POVIJEST RAZVOJA BOLESTI VINOVE LOZE U IX stoljeu

POVIJEST RAZVOJA BOLESTI VINOVE LOZE

U IX. stoljeću na otok Korčulu dolazi i tu uspostavlja svoju vlast slavensko pleme - Hrvati.

Vinogradarsko znanje Hrvati su preuzeli od romaniziranog stanovništva kojeg su na otoku zatekli.

Naučili su njegovati lozu i s vremenom su postali pravi majstori, pa je vinogradarstvo ubrzo postalo najvažnija grana privrede ovoga kraja.

U Statutu grada i otoka Korčule iz 1214. godine je niz odredbi iz kojih se vidi važnost vinogradarstva i vinarske proizvodnje.

Tako npr. da bi se zaštitio vinograd od oštećivanja i uništavanja, veoma stroga odredba Statuta predviđa odsijecanje ruke onom tko namjerno ošteti vinograd,

a ne pronađe li se krivac u roku od 15 dana, štetu trebaju nadoknaditi stanovnici naselja.

Također je Statutom zabranjeno da za dozrijevanja grožđa itko prolazi vinogradom noću, ako sa sobom ne nosi upaljen svijećnjak.

Zakonom je bilo zabranjeno brati grožđe, osim malih količina (1 tovar), prije 15. 08. odnosno kada to dozvoli narodno vijeće.

U drugoj polovici XIX. stoljeća kada se javljaju bolesti i štetnici iz temelja se mijenja karakter vinogradarske proizvodnje.

Dvije dalmatinske pošasti: Vinska klauzula i filoksera

Austrijski parlament, naime, godine 1892. donosi uredbu klauzulu kojom se odobravaju Italiji velike povlastice za izvoz vina iz Lombardije i Venecije u zemlje bivše Austrougarske monarhije.

I ne samo to. Godine 1892. donosi se i tumač klauzuli kojim je sva kontrola uvoza prenesena na Italiju.

Vinska klauzula, kako se u puku ova uredba nazivala, svojom razornošću za kompletan život u Dalmaciji nadmašuje djelovanje prirodnog elementa

Vinograde u Europi 1868. napada nova pošast, koja u potpunosti uništava nasade. To je filoksera ili žilogriz lat. Viteus Vitifoliae Trsov ušenac

Životni ciklus trsovog ušenca

Jaja trsovog ušenca

Karakteristične izbočine na licu lista vinove loze

Imago trsovog ušenca

Karakteristične izbočine na naličju lista vinove loze

U pet godina, filoxera je gotovo u cijelosti uništila francusko vinogradarstvo.

Izgled zaraženih trsova

Kako je filoksera potpuno ugrozila francusko vinogradarstvo, Francuska je bila prisiljena uvoziti u prvom redu dalmatinska vina…

… jer su ona mogla pouzdano nadomjestiti glasovita Bordeaux vina. To je kod nas ubrzalo razvoj vinogradarstva, jer filoksera još nije zahvatila naše vinograde.

Do pojave filoksere, na otoku Korčuli je bilo 4136 ha vinograda.

U tijeku snažnih napada filoksere na Korčuli od 1923. do 1928. god. , uništeno je 4018 ha ili 97, 14% ukupnih vinogradarskih površina.

Dolazi do masovnog iseljavanja mnogih korčulanskih težaka u prekomorske zemlje.

Nakon što su se vinogradi malo oporavili i započeo izvoz vina u Francusku, u našim vinogradima se pojavljuje nova bolest - Peronospora. Plasmopora viticola

Štete su bile velike, naročito 1886. godine kada je zaraza otkrivena na Korčuli.

Plamenjača na naličju lista

Plamenjača na licu lista

Zaraženi grozdovi u različitim fazama razvoja

Međutim, otkrićem bordoške juhe kao sigurna lijeka protiv peronospore, ponovo dolazi do pojačanog sađenja i podizanja novih vinograda.

To je bilo zlatno doba naših vinogradara i vinara, pogotovo zato što su korčulanska vina bila veoma cijenjena.

U Europi se 1845. javlja Pepelnica (oidium) ili, pučki, lug.

Ova bolest gljivičnog podrijetla napada vinograde prvo u Francuskoj a zatim i u Italiji.

Opis: Pepelnica se javlja na svim zelenim dijelovima vinove loze, na kojima se stvara sivo pepeljasta prevlaka – zbog čega je i dobila ime pepelnica.

U Dalmaciju stiže 1852. ali vinogradi u trogirskom i kaštelanskom polju nisu odmah njome zahvaćeni.

Pepelnica je zahvatila korčulanske vinograde u razdoblju od 1855 -1868. god. pa je u to vrijeme zabilježena značajna emigracija ljudi sa otoka

Različiti dijelovi biljke zaraženi pepelnicom

U inozemstvu naglo raste potražnja za našim vinima i cijene vinu sa 4 -5 forinti po barilu rastu na vrtoglavih 20 forinti u srebru.

Tako ova pojava u Trogiru (i Kaštelima) dovodi do prve opće sadnje vinograda i kratkotrajnog ekonomskog prosperiteta.