrokovača pepelnice. �Konidije osnovi izvor zaraze. �U jesen se putem konidija zaraze unose u zatvoreni prostor, i obrnuto, u proleće iz staklenika konidije parazita dospevaju u polje. �Konidije nošene vetrom dospevaju na biljne organe gde klijaju i prodiru kroz stome. � U toku vegetacije ima više sekundarnih zaraza.
Mere zaštite �Suzbijanje je otežano, zbog toga što se parazit razvija endogeno. �Hemijsku zaštitu početi čim se primete prvi simptomi oboljenja. �Efikasni su preparati na bazi sumpora, kao i sledeći fungicidi: Quadris, Score 250, Benomil itd.
Verticillium albo-atrum, Verticillium dahliae – Zeleno uvenuće biljaka �Imaju vrlo širok krug domaćina, preko 200 vrsta raznih biljaka, a u nas su utvrđeni kao ekonomski vrlo značajne bolesti na paprici i paradajzu.
Simptomi �Javljaju se sporije i obično se pojavljuju na donjim ili spoljnim delovima biljaka ili na nekoliko bočnih grana. � Vrlo su česte kasnije zaraze koje izazivaju izduživanje gornjeg lišća, a zatim pojavu nepravilnih hlorotičnih pega, koje potom postaju nekrotične. �U mnogim slučajevima, u biljaka zaraženih Verticillium spp. dolazi do �defolijacije, �postepenog uvenuća, �izumiranja grana, �potpunog kolapsa �i izumiranja biljaka.
Ciklus razvoja �V. albo-atrum i V. dahliae se održavaju mikrosklerocijama u biljnim ostacima prethodnog useva ili na korovskim biljkama. �Mehaničko drobljenje biljnih ostataka prilikom obrade zemljišta omogućuje oslobađanje sklerocija i njihovo neposredno dospevanje u zemljište. �Sklerocije se semenom mogu preneti u nezaraženo područje. �Gljiva prodire u koren kroz epidermis, pa sve do sprovodnih tkiva. �U uslovima visoke vlažnosti i temperature, nastaje sporulacija gljiva. � Iz sudovnog dela micelija se probija na površinu lista, obrazujući konidije, koje kišne kapi spiraju i dospevaju ponovo u zemljište, gde u dodiru sa korenom vrše sekundarne zaraze.
Mere zaštite �plodored �gajenje otpornih sorti �higijena u rasadniku �suzbijanje korova �strilan supstrat za proizvodnju rasade �uništavanje biljnih ostataka �tretiranje zemljišta vodenom parom �fungicidima (Previcur i Previcur energy).
Virus mozaika krastavca na paprici (Cucumber mosaic virus)
Simptomi �Promene koje ovaj virus izaziva na paprici variraju zavisno od osteljivosti sorte, soja virusa, fenofaze biljke i uslova sredine. � Osnovni simptom je mozaik. �Na listovima se najpre javlja hlorotični mozaik, potom nepravilne okrugle žute pege. �Listovi postaju suženi i izduženi (vrboliki). �Takodje dovodi i do deformacije cveta, sterilnosti polena, pa se oplodi mali broj cvetova, a plodovi su kržljavi i deformisani.
Ciklus razvoja �Virus se odrzava na mnogobrojnim domaćinima, kao i na semenu nekih biljnih vrsta. �Prenosi se: �mehanički, �sokom zaraženih biljaka, �vilinom kosicom �i brojnim vrstama biljnih vaši. �Ne prenosi se semenom paprike.
Mere zaštite �Osnovne tj. preventivne mere zaštite su: �proizvodnja zdravog rasada, �plodored, �suzbijanje korova u usevu i okolini, �redovno suzbijanje biljnih vaši, �gajenje otpornih hibrida, �kao i manje osetljivih, odnosno tolerantnih sorti.
- Slides: 22