KARDIOVASKULARNE BOLESTI Rehabilitacija KV bolest 05 2020 REHABILITACIJA

KARDIOVASKULARNE BOLESTI Rehabilitacija KV bolest 05. 2020.

REHABILITACIJA KVB

ANATOMIJA SRCA

Hippocrates 460 -370 pne najpoznatiji anticki grcki lijecnik Smatra se jednim od najistaknutijih licnosti medicine svih vremena. Corpus Hipocraticum su njegovi medicinski zapisi

Naucno znanje je krhko i stalno podlozno provjerama. Hipokratov aforizam, napisan prije nove ere, glasi: ljudski zivot je kratak, a lijecenje je znanje golemo, povoljan trenutak brzo prode, iskustvo je varljivo, a odluka teska.

Oduvijek se voda, svjetlost, topli i hladni agensi i vjezbe koristili za lijecenje. Pisani zapisi o primjeni manuelnih tehnika, hidroterapije i masaze u lijecenju datiraju od 400 pne. , jos u doba Hipokrata. Moderna fizikalna medicina datira od 1800. , epidemija poliomijelitisa i I svjetski rat ubrzali su razvoj fizikalne medicine i rehabilitacije uvodeci je u formalno obrazovanje i praksu 1926. god

COVID-19

COVID-19

COVID -19 Postovani studenti, Fotografije Vas podsjecaju da je Corona virus jos tu. . i uvjetuje nosenje maski i rukavica i fizicku distancu i sve druge preporuke SZO. Ponovo Vas podsjecam na vaznost jednostavne, svima pristupacne, jeftine procedure koja moze zivot spasit : PRANJE RUKU !

KARDIOVASKULARNI SISTEM KVS cine: • SRCE • KRVNI SUDOVI • KRV • LIMFNI SUDOVI • LIMFA

KARDIOVASKULARNI SISTEM

KARDIOVASKULARNI SISTEM KVS JE ZATVORENI CIRKULATORNI KRUG. 1628. godine britanski fiziolog William Harvey prvi dokazao da cirkulacijski sistem predstavlja zatvoreni krug, u kojem krv izbačena iz srca odlazi jednom vrstom krvnih žila, a u srce se vraća drugom vrstom krvnih žila.

KARDIOVASKULARNI SISTEM Taj zatvoreni krug se sastoji od dva kruga cirkulacije: mali i veliki krug cirkulacije, oba započinju i završavaju u srcu, Lijeva strana srca izbacuje krv u periferne organe, desna u pluća U oba kruga krvne žile koje odvode krv iz srca se nazivaju Arterije. Vene su krvne žile koje dovode krv u srce Izmedu dva kruga cirkulacije nema direktne komunikacije u normalnim fizioloskim uslovima.

KARDIOVASKULARNI SISTEM • Veliki krug cirkulacije/Sistemski krvotok /Veliki krvotok/ Circulus sanguinis maior : Srce → Aorta → Arterije → Arteriole → Kapilare → Venule → Vene → Šuplja vena → Srce • Plućni krvotok /Mali krug cirkulacije/Mali krvotok/Circulus sanguinis minor/ Srce → Plućna arterija → Plućna vena → Srce

KARDIOVASKULARNI SISTEM Funkcija KVS: • Mali krvotok/Circulus sanguinis minor/omogucava razmjenu gasova u plucima • Veliki krvotok/ Circulus sanguinis maior/omogucije razmjenu tvari u tkivima

KARDIOVASKULARNI SISTEM Veliki krvotok/ Circulus sanguinis maior Arterijska krv iz lijeve pretkomore ulazi u lijevu komoru, zatim u aortu i putem grana aorte, arterija , arteriola dolazi do tkivnih kapilara i kroz tanki zid kapilara vrsi se razmjena materija izmedu krvi i tkiva, krv postaje tamnocrvena, venska krv i vrca se putem v cave superior et inferior u desnu pretkomoru

KARDIOVASKULARNI SISTEM Mali krvotok/Circulus sanguinis minor/Venska krv iz desne pretkomore ulazi desnu komoru, iz desne komore plucnim arterijama odlazi do plucnih kapilara gdje se vrsi razmjena gasova. Preko alveolarnog i kapilarnog zida predaje se CO 2 a prima O 2, krv postaje svijetlocrvena arterijska krv i plucnim venama se vraca u lijevu srcanu pretkomoru

KARDIOVASKULARNI SISTEM

SRCE

KARDIOVASKULARNI SISTEM Protok krvi je stalan , jednosmjeran i brz. Glavni pokretac je srce/pumpa a kocnica otpor srazmjeran duzini krvnih sudova Srce je misicna pumpa koja svojim ritmickim kontrakcijama omogucava stalni protok krvi kroz KVS i sva tkiva

KARDIOVASKULARNI SISTEM • Srce se grči (kontrahuje) i širi (dilatira) sinhrono. Grčenjem obe pretkomore istovremeno, otvaraju se zalisci i krv odlazi u komore koje se šire da bi primile ovu krv. Kontrakcijom komora, zalisci između pretkomora i komora se zatvaraju kako bi sprečili povratak krvi iz komora u pretkomore. Kontrakcijom komora otvaraju se zalisci između komora i velikih arterija i krv se ubacuje u ove arterije. U isto vreme pretkomore se šire i preuzimaju krv iz venskog sistema. Iako se jednake količine krvi izbace iz leve i desne strane srca, leva komora stvara mnogo veći pritisak.

KARDIOVASKULARNI SISTEM Venska krv iz desne pretkomore ulazi desnu komoru, iz desne komore plucnim arterijama odlazi do plucnih kapilara gdje se vrsi razmjena gasova. Preko alveolarnog i kapilarnog zida predaje se CO 2 a prima O 2, krv postaje svijetlocrvena arterijska krv i plucnim venama se vraca u lijevu srcanu pretkomoru. Arterijska krv iz lijeve pretkomore ulazi u lijevu komoru, zatim u aortu i putem grana aorte, arterija , arteriola dolazi do tkivnih kapilara i kroz tanki zid kapilara vrsi se razmjena materija izmedu krvi i tkiva, krv postaje tamnocrvena, venska krv i vrca se putem v cave superior et inferior u desnu pretkomoru REPETITIO EST MATER STUDIORUM!

KARDIOVASKULARNI SISTEM • Srce svojom sistolicnom kontrakcijom komora izbacuje 170 ccm krvi u aortu pod pritiskom od 120 -140 mm. Hg, pri tome se velike arterije zahvaljujuci elasticnosti sire pa skupljaju i potiskuju krv prema periferiji, krv prema periferiji tece u mlazevima i pod pritiskom, koji se postepeno snizava, u kapilarima iznosi 5 -25 mm. Hg. • izbačena iz srca , krv brzo putuje kroz aortu i njene ogranke te stiže u udaljene dijelove tijela za 10 sec

KARDIOVASKULARNI SISTEM U velikim venama pritisak pada na 0 , te krv tece zahvaljujuci negativnom pritisku grudne supljine i usisavajucem dejstvu srcane kontrakcije

KARDIOVASKULARNI SISTEM • Protok krvi u srcu kontrolisu srcani zalistci • Pokretanje srcanih zalistaka je pasivano. • Za jednosmjeran tok krvi odgovorna je orijentacija zalistaka • Kad pritisak u pretkomorama poraste potjera krv naprijed zalisci se otvaraju, a zatvaraju kad porast pritisak u komorama potjera krv nazad

KARDIOVASKULARNI SISTEM Uloga KVS TRANSPORT/prenosi materije do svih celija organizma a posredno preko celija bubrega, koze I pluca u spoljasnju sredinu NUTRICIONA/razmjena materija u svakoj celiji TERMOREGULACIJA/redistribucija toplote unutar tkiva , izmedu tkiva I spoljasnje sredine HOMEOSTATSKA/kontakt, transport i razmjena materija i energije, metabolita, hormona I imunoloskih supstanci kroz cio organizam

KARDIOVASKULARNI SISTEM • Uloga KVS • prijenos i raspodjelu tvari potrebnih tkivima te uklanjanje otpadnih proizvoda metabolizma, prilagodba opskrbe kisikom i hranjivim sastojcima u različitim fiziološkim stanjima • humoralnu komunikaciju u čitavom organizmu • regulacija tjelesne temperature

SRCE / COR HUMANUM

SRCE / COR HUMANUM

SRCE / COR HUMANUM Srce je oduvijek bilo izazov naucnicima.

Anatomija miokarda • ISTORIJA/U svakodnevnoj praksi ljekari prvenstveno kardiohirurzi svataju zidove ventrikula i septum kao solidne kompaktne strukture • Jos prije 500 godina , naucnici su primjetili da se radi o strukturama koje su sagradene od snopova kardiomiocita i koji se unutar zidova komora pruzaju u raznim pravcima , horizontalno i koso izmedu baze i vrha srca, izmedu epikarda I perikarda, prelazeci jedni u druge-koji je 1864 Pettigrew nazvao Gordijev cvor anatomije srca

Anatomija srca • Spanski kardiolog i anatom Francisko Torrent – Guasp 1972. je otkrio da se zidovi srcanih komora mogu razmotati u otvorenu miokardnu traku.

Embriologija otvorene miokardne trake-hipoteza. F. Torrent-Guasp-a • U arterijskom dijelu primarne vaskularne cijevi doslo je lokalnog rascjepa i stvaranja OMT, koja helikoidnim uvjanjem u prostoru stvara arterijsko srce tj srcane komore koje su postavljene ispod vec stvorenog venskog srca, pretkomora u venskom dijelu primarne vaskularne cijevi i spojice se s njim u definitivno srce. Adventicija OMT se diferencira u epikard , misicni medija. I u miokard a intima u endokard. Obrazuje se tako mala , plucna i velika , sistemska cirkulacija.

Anatomija otvorene miokardne trake izmedu plucne arterije i aorte • OMT je linearna struktura koja spiralnim uvrtanjem u prostoru stvara srcane komore i u tom obliku funkcionise tj kontrahuje • pocinju u korijenu plucne arterije/zavrsetak izlaznog korita desne pretkomore i zavrsavju se u korijenu aorte/zavrsetak izlaznog korita lijeve komore. • U 3 D formatu, OMT je dvostruka helikoidna struktura tj dvije spirale

SRCE / COR HUMANUM Srce , grč. Kardia, lat. Cor humanum Srce je šuplji poprecnoprugasti mišićni organ konusnog oblika smješten u grudnoj šupljini, zasticen kicmom, sternumom i rebarnim kavezom • zatvoren U fibroznoj vreći (pericardium) i fiksiran jedino velikim krvnim žilama • Ima funkciju pumpe u KVS. • •

SRCE /COR HUMANUM • Srce ima dvije vazne osobitosti u u svom radu • Automatičnost /mogućnost započinjanja vlastitog otkucaja , sposobnoscu proizvodenja vlastite elektricne aktivnosti • Ritmičnost

POLOZAJ SRCA • Srce je smjesteno u sredini grudnog koša, mediastinumu, između pluća, iza i nešto ulievo od grudne kosti. /rijetko ima dekstropoziciju • donjim dijelom nalijeze na dijafragmu

POLOZAJ SRCA

POLOZAJ SRCA • Anatomska osovina srca je postavljena koso odozgo /nadole • desna komora sa a. pulmonalis nalaze ispod sternuma, a lijeva komora sa aortom nalazi pozadi i ulijevo. dijafragmu. • Lijeva i desna pretkomora sa dovodnim krvnim sudovima, su smjestene vise straga blize kicmi

SRCE Na srčani mišić otpada od 0, 4 do 0, 7 % tjelesne težine, od 0, 2 do 0, 3 kg. /200450 grama • Velicine je Vase pesnice • Prosječan broj otkucaja srca u toku dana je oko 100. 000 puta. • Za to vrijeme ispumpa oko 7. 500 litara krvi.

Morfoloska anatomija SRCA • Srce je šuplji poprecnoprugasti mišićni organ konusnog oblika, na kojem morfoloski razlikujemo: • PRETKOMORE, SRCANA USCA, SRCANI ZALISTKE Srce je mišićnim zidom (septumom) vertikalno podijeljeno na lijevu i desnu polovinu, na DESNO I LIJEVO SRCE , koje u normalnim uslovima ne komuniciraju, potpuno su odvojene. Svaka strana sastoji se od dvije šupljine: manje , atrija (pretklijetka, pretkomora) i vece, ventrikula (klijetka, komora). , koje medusobno komuniciraju preko pretkomorno/komornih otvora/usca • Lijeva i desna pretkomore ili atrijumi / atrium dextrum et atrium sinistrum) • Lijeva i desna komora ili ventrikuli / ventriculus dexter et ventriculus sinister), Lijeva strana srca izbacuje krv u periferne organe, desna u pluća.

Morfoloska anatomija SRCA ATRIUMI/ PRETKLIJETKE/PRETKOMORE Pretkomore su manje supljina, imaju tanji miokard i u njima vlada nizak pritisak, tako da prvenstveno služe za prolaz krvi u ventrikule, ali uz to i lagano pumpaju krv u ventrikule. VENTRIKULI /KLIJETKE /KOMORE Najveći dio sile koja tjera krv kroz pluća i kroz sistemsku cirkulaciju nastaje upravo u ventrikulima, koji zbog toga imaju deblje stijenke od atrijai veci su. Uz to, stijenka/zid lijevog ventrikula je jača je od stijenke/zid desnog ventrikula. Iako se jednake količine krvi izbace iz leve i desne strane srca, leva komora stvara mnogo veći pritisak.

Morfoloska anatomija SRCA • Dio zida koji djeli desnu i lijevu prekomoru zove se interatrijalni septum (lat. septum intratriale). • Dio koji djeli desnu i lijevu komoru zove se interventrikulni septum (lat. septum intraventriculre)

Morfoloska anatomija SRCA Na interatrijalnom septumu na zidu dsne pretkomore , nalazi se ovalno udubljenje (lat. (fossa ovalis), koje predstavlja ostatak fetalnog otvora između pretkomora koji je dozvoljavao kretanje krvi izmedu pretkomora. U odrasloj zivotnoj dobi ASD-atrijalni septalni defekt, je najcesca srcana mana i cini 25 % svih urodenih srcanih mana.

ASD

ASD

SRCANA USCA I ZALISTCI Pretkomorno-komorna ušća • Srčana ušća su otvori pomoću kojih pretkomore komuniciraju sa komorama. Na ovim ušćima se nalazi valvularni aparat (srčani zalistci), koji sprečavaju vraćanje krvi iz komora u pretkomore. Na desnom pretkomorno-komornom ušću je trolisni (trikuspidalni) zalistak lat. valvula tricuspidalis, a na lijevoj dvolisni (mitralni) zalistak (lat. valvula mitralis).

SRCANA USCA I ZALISTCI-Arterijska usca su otvori preko kojih lijeva komora i desna pretkomora komuniciraju sa aortom odnosno plućnom arterijom. Na ovim ušćima se nalaze po tri polumesečasta (seminularna) zalistka, koji formiraju prepreke u obliku „lastinog gnezda“ i koje se u dijastoli , u aorti, odnosno plućnoj arteriji, raširi u vidu „džepa“ što sprečava povratak istisnute krvi u srcane komore tj u lijevu komoru odnodno desnu pretkomoru.

SRCANA USCA I ZALISTCI-Venska usca Na gornjoj strani desne pretkomore nalazi se ušće gornje šuplje vene (lat. ostium v. cavae superioris), a na donjoj ušće donje šuplje vene (lat. ostium v. cavae inferioris) i vjenačnog (koronarnog) sinusa, a na lijevom atriju usce cetiri plucne vene. Na ušću šupljih vena u desni atrij i plućne vene u lijevi atrij nema zalistaka zbog toga što se kontrakcijom atrija komprimiraju vene na ušću u atrije te se malo ili nimalo krvi vraća u vene.

DESNO SRCE • U desnoj pretkomori sakuplja se cjelokupna venska krv iz tijela. • Na gornjoj strani desne pretkomore nalazi se ušće gornje šuplje vene / ostium v. cavae superioris a na • donjoj ušće donje šuplje vene /ostium v. cavae inferioris i vjenačnog (koronarnog) sinusa. • • Gornja šuplja vena /v. cava inferio superior dovodi krv iz glave, vrata, obe ruke i grudne šupljine. Donja šuplja vena /v. cava inferior dovodi krv iz trbušne i karlične duplje i obe noge. Koronarni sinus dovodi krv iz srčanih vena.

DESNO SRCE • Desna komora ima oblik trostrane piramide kojoj je baza okrenuta prema pretkomori, a vrh prema vrhu srca. Poprečni presek ove šupljine je trouglast. • Na bazi desne komore nalaze se dva otvora/usca: desno pretkomorno-komorno ili atrioventrikularno ušće /ostium atrioventriculare dextrum, koje leži desno i • ušće plućnog stabla, a. pulmonalis/ ostium trunci pulmonalis koji leži lijevo.

DESNO SRCE • Tokom sistole iz desne pretkomore krv se potiskuje kroz desno atrioventrikularno ušće (lat. ostium atrioventriculare dextrum) u desnu komoru. Povratak krvi iz desne komore u desnu pretkomoru sprijecava zalistak desnog pretkomorsko-komorskog ili atrioventrikularnog ušća , valvula atrioventricularis dextra ili valvula tricuspidalis) koju obrazuju tri listića; prednji, zadnji i septalni

DESNO SRCE • Krv iz desne komore potiskuje se tokom sistole kroz desno arterijsko ušće /ostium trunci pulmonalis u plućnu arteriju/truncus pulmonalis • Na desnom arterijskom ušću nalazi se tri polumjescasta zalistka, semilunarni zalisci/ valva trunci pulmonalis/plućni zalistak • Desno arterijsko ušće sa plućnim zalistkom je otvor koji omogućava regulaciju protoka krvi iz desne komore u plućne arterije.

LIJEVO SRCE • U lijevi atrij se ulivaju četiri plućne vene / venae pulmonales koje dovode oksigeniranu krv iz pluca. • Tokom sistole krv iz lijeve pretkomore potiskuje se kroz lijevo atrioventrikularno ušće /ostium atrioventriculare sinistrum) u lijevu komoru. Povratak krvi iz lijeve komore sprecava zalistak lijevog atrioventrikularnog ušća / valva atrioventricularis sinistra ili valva bicuspidalis ili valva mitralis

LIJEVO SRCE • Lijevi ventricul/komora ima oblik kupe cija je baza okrenuta prema pretkomori, a vrh se podudara sa vrhom srca. • Poprečni presek leve komore je okrugao. • Miokard lijeve komora je deblji od zida desne komore • Na bazi lijeve komore nalaze se lijevo atrioventrikularno ušće koje leži lijevo i aortno ušće koje leži desno.

LIJEVO SRCE • Kontrakcijom snaznog misica , lijeve komore, koji je veci u odnosu na ostale dijelove srca, izbacuje se kiseonikom obogaćena krvi iz lijeve komore u najveći krvni sud u tijelu, aortu preko lijevog arterijskog ventriculoaortnog usca sa semilunarnim aortnim zaliskom koji se satoji od tri polumjesecasta listica/ valva aorte

PERICARDIUM/SRCANA OVOJNICA • Srce i korijeni velikih krvnih sudova su smjesteni u srcanoj kesi, fibroelasticnom preikardu/dva lista , parijetalni i visceralni • Spoljašnji sloj, fibrozni, parijetalni obavija koren velikih krvnih sudova srca i pripaja se ligamentima za kičmeni stub, sternum , dijafragmu i druga tkiva u okolini. • Unutrašnji sloj, serozni, visceralni nalijeze na srčani mišić , I cini epikard. ispod kojeg je opet subepikardno masno tkivo. • Tanak sloj tečnosti , 10 -20 ml, razdvaja ova dva sloja i omogućava srcu da se pomjera, iako je vezano za tijelo. • Zahvaljujuci elasticnim vlaknima , moguca je distenzija perikarda, bez znacajnije promjene srcane funcije, ali ako nastaje polako i do izvjesne mjere, inace nastaje tamponada srca, porastomintraperikardnog pritiska.

Histoloska anatomija srca Srcani misic se sastoji od 3 sloja : epicardium, myocardium, endocardium

Histoloska anatomija srca-epicardium • EPICARDIUM, SPOLJASNJI SLOJ MISICA SRCA JE GLADAK I U BLISKOM KONTAKTU SA VISCERALNIM , SEROZNIM LISTOM PERIKARDA.

Histoloska anatomija srca. Endocardium • Endocardium se sastoji od jednoslojnog epitela i tankog sloja vezivno elasticnog tkiva. • U visini pretrkomorno/komornih otvora , endokard formira dupikature, ZALISTKE/VALVULAE, koji su pojacani tankim slojem fibroznog tkiva. • ZALISTAK/Valvula atrioventrikularis u vidu lijevka spusta se u komoru od av otvora

Histoloska anatomija srca. Myocardium Miokard je poprecnoprugasti misic. Miokard je funkcionalno najvazniji dio srca U miokardu se razlikuju dvije vrste muskulature: • kontraktilna vlakna/radna muskulatura /99% atrijske i ventrikularne muskulature čine mišićne stanice koje se dobro kontrahiraju i koje se nazivaju kontraktilna vlakna ili radna muskulatura • specijalizirana mišićna vlakna/sporovodna vlakna, neuromuskulatura , sprovodni aparat srca/ odgovorna za nastanak i provodenje impulsa po srcu.

Histoloska anatomija srca. Myocardium • kontraktilna vlakna/radna muskulatura cini 90% myokardiuma. • Srcani poprecnoprugasti misic nema skeletne konstrukcije koja bi posluzila kao oslonac za kontrakciju, ovu ulogu imaju kolagena vlakna izmedu miofibrila obe komore i snazni fibrozni trokut. • Kolagena vlakna sprecavaju nagle pokrete srca I obezbjeduju mu postojanost grade I oblika • Miokard pretkomora je tanji od moiokarda komora

Histoloska anatomija srca. Myocardium Specijalizirana misicna vlakna ili sprovodna vlakna : to je sistem odgovoran za stvaranje i provođenje i impulsa • obzirom na to da se podražaji stvaraju u samom srcu, srce je automatski organ koji će nastaviti kucati čak i kada se potpuno izvadi iz tijela

Histoloska anatomija srca. Myocardium Specijalizirana mišićna vlakna/sporovodna vlakna, neuromuskulatura cine sprovodni sistem srca koji se sastoji: • SINOATRIJALNOG CVORA • ATRIOVENTRIKULARNOG CVORA • HISOVOG SNOPA • PURKINIJEVIH VLAKANA

SA, AVCVOR, HISOV SNOP, PURKINIJEVA VLAKNA

Sprovodni sistem srca i kako se impuls siri? U SA cvoru podražaji se počinju stvarati u prvoj polovici fetalnog razvoja, stvaraju se automatski i nastavljaju se stvarati tokom čitavoga života. Nalazi se u stražnjem zidu desnog atrija u blizini ušća gornje šuplje vene. Upravlja radom srca/pacemaker. Frekvencija njegove ritmicne ekscitacije odreduje frekvenciju srca, koju prilagodva potrebama organizma, pod trajnim uticajem simpatikusa iparasimpatikus U patoloskim stanjima drugi dijelovi sprovodnog aparata i dijelovi radne muskulature sposobni su za spontano nastajanje

Sprovodni sistem srca i kako se impuls siri? • U SA cvoru spontano se stvara nadrazaj/impuls koji pokrece talas depolarizacije miokarda. Impuls depolarizacije iz SA cvora kroz pretkomorske puteve dolaze do AV cvora, kroz ovaj cvor do Hisovog snopa i dalje preko grana ovog snopa do Purkinijevih vlakna koja prelazi na miokard komora • U SA cvoru najbrze dolazi do spontane depolarizacje prije nego sto u drugim dijelovima miokarda nastane akcijski potencijal.

SA, AVCVOR, HISOV SNOP, PURKINIJEVA VLAKNA

Inervacija srca • Srce je inervisano parasimpatickim i simpatickim nervnim vlaknima. • Simpaticka vlakna polaze iz cervikalnih simpatickih ganglija i zavrsavaju u miokardu pretkomora , komora kao i u SA i AV cvoru. • Parasimpaticka vlakna n. vagusa inervisu samo SAi AV cvor i muskulaturu pretkomora.

Inervacija srca • Vagus ima jak depresivan ucinak na funkciju sinoatrijalnog cvora i moze izazvati potpuni zastoj srca u slovima intenzivne stimulacije. • Vagus uglavnom regulise ucestalost rada srca, i u uslovima mirovanja, postoji vagusna predominacija.

Inervacija srca • Simpaticka vlakna imaju uticaj na povecanje srcane frekvencije. • Sa povecanjem srcane frekvencije, spontana depolarizacija u SA cvoru se ubrzava, poovecava se atriovcentrikularna provodljivost i lako skracuje PR interval na EKG. Usljed simpaticke stimulacije miokarda moze doci do neravnomjernog sirenja talasa depolarizacije miokarda, srce postaje podlozno trahiaritmijama, i uz poivecanje kontraktilnoisti miokarda dolayi do povecane potrosnje O 2 u srcanom misicu.

Srce nas ne boli!! Srcani misic nema osjetljivost za bol, mada se u zidovima koronarnih arterija moze naci izvjestan broj senzitivnih vlakana. Smatra se da ishemicka bol nastaje kao posljedica dejstva metabolickih proizvoda hipoksije.

KRVNI SUDOVI SRCA • Koronarne arterije / aa. coronarae cordis • Koronarne vene / Truncus coronarius

Krvni sudovi srca

Koronrne arterije/aa. coronariae cordis Pošto se srce sastoji od pretežno mišićnog tkiva, koje se kontinuirano grči i relaksira, ono mora biti konstantno snabdevano kiseonikom i hranljivim materijama. To mu obezbeđuju dvije koronarne arterije, lijeva i desna.

Koronrne arterije/aa. coronarae cordis • KORONARNE ARTERIJE se odvajaju od korijena aorte i obavijaju srce. • Lijeva koronarna arterija polazi iz gornje trecine koronarnog sinusa kao glavno stablo/left main/ i grana se na lijevu descedentnu koronarnu arteriju/LAD ili prednja silazna grana/ i cirkumfleksnu granau/Cx. • Prednja silazna grana leve koronarne arterije se spušta prednjom stranom srca. Cirkumfleksa grana ide duž lijeve strane prema zadnjoj strani srca.

Koronarne arterije/aa. coronariae cordis • Desna koronarna arterija/RCA/ kad je dominantna snadbijeva krvlju desnu komoru i inferiorni zid i inferiorni dio septuma spušta se uz zadnji zid srca (zadnja silazna arterija). • Postoje tzv. anatomske varijacije tj. kod nekih ljudi (15%) zadnja silazna arterija nastaje iz lijeve koronarne arterije (cirkumflekse). • Sve ove srčane aterije daju manje grane koje prekrivaju celo srce, a neke ulaze dublje u sam srčani mišić.

Koronrne arterije/aa. coronarae cordis • Kolateralna cirkulacija je mreža tankih krvnih sudova koja u normalnim uslovima nije otvorena. Kada se koronarne arterije suze do tačke kada je protok krvi kroz srčani mišić limitiran (koronarna bolest srca), kolateralna cirkulacija može da se uveća i postane aktivna. To omogućava protok krvi oko blokirane (sužene) arterije do obližnje arterije ili do iste arterije ispod mesta suženja, štiteći srčano tkivo od oštećenja. Osobe koje su fizički aktivne imaju često dobro razvijenu kolateralnu cirkulaciju, što smanjuje učestalost infarkta srca.

Koronarne vene/truncus coronarius • Koronarne vene prikupljaju krv siromašnu kiseonikom iz ćelija srca i obrazuju sinus cornaris/vjencani sinus i odnose je u desnu pretkomoru

IBS

Patoanatomski prikazih nekih secanih oboljenja

Bolesti plucnih zalistaka

ASD

Vrste srcanih oboljenja

EPIDEMIOLOGIJA KVB • KVB imaju veliki javnozdravstveni znacaj. • Predstavljaju vodeci uzrok smrti u svimm regionima svijeta, osim u subsaharskoj Africi. • KVB su znacajan uzrok radne nesposobnosti, velikih troskova lijecenja i prijevremene smrtiiznad 65 godina.

Postovani studenti, Oni koji vise vole, uslovno receno" slikovno ucenje", anatomija im je to omogucava Poznavanje anatomije KVS je vazno za Vase ucesce u rehabilitacionim postupcima KVB. OBZIROM NA EPIDEMIOLSKE PODATKE O KVB, IBS je najcesce KVB ali epidemioloski podaci govore i da su bolesti srcanih valvula u odrasloj dobi cesta oboljenja, najcesce su bolesti aortne i mitralne valvule u praksi. Neminovno, je da cete cesto ucestovati u rehabilitaciji bolesnika sa KVB. Na Vama je koliko cete znanjem sebi pomoci u buducem prakticnom radu. Lijep pozdrav i dobro zdravlje, Hava Basic

Dobar dan doktore, ma kakav doktor , ja sam frizer!

• Ugodnom dosjetkom cete popraviti raspolozenje bolesniku i motivirati ga za vjezbe!