KARDIOVASKULARNE BOLESTI Rehabijitacija KV bolesti KV BOLESTI Postovani
KARDIOVASKULARNE BOLESTI Rehabijitacija KV bolesti
KV BOLESTI Postovani studenti, Pandemija corona virusa nas je sve podsjetila na vaznost jednostavne, svima pristupacne, jeftine procedure koja moze zivot spasit : PRANJE RUKU !
KV BOLESTI Vas izbor profesije u zdravstvu, terapeuta fizikalne medicine i rehabilitacije u toku skolovanja i ubuducem profesionalnom radu sa pacijentima, Vas obavezuje na uslovno receno, ritual , pranje Vasih ruku prije pocetka rehabilitacionog tretmana kao i po zavrsenom rehabilitacionom tretmana uvijek, usvojite kao steceni refleks ili moze se reci da sami sebe naucite stecenom engramu: PRANJE RUKU PO PROPISANOJ PROCEDURI !
KVB • Prema MKB - Medunarodnoj klasifikaciji bolesti , povreda i uzroka smrti u skupinu kardiovaskularnih bolesti srca i krvnozilnog sistema ubrajaju se:
KVB akutna reumatska groznica (I 00 -I 02) hronične reumatske srčane bolesti (I 05 -I 09) hipertenzivne bolesti (I 10 -I 15) ishemijska (koronarna) bolest srca (I 20 -I 25) plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije (I 26 -I 28) ostali oblici srčane bolesti (I 30 -I 52) cerebrovaskularne bolesti (I 60 -I 69) bolesti arterija, arteriola i kapilara (I 70 -I 79) bolesti vena, limfnih žila i limfnih čvorova, i neklasificirane drugdje (I 80 -I 89) • ostale i nespecificirane bolesti cirkulacijskog sistema (I 95 I 99) • • •
KVB • • Kardiovaskularnih bolesti, mogu se podijeliti na one koje zahvaćaju: srce i srčani krvožilni sistem– koronarna (ishemijska) bolesti srca-IBS mozak i moždani krvožilni sistem – cerebrovaskularna bolest donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija Hipertenzija je bolest krvožilnog sistema i faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih bolest
EPIDEMIOLOGIJA KVB • KVB imaju veliki javnozdravstveni znacaj: • Predstavljaju vodeci uzrok smrti u svimm regionima svijeta, osim u subsaharskoj Africi. • KVB su znacajan uzrok radne nesposobnosti, velikih troskova lijecenja i prijevremene smrtiiznad 65 godina.
EPIDEMIOLOGIJA KVB • Na pocetku XX-og vijeka KVB su cinile manje od 10% smrtnosti. • Mortalitet 2004. 17. 1 • Mortalitet 2030. 23. 4 • Incidencija-ni u jednoj zemlji na svijetu nije rezultat redovnog i sveobuhvtng prikupljanja podatka KVB/MONCA studija 21 zemlja
EPIDEMIOLOGIJA KVB • Socioekonomske i etnicke razlike • pedesetih godina XX vijeka visi socioekonomski status bio je povezan sa vecim mortalitetom od KVB • Sadasnje vrijeme pokazuje obrnut trend • Izmedu razlicitih etnickih grupa oboljevanje su uslovljeni njihovim socioekonomskim stausom ali i proisticu iz karakteristika same grupe. Tako crni stanovnici Amerike imaju najvisu incidenciju KVB
EPIDEMIOLOGIJA KVB • Rasprostranjenost i ucestalost KVB su posljedice ishrane, smanjene fizicke aktivnosti, ucestalosti pusenja, kao posljedice industrijalizacije, urbanizacije i ekonomskog razvoja.
EPIDEMIOLOGIJA KVB • DERMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE • Uzrast i spol. • Rizik nastanka KVB raste sa starenjem kod oba spola, kod muskaraca incidencija je najvisa od 40 do 60 godine , a kod zena od 50 godine zivota
KVB U praksi se najcesce susrecemo sa koronarnom bolesti srca ili ishemijskom bolesti srca. To je naziv za grupu bolesti srca koje nastaju usled smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije. Prema definicijama Svetske zdravstvene organizacije, ishemija srca je disfunkcija srca u akutnoj ili hroničnoj formi, koja je nastala zbog apsolutnog ili relativnog pogoršanja snabdevanja srčanog mišića (miokarda) krvlju.
KVB • Najcesce se susrecemo u praksi sa IBS – ISHEMIJSKA BOLEST SRCA • Coronary heart disease (CHD) and cerebrovascular disease are the most common causes of cardiovascular death. • CHD accounts for 1. 8 million deaths, corresponding to 19% and 20% of all deaths in men and women respectively. Notably, twice as many men than women under the age of 75 years die from CHD.
KVB • • ETIOLOGIJA IBS Razvoj odredeih anatomskih lezija u zidu srcanih arterija je najcesci uzrok koronarne, ishemijske bolesti srca. Lezije u zidu srcanh arterija su posljedica aterosklerozae, najcesce tromboze srčanih arterija embolije (tromboembolije, embolije izazvane endokarditisom), vaskulitisi (nodozni panarteritis, Takajaši arteritis, Kavasaki sindrom, Sifilisitd. ) Disekcija aorte u ushodnom delu aorte, takođe može dovesti do zatvaranja krvnih sudova srca.
KVB • Ateroskleroza je sužavanje i zadebljanje arterija, i razvija se godinama bez da uzrokuje simptome. Može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Ukoliko se pojavi u zidu srcanih arterija govorimo o koronarnoj arterijskoj bolesti, ukoliko se pojavi u nogama govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti
KVB Klasifikacija IBS: • Stabilna angina pektoris (lat. angina pectoris) • Akutni koronarni sindrom, koji čini: – Nestabilna angina pektoris – Akutni infarkt miokarda • • Iznenadna srčana smrt Srčana insuficijencija Poremećaji srčanog ritma (aritmija) Asimptomatična koronarna bolest srca, ishemija srca bez simptoma
CINIOCI KOJI POMOAZU POJAVU ATEROSKLEROZE • • • RIZICNI FAKTORI KOJI SE MOGU OTKLONITI Pusenje Gojaznost Hipertenzija Fizicka aktivnost
CINIOCI KOJI POMAZU POJAVU ATEROSKLEROZE • RIZICNI FAKTRORI KOJI SE MOGU UBLAZITI • Poremecaji metabolizma lipida/urodene hiperlipidemije • Poremecaj metabolizma ugljenih hidrata/DM • Psihički i socijalni faktori ličnost tipa A (kompetitivna ličnost, ambiciozna ličnost. . . ) povećava rizik od KBS-a. Stres takođe povećava. • Emocije i stres/
KVB-IBS • ISHEMIJSKA BOLEST SRCA JE NAJCESCA u skupini osoba sa faktorima rizika: koje puše, konzumirju alkohol, svakodnevno su izložene visokoj razini stresa, nedovoljno sna, hrane se nezdravo i za fizičku aktivnost ne pronalaze vrijeme.
KVB-IBS Klinicke oblici IBS-a : - IBS se moze ispoljiti kao simptomatska u raznim oblicima AP -kao asimptomatska ili nijema ishemija/tiha
KVB-IBS O simptomatskoj ishemiji miokarda govorimo kad je ishemija miokarda ispoljena subjektivnim tegobama u vidu bola iza grudne kosti, moze se javiti i gusenje, pritisak u grudnom kosu, ponekad bol u trbuhu, uznemirenost sa strahom od smrti
KVB-IBS • Najčešći i vodeći simptom ove grupe bolesti je angina pektoris. Ovaj pojam označava napade bola u predelu srednjeg dela grudnog košaprekordijalno (retrosternalno), ređe isključivo na lijevoj ili desnoj polovini grudnog koša ili abdominalno. Bol je obično tupog karaktera, u vidu pritiska, stezanja može se javiti i u vidu pečenja ili jakog intenzivnog bola. Često se bol širi u levu, ređe desnu ruku, vrat, donju vilicu, leđa i stomak. Bol je obično praćen osećanjem straha, preznojavanjem.
KVB-IBS Tegobe i bolovi se javljaju pri naporu, stresu, uzbuđenju i obično prolaze se prestankom napora, kad se pacijent smiri. Dužina trajanja bolova je vrlo bitna. Anginozni bolovi ne traju duže od 5 -10 minuta, i prestaju obično kad se oboleli smiri ili izme lekove. Ukoliko bolovi traju duže od 20 minuta moguće je da se radi o infarktu.
KVB-IBS • Međutim , nekada (u otprilike 30% slučajeva) se anginozni bolovi uopšte ne moraju javiti, već simptomi u vidu nesvjestice, gubitka svesti (sinkopa), vrtoglavice, zujanja u ušima, dezorjentisanosti. . . • NEKI BOLESNICI SA IBS NEMAJU NIKAKVIH KLINICKIH SIMPTOMA I IBS SE SLUCAJNO OTKRIJE NEKIM OD DIJAGNOSTICKIH POSTUPAKA KVB SLUCAJNO.
DIJAGNOZA KVB • Dijagnostika KVB obuhvata niz dijagnostickih postupaka pomocu kojih se kod bolesnika mogu otkriti klinicki simptomi i nenormalnosti u nalazima dobijenim raznim dijagnostickim postupcima koje upucuju na KVB
DIJAGNOZA KVB DIJAGNOSTICKI POSTUPCI KOD KVB SE DIJELE NA: • NEINVAZIVNA DIJAGNOSTICKE POSTUPKE • INVAZIVNA DIJAGNOSTICKE POSTUPKE
NEINVAZIVNA DIJAGNOSTIKA KVB PRIMJENJUJE SE PRINCIP PET PRSTIJU: Istorija bolesti: anamneza orijentisana prema problemu , ciljana anamnezasimptomi, objektivni pregled, procjena i plan i nastavljaju se dijagnosticki postupci EKG, RTG srca i specijalne labaratorijske pretrage /biohemijske analiz, ukljucujuci sve druge metode neinvazivne dijagnostike kao ehokardiografija, ergometrija, holtermonitoring, MR i CT srca i dr
DIJAGNZA KVB ISTORIJA BOLESTI-ANAMNEZA • Ciljana anamneza-Bolesnik se pita za najcesce simptomi KVB: • DISPNEJA • CIJANOZA • EDEMI • BOL • SINKOPA • PALPITACIJE
DIJAGNZA KVB ANAMNEZA BOL Stiskanje i osjećaj pritiska u grudnom košu često su rezultat nedovoljne opskrbljenosti srčanog mišića krvlju. Bol kao takvu ne treba zanemarivati, ona može biti jedan od pokazatelja bolesti srca. DISPNEA Jedan od čestih simptoma narušenog zdravlja srca je zaduha ili dispneja. U ranim stadijima bolesti srca zaduha se javlja tokom tjelesne aktivnosti.
DIJAGNZA KVB ANAMNEZA UMOR Umor je jedan od znakova koji starije osobe često povezuju s godinama života. Aktivnosti koje odjednom predstavljaju izvor umora upozoravaju na IBS. OSJECAJ LUPANJA SRCA Ljudi obično ne osjećaju rad srca. No, za vrijeme fizičkog napora ili kod dramatičnog emocionalnog doživljaja, ljudi mogu postati svjesni rada srca. Palpitacije (osjećaj lupanja srca), koje se javljaju s drugim simptomima vjerojatno su posljedica poremećaja srčanog ritma.
DIJAGNOZA KVB- OPSTI FIZIKALNI PREGLED Inspekcija Palpacija Auskultacija
DIJAGNOZA KVB-OPSTI FIZIKALNI PREGLED U eri visoke medicinske tehnologije najcesce se zanemaruje metode koje su svim ljekarima dostupne kakav je opsti fizikalni pregled /pojedinih dijelova tijela , organa , sistema/tako i opsti fizikalni pregled kardiovaskularnog sistema
DIJAGNOZA KVB- OPSTIFIZIKALNI PREGLED • Opsti fizikalni pregled pomaze da se izdvoje bolesnici sa KVB • Podaci dobijeni inspekcijom , palpacijom i auskultacijom KVS uz dobru anamnezu omogucavaju da se bolesnici pravilno usmjere na metode visoko medicinske tehnologije kako dijagnostike tako i lijecenja • To predstavlja racionalni pristup dijagnostici I terapiji KVB
EKG Snimanje elektricne aktivnosti srca omogucio je Willem Einthoven, konstrukcijom elektrokardiografa, aparta koji biljezi elektricnu aktivnost srca I zasluzeno dobio Nobelovu nagradu 1924. god
EKG • Predstavlja graficki prikaz elektricne aktivnosti koja nastaje kao rezultat elektricnih zbivanja na membranama celija miokarda. • Elektricna aktivnost celija miokarda sastoji se u ciklicnom nastajanju akcionog potencijala kojije rezultat depolarizacije I repolarizacije celijske memebrane
INVAZIVNA DIJAGNOSTIKA KVB • U prvim godinama razvoja, invazivne kardiološke metode nisu bile efikasan način lečenja koronarne arterijske bolesti i uglavnom su primenjivane u medicinskim istraživanjima i dijagnostici (angiografija). • KATETERIZACIJA • ISTORIJA KATETERIZACIJE • Kateterizaciju u lijecenju mokracne besike primjenili su Egipcani 3000. p. n. е. koristeci metalnu cijev. • Око 400. p. n. е. – kateteri izradeni od suplje trske koristeni su za izucavanje funkcije srcanih zalistaka na lesevima
INVAZIVNA DIJAGNOSTIKA KVB • Termin KATETERIZACIJA odnosi se na kombinovanu hemodinamsku i angiografsku proceduru desnog i lijevog srca koje se preduzimaju u dijagnosticke i terapijske svrhe • Termin KORNARNA ANGIOGRAFIJA odnosi se posebno na selektivnu kateterizaciju koronarnih arterija sa njihovom vizuelizacijom
INVAZIVNA DIJAGNOSTIKA KVB • Srčana kateterizacije utrla je put za koronarnu angiografiju, • Primjenjuje se od prije vise od 150 godina, kad je Claude Bernard uradio kateterizaciju kod konja. • 1956. Werner Forssmann je izveo kateterizaciju na sebi i zajedno sa Andre Cournand-om in Dickinson Richards-om dobio Nobelovu nagradu
INVAZIVNA DIJAGNOSTIKA KVB • Koronarna angiografija, koronarna arteriografija (od grč. angeion -"sud-krvni sud" i graphein -"napisati ili zapisati") je invazivna dijagnostička procedura u kojoj se uz pomoć sofisticirane radiološke opreme obavlja pregled unutrašnjosti (lumena) krvnih sudova srca ili karonornih arterija. Koronarografija je najkorisnija i najvažnija procedura u dijagnostici koronarnih bolesti, jer omogućava lekaru da tačno vidi gde su koronarne arterije sužene ili zatvorene. Zato je u kardiologiji i kardiohirurgiji najveći deo dijagnostike usmeren na koronarnu angiografiju koja se obavlja uz pom
INVAZIVNA DIJAGNOSTIKA KVB • Koronarografija je najkorisnija i najvažnija procedura u dijagnostici koronarnih bolesti, jer omogućava ljekaru da tačno vidi gde su koronarne arterije sužene ili zatvorene. Zato je u kardiologiji i kardiohirurgiji najveći deo dijagnostike usmeren na koronarnu angiografiju
KVB-INVAZIVNA DIJAGNOSTIKA Koronorografije, endovaskularne procedure predstavljaju perkutani interventni nacin lijecenja bolesnika sa opstruktivnim promjenama aorte i drugih krvnih sudova: PCI/perkutana koronarna intervencija Ova radiološka intervencija omogućuje koronarnu revaskularizaciju i postize se terapijski ucinak. PTCA -perkutana transluminalna coronarna angioplastica: balon dilatacija - širenje krvnog suda i ugradnja stenta u krvni sud.
INVAZIVNA DIJAGNOSTIKA KVB KORONAROGRAFIJA predstavlja dijagnostičku proceduru koja je zlatni standard za dijagnozu koronarne bolesti-IBS. Koronarna bolest predstavlja širok dijapazon od stabilne angine do naprasne srčane smrti a zajednički nalaz u svim fazama ove bolesti je da postoje promene na unutrašnjosti koronarnih arterija koje ishranjuju srčani mišić. Kada u krvnom sudu ove promene smanje unutrašnjost za više od 60% javljaju se tegobe od kojih je najvažniji bol u grudima
LIJECENJE KVB KONZERVATIVNO-MEDIKAMENTOZNO LIJECENJE HIRUSKO LIJECENJE-Najcesce je hirurško liječenje koronarne bolesti srca premoštenjem koronarnih arterija-CAGB- tokom više od 50 godina rezultiralo je smanjenjem smrtnosti i poboljšanjem kvalitete života milijuna koronarnih bolesnika širom svijeta. KARDIOVASKULARNA REHBILITACIJA
KV REHABILITACIJA PROTOKOL KV REHABILITACIJE: ULOGA FIZIOTERAPEUTA U KV REHABILITACIJI JE VEOMA ZNACAJNA , POSEBNO U FIZICKOM TRENINGU, TAKO DA FIZIOTERAPEUT TREBA IMATI I ZNANJE I VJESTINE U OPSTEM FIZIKALNOM PREGLEDU : -INSPEKCIJA -PALPACIJA -AUSKULTACIJA Postupci opsteg fizikalnog pregleda bolesnika obuhvataju glavu, vrat , grudni kos , abdomen , ekstremitete, KAO I ZNANJE UZIMANJA ANAMNEZE.
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA Hipokrat je otac medicine pridavao je veliku paznju na polozaj koji bolesnika zuzima u postelji. Aretej u II vijeku navodi da se bolesnik osjeca ugodno kad lezi na bolesnoj strani
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA Opsta inspekcija Posebna inspekcija za odredeni dio tijela Opsta inspekcija: mentalno stanje ili psihicko stanje bolesnika, stav bolesnika ili polozaj simetricnost grade TV, stanje skeleta , muskulature , koze i potkozng tkiva, tejelesna temperatura i disanje
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA • Pri prvom kontaktu sa bolesnikom treba obratiti paznju • Stav bolesnika-Aktivnost bolesnika • Konstituciju
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA Stav /polozaj bolesnika opcenito moze biti • Aktivan stav/polozaj • Pasivan stav/polozaj • Prinudan stav/polozaj
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSTEKCIJA-STAV BOLESNIKA Aktivan stav normalna fizicka aktivnost i psihicke reakcije/ali aktivan stavi mogu zuzimati i bolesnici sa Ca ili kombinovanim srcanim manama
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA-STAV BOLESNIKA Pasivan stav bolesnika odlikuje se nesposobnoscu da obavlja osnovne fizioloske radnje i potrebna mu je tuda pomoc I njega, psihicko stanje moze biti normalno ali se srece i apatija i nezainteresovanost kod takvih bolesnika
Opsti fizikalni pregled. KV bolesnika INSPEKCIJA-STAV BOLESNIKA Prinudan polozaj uslovljen je teznjom bolesnika da sebi olaksa, sprijeci pojavu bola ili pak odredenim stavom omoguci sebi bolju fizicku aktivnost ako je doslo do prestanka funkcije dijela tijela ili organa i karakteristicni su za pojedina oboljenja
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA Dok je srce sposobno da adekvatno poveca i odrzi udarni i minutni volumen prema ucinjenom naporu, nema nikakvih smetnji u aktivnosti i stavu bolesnika Ako srce nije u stanju da poveca minutni volumen , KV bolesnici smanjuju svoju aktivnost
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA-STAV BOLESNIKA Bolesnici sa insuficijencijom lijevog srcazauzimaju sjedeci polozaj u krevetu ili sa uzdignutim uzglavljem uz podatak da se gusi kad zauzme horizontalniu polozaj tako se brzo vraca u sjedeci polozaj
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA-STAV BOLESNIKA Bolesnik sa insuficijencijom desnog srca, najcesce kod hronicnog plucnog srca , stecene ili kongenitalne srcane mane nemaju smetnji u horizontalnom polozaju
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika • • INSPEKCIJA Bolesnik moze imati edeme nogu i otok trbuha kao odraz popustanja desnog srca Bolesnik sa angioznim bolom je miran i uplasen Bolesnik sa akutnim infarktom je nemiran, stalno mijenja polozaj u postelji Bolenik sa perikarditisom sjedi i nagnut je naprijed
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA • Bolesnik sa hipotireozom je usporen, pospan a bolesnik sa hipertireozom je nemiran I cesto se zali na lupanje srca
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA-KONSTITUCIJA • Fizicka konstitucija nekad ukazuje na oboljenje • Bolesnici sa Marfanovim sindromom imaju duge ekstremitete, arahnodaktiliju sa duzim prstima na nogama , oni mogu imati aortnu insuficijenciju ili aneurizmu ili disekciju aorte • Bolesnici sa urodenim srcanim manama obicno su nizeg rasta • Bolesnici u terminalnoj fazi srcane insuficijencije su kahekticni i u malnutriciji
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA Simtricnost grade tijela je osnovna karakteristika kicmenjaka i covjeka uopste. Asimetrija nastaje poremecajem razvoja kostanog sistema -intrauterino, kongenitalna -stecena, usljed povreda i oboljenja
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika • • INSPEKCIJA inspekcijom grudnog kosa treba uociti malformacije kostanozglobnog sistema koje su povezane sa KVB. Pectus carinatum/ispupcenje grudn e kosti srece se u Tarnerovom sindromu sa udruzenim promjenama srca, Teska KIFOSKOLIOZA moze biti uzrok plucnom srce Behterewljeva bolest i aortna insuficijenicija su cesto udruzene
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika Tokom opsteg fizikalnog pregleda uporedo sa inspekcijom ispitivac vrsi i palpaciju. INSPEKCIJA I PALPACIJA Muskulatura • Hipertrofija /povecana fizicka aktivnost npr sportisti , fizickibradnici • Hipotrofija i atrofija: • Atrophio ex inactivitae /kod dugo lezecih bolesnika , ili oboljenja nerava I usljed poremecaja arterijske cirkulacije, usled poremecaja sinteze bjelancevina I tokom starenja tkz staracka atrofija
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika • INSPEKCIJA I PALPACIJA-Koza i sluznice • Prgled koze podrazumijeva procjenu boje koze , turgora, vlaznost I temperature, osipa Bljedilo koze i vidljivih sluznica se vidi kod KV bolesnika kod reumatske groznice, maligne hipertenzije, aortnih mana, spazma malih krvnih sudova Cijanoza, lividno prebojena koza, kao odraz smanjene oksigenacije krvi moze biti centralna, koja je posljedica desno/lijevog santa na nivou pluca i srca, AV fistule i bolesti pluca i vidljiva je na vidljivim sluznicama/jezik i usna duplja. Bolesnici sa centralnom cijanozom imaju baticaste prste , zadebljane distalne falange -
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA I PALPACIJA-Koze i sluznice • Periferna cijanoza nastaje zbog usporenog krvotoka u perifernim tkivima sto ima za posljedicu povecano preuzimanje kiseonika. • Vidljiva je na usima, nosu , usnama, okrajinama ekstremiteta , narocito prstima • Periferna cijanozu imaju KV bolesnici sa srcanom insuficijencijom
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA I PALPACIJA • Diferencijana cijanoza: GE ruzicasto prebojeni , narocito desni, DE ekstremitei cijanoticni vidi se kod ductus arteriosus persistens revizijom santa usljed plucne hipertenzije kao i u drugim srcanim manama • Lokalna cijanoza nastaje okluzijom arterijskog krvnog suda sa hladnocom i progresijim prema gangreni
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA Kozu boje bijele kafe imaju KV boesnici sa endokarditisom Ikterus I subikterus , zuta prebojenost koze I sluzokoze , narocito sklera vidi se u zastojnoj srcanoj insuficijenciji, plucnoj emboliji, kod bolesnika sa vjestackom valvulom sa hemoliznom anemijom Bronzana boja koze sa gubitkom maljavosti aksilarno i pubicno kod hemohromatozne kardiomiopatije/odlganje gvozda u srcanom misicu
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA I PALPACIJA • Teleangijektazije- mnogobrojni kapilarni hemangiomi kod Osler-Weber-Rendijeve bolesti I u plucima mogu uzrokovati AV fistule • Ksantomi –noduli ispunjeni holesterolom , viude se na kapcima I potkozno I u podrucju tetiva kod bolesnika sa urodenom HLP I ukazuju na rani razvoj atteroskleroze • Tetivni ksantomi/najcesce Ahilova tetiva ekstenzori lakta I sakama/ usko su povezani sa ranom pojavom Koronarne bolesti
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika INSPEKCIJA I PALPACIJA • Mjesto maksimalnog udar vrha srca na toraksu se vidi kod 24, 6% , a zapravo jednog dijela zida lijeve komore • Obicno se vidi u V-om medurebarnom prostoru unutra oko 1 cm od lijeve srednje klavikularne linije, velicine je ako se palpira o jagodice prsta
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika PALPACIJA-ARTERIJSKI PULS • Arterijski puls predstavlja ritmicko prenosenje talasa duz arterija koji nastaje kao posljedica promjene pritiska na nivou aorte usljed sistole odnosno dijastole lijeve komore • Odreduje se prisutnost pulsa , frekvencija, regularnost, oblik pulsnog talasa I stanje arterijsklog zida • Palpiraju se simetrcno karotidne, brahijalne, radijalne, femoralne, tibijalne I pulsacije adorsalis pedis
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika PALPACIJA-ARTERIJSKI PULS • • Frekvencija Kod djece 100 -120 u min Odrasli 60 -100/min Sprtisti 50/min
Opsti fizikalni pregled KV bolesnika Mjerenje arterijskog pritiska
KV REHABILITACIJA • Rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesnika cine opsežni, dugotrajni programi koji ukljucuju medicinsku evaluaciju, fizicki trening, modifikaciju kardiovaskularnih faktora rizika, edukaciju i savjetovanja. Programi su dizajnirani da ogranice fiziološke i psihosocijalne ucinke srcanih bolesti, smanje rizik nagle smrti ili reinfarkta, kontroliraju simptome bolesti, stabiliziraju ili smanje aterosklerotske procese i poboljšaju psihosocijalni i radni status odabranih bolesnika.
KV rehabilitacija Oblik provodenja kardiovaskularne rehabilitacije (ambulatni / bolnicki) ovisi prije svega o stratifikaciji rizika bolesnika, ali i o financijskim, tradicijskim, logistickim i drugim faktorima.
KV REHABILITACIJA Formalno organizirana kardiovaskularna rehabilitacija visoko je sigurna i ima vrlo povoljan omjer dobivenih rezultata i cijene koštanja (cost/effectivity). Europsko kardiološko društvo (ESC) i Ameriki kardiološki zbor / Americka srcana udruga (ACC/AHA) u svojim najnovijim smjernicama preporucuju organiziranu kardiološku rehabilitaciju srcanih bolesnika.
KV REHABILITACIJA Najvažniji ucinci kardiovaskularne rehabilitacije prema dosadašnjim znanstvenim radovima jesu: - poboljšanje funkcionalnog kapaciteta (podnošenja napora) - smanjenje simptoma bolesti - poboljšanje lipidnog statusa - smanjenje pušenja - poboljšanje osjecaja dobrog zdravlja i smanjenje stresa - smanjenje smrtnosti
KV REHABILITACIJA Ciljevi kardiološke rehabilitacije: poboljšavanje srčane funkcije općeg zdravlja bolesnika potpora implementaciji dugoročnih promjena u načinu života (reduciranje faktora rizika), povećanje samopouzdanja, smanjenje rizika od koronarnog događaja u budućnosti, poboljšanje kvalitete života bolesnika. KV rehabilitacija je usmjerena na oporavak srčane funkcije nakon koronarnog incidenta ili jednog od postupaka revaskularizacije
KV REHABILITACIJA KV rehabilitacija je organizirani skup postupaka koji je usmjeren prema dijagnosticiranju, optimizaciji liječenja i pripremi bolesnika prema sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, što znači, u svrhu sprječavanja ponovne pojave stanja koje dovodi do kardiovaskularnog incidenta. KV uključuje integrirani pristup preventivnih, dijagnostičkih, terapeutskih i rehabilitacijskih mjera čija je svrha postizanje maksimalnog zdravlja, uključujući i osobnu, porodicnu i socijalnu sredinu.
KV REHABILITACIJA • Program kardiološke rehabilitacije sastoji se od početne procijene bolesnika, fizičkog treninga, te edukaciju o kardiovaskularnim faktorima rizika u svrhu sekundarne prevencije, uključujući nutricionističko savjetovanje i kontrolu tjelesne mase. • Tim za kardiološku rehabilitaciju se sastoji od liječnika koji su zaduženi za praćenje procesa kardiološke rehabilitacije, medicinskih sestara koje su u direktnom kontaktu sa bolesnikom, psihologa, nutricionista, te fizioterapeuta koji su najvažnija karika budući da su direktno uključeni u provedbu fizičkog treninga
KV REHABILITACIJA Jedan od protokola za odredivanje vrste i intenziteta tjelesnog treninga bolesnika sa KVB je na osnovu postignutog opterecenja na prijemu, pracenju znakova EKG ishemije nastaju pri visokom , srednjem i niskom opterecenju, EF lijeve komore, kompleksne aritmije i svrstavaju se u tri skupine:
KV REHABILITACIJA Bolesnci niskog rizika-mogu provoditi samostani fizicki trening uz povremene kontrole Bolesnici srednjeg rizika fizicki trening rade uz nadzor Bolesnici visokog rizika rade fizicki trening pod kontrolom i EKG monitornig
KV REHABILITACIJA Fizički trening, kao najvazniji postupak KV rehabilitacije, za vrijeme kardiološke rehabilitacije TREBA BITI individualan!!! Procjenjuje se za svakog bolesnika pojedinačno. Izvođenjem određenih pretraga u svrhu procjene stanja moguće je bolesnika prebacivati iz jedne skupine u drugu i na taj način smanjivati njegov rizik od kardiovaskularnog incidenta tijekom vježbanja. Sam se fizički trening sastoji od početna procjena bolesnikove fizičke spremnosti kojom se utvrđuje njegova ukupna snaga i izdržljivost potrebna za izvođenje vježbi. Zatim se određuje vrsta treninga koji je u početku kratkotrajan i manjeg intenziteta (poput hodanja, plivanja, vožnje bicikle i sl. ). Za vijeme provođenja treninga prati se odgovor bolesnika za fizičko opterećenje (do granice umora), te ga se potiče na daljnje dugotrajno vršenje fizičke aktivnosti u svrhu poboljšanja fizičke spremnosti.
KV REHABILITACIJA Vježbe bi trebale biti manjeg intenziteta čime se smanjuje mogućnost ozljede i trebaju biti jednostavne i pružati osjećaj zadovoljstva kako bi bolesnik čim duže nastavio sa vježbanjem. Preferira se dugotrajnost izvođenja vježbi u odnosu na težinu kako ne bi došlo do ranog iscrpljivanja bolesnika i preopterećenja za srce! Preporuča se provođenje treninga barem tri puta sedmicno, a po mogućnosti svakodnevno t. Okom rehabilitacije. Bolesnika se upućuje na postizanje njegove optimalne srčane frekvencije tijekom viježbanja, a ona iznosi oko 70 -80% njegovog maksimalnog pulsa (maksimalni puls se izračunava tako da se od broja 220 oduzme broj njegovih godina). Bolesnici sa povećanim rizikom od nastanka kardiovaskularnih bolesti zahtijevaju povećano praćenje za vrijeme treninga putem EKG monitoringa.
KV REHABILITACIJA KV rehabilitacija sastoji od tri faze. Prva faza je akutna ili postakutna bolnička faza koja: predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije. Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu, ustajanje i hodanje po hodniku, započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima. Pušenje je zabranjeno i uvode se mjere sekundarne prevencije. Na kraju te faze se pokušava učiniti procjena stanja kod otpusta testom opterećenja sa opterećenjem 50 -75 W tijekom 5 min.
KV REHABILITACIJA • Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti: vježbe disanja i razgibavanja, opterecenje na bicikl-ergometru, vježbe u prirodi i šetnje trim stazama, rekreacijsko plivanje, stolni tenis i drugo. Uz rijetke izuzetke, nastoji se vježbe provoditi u skupini, pod nadzorom fizioterapeuta, ev. i lijcnika, po potrebi uz EKG monitoring, intervalno, s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga, obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta. Tjelesni trening pocinje 510 minutnim zagrijavanjem, nastavlja se s 30 -tak minuta “pune” aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5 -10 minutnim “hladenjem”. Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika.
KV REHABILITACIJA Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve faze. U toj fazi bolesnik se upućuje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju. Danas se preporuča da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3 -5 sedmica, dok se za ambulantnu preporuča trajanje od 8 -12 sedmica. Fizički trening tijekom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je „ošamućen“ nakon infarkta miokarda ili operacije. Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu. Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja, trčanja, plivanja, vožnja bicikle, veslanje i sl.
KV REHABILITACIJA psiho-socijalna adaptacija: bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju, nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom. edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti, njihov znacaj i nacin otklanjanja, odnosno lijecenja, i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije. - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija.
KV REHABILITACIJA PROCJENA RADNE SPOSOBNOSTI Smatra se da stabilni bolesnici, bez komplikacija bolesti, s EF > 50%, bez stenokardija i aritmija mogu zapoeti poslovne aktivnosti odmah na poetku 3. faze rehabilitacije, no veina onih koji e biti radno sposobni poinju s radom tek nakon 3 -6 mjeseci. Ocjena mora biti individualizirana za svakog bolesnika uz uvažavanje svih specifinosti i zahtijeva poslova koje obavlja. Po potrebi se tijekom rehabilitacije mogu i simulirati uvjeti radnog mjesta
KV REHABILITACIJA Zavod za zdravstveno osiguranje Bi. H, KV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda, stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (“bypass”), stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka, perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta), stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest, periferna arterijska bolest, plućna hipertenzija, kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA , U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA. U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
KV REHABILITACIJA • Bitno je učiniti procjenu napretka bolesnika na početku i na kraju programa rehabilitacije objektivnim kliničkim mjerenjima tokom izvođenja vježbi, kao i reakciju bolesnika na fizički napor i njegovo ponašanje. To je moguće najlaše postići testom opterećenja ili joj jednostavnije, 6 minutnim testom hodanja. Njime se prati tlak i puls bolesnika, prijeđeni put za vrijeme trajanja testa, EKG zapis, te bolesnikova procjena opterećenja prema Borgovoj skali.
KV REHABILITACIJA Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno. Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno, optimalno 2 -3 puta dnevno po 30 minuta, minimalno 3 puta sedmicno. Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2 -4 puta u prvoj godini kardiolog, s time da se 2 -3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni, simptomima ogranicen test optterecenja.
KV REHABILITACIJA • Brojna su istraživanja dokazala kako vježbanje ima Antiaterogeni učinak (smanjenje tjelesne mase, smanjenje povišenog krvnog tlaka, smanjenje serumskih triglicerida, poboljšanje na osjetljivost inzulina, korištenje glukoze i smanjenje rizika od šećerne bolesti tipa 2, te antiagregacijski učinak), poboljšanje endotelne disfunkcije, mijenjanje djelovanja autonomnog živčanog sustava, antiishemijski učinak i antiaritmijski učinak. Sa velikom sigurnošću možemo reći da vježbanje djeluje sinergijski sa standardnom terapijom kojom se danas služimo u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti (beta-blokatori, ACE-inhibitrori, statini, acetil-salicilna kiselina).
KV REHABILITACIJA • Jedna od bitnijih komponenti kardiološke rehabilitacije je psihološka potpora. Bolesnici identificiraju i uče se nositi sa širokim spektrom psihosocijalnih tegoba koje se javljaju nakon kardiološkog incidenta (depresija, tjeskoba, negiranje. . . ). Osjećaj manjka fizičke energije dodatno ih sputava i obeshrabruje u daljnjim treninzima i na taj način koče njegov oporavak. Ti se problemi kasnije mogu preslikavati na odnose u obitelji, braku i na radnom mjestu. Stoga se u takvih bolesnika vrši grupna i pojedinačna potpora kojom se pokušava prevladavati takve smetnje. • U sklopu sekundarne prevencije vrši se edukacija bolesnika o potrebnoj daljnjoj fizičkoj aktivnosti, važnost pravilne prehrane, nutricionističko savjetovanje i važnost kontrole tjelesne mase, te naglažavanje goleme koristi od prestanka pušenja. Sve je uobličeno u predavanja koje razumljivim jezikom bolesniku objašnjavaja kako izbjeći daljnje posljedice koje se mogu javiti ukoliko ne dođe do promjene načina života.
• UDBENIK FIZIKALNA I RADNA TERAPIJA KARDIOPULMONALNIH BOLESNIKA –Dordo Stojcic i Dragan Danelisen- i ovo predavanje su samo putokazi koji ce Vas voditi u protokolima rehabilitacije u Vasem radu u oblasti fizikalne i radneterapije. Slicno, kao pocetaka kateterizacile i Vi imate sansu da svojim znanjem i radom , KV rehabiltaciju unaprijedite! • Vrijeme za ucenje je uvujek! • LIJEP POZDRAV, HAVA BASIC
KVREHABILITACIJA
- Slides: 94