VOGRALIKOV LANAC Irena Eisenkohl Novakovi bacc med techn
VOGRALIKOV LANAC Irena Eisenkohl Novaković bacc. med. techn.
Vogralikov lanac �prema ruskom infektologu i epidemiologu Gabrijelu F. Vograliku (1887. – 1937. ) �da bi se bolest mogla pojaviti i proširiti moraju postojati uvjeti nastanka zaraze i širenja epidemije – 5 čimbenika �ako bilo koji od uvjeta nije zadovoljen, Vogralikov lanac će se prekinuti i do infekcije neće doći
Infekcija �lat. inficere – zaraziti, okužiti �biološki proces koji nastaje ulaskom i razmnožavanjem patogenih mikroorganizama u tijelu domaćina, pri čemu dolazi do lokalne i opće reakcije �prisustvo mikroorganizama u tijelu čovjeka ne znači uvijek i bolest �mnoge bakterije nisu štetne-patogene nego su apatogene (ne izazivaju bolest)
Vogralikov lanac/epidemiološki lanac �uvjeti za nastakak infekcije su: � 1. izvor zaraze � 2. putevi prijenosa i širenja bolesti � 3. ulazna „vrata” infekcije � 4. broj i virulencija klica � 5. dispozicija
Izvor zaraze �prijenosnik klica koje uzrokuju zarazu Ø zaražen ili bolestan čovijek Ø životinja Ø okoliš (voda, kontaminirano tlo)
Izvor zaraze �izvor zaraze može biti čovjek ili životinja koji izlučuju klice koje ulaze u drugu osobu i u njoj izazivaju zarazu �rezervoar zaraze je mjesto gdje se infektivni agens održava i ostaje tamo ne šireći se na druge ljude ili okolinu �kliconoša – bolesnik, naizgled zdrava osoba, koja u sebi nosi klice i izlučuje ih u okolinu
Izvor zaraze Svaku bolest možemo podijeliti na tri faze: �inkubacija �klinički stadij �rekonvalescencija (ili drugi ishodi) �bolesnik može izlučivati klice u svakoj od ovih faza
Izvor zaraze �infektivni agens kliconoša može ispuštati u okoliš svim tjelesnim izlučevinama: slina, krv, stolica, mokraća �po trajanju, postoji akutno i kronično kliconoštvo �kliconoštvo se smatra kroničnima ako traje duže od godina dana
Izvor zaraze �uzročnici bolesti mogu napustiti tijelo domaćina izlučivanjem: Ø na kožu i sluznice Ø iz dišnog sustava sekretom nosa i kapljicama iz dišnog sustava Ø iz krvi s mjesta ozljede Ø iz probavnog sustava fecesom Ø iz urogenitalnog sustava urinom i izlučevimana spolnih žlijezda
Putevi širenja zaraze �načini, sredstva i posrednici pomoću kojih se zarazne klice prenose od izvora do novog domaćina Načini prijenosa: 1. 2. 3. 4. 5. 6. dodir - kontakt hrana voda zrak zemlja ugriz i izmet životinja i kukaca
Dodir - kontakt Ø direktan ili neposredan ili izravan putem sluznice, kože i slinom - prljave ruke, rukovanje, masaža, poljubac, spolni odnos, ugriz - Ø indirektan ili posredan ili neizravan putem predmeta koje dodirujemo - rublje, posteljina, pribor za jelo, igračke, medicinski instrumenti - štrcaljke, igle, kirurški, ginekološki i zubarski instrumenti i sl. -
Dodir - kontakt �bjesnoća nakon ugriza bijesne životinje - zoonoze �prijenos HIV-a nesterilnom iglom
Preko hrane � meso, mlijeko i jaja, njihove prerađevine � najčešće se ovako prenose crijevne zarazne bolesti (Salmonella, Staphyloccocus, Clostridium) � Salmonella se razmnožava u hrani bogatoj bjelančevinama (meso, mlijeko i jaja) � takva je hrana kontaminirana, a da bi postala infektivnom, S. se mora razmnožiti u velikom broju � razmnožava se uz pogodne okolinske uvjete: temperatura od +5 do +60 °C � čovjek može kontaminirati hranu ili hrana može biti već inficirana od oboljele životinje
Preko vode � najčešće hidrične epidemije u svijetu su epidemije: kolere, trbušnog tifusa, paratifusa, bacilarne dizenterije � vodom se šire i leptospiroza, legionarska bolest, tularemija, virusni konjunktivitis, streptokokoze, isušivanjem močvara nastoji se eradicirati malarija � vodoopskrbni objekti su: pumpe, zdenci i vodovod � uzročnici se u vodi uglavnom ne razmnožavaju, pa je broj uzročnika unesen vodom manji nego hranom, inkubacija je produžena, epidemija dulje traje i ima više blažih oblika bolesti � češće ima zdravih kliconoša, koji mogu dodatno zaraziti i one koji se inače ne bi razboljeli � razboljevaju se samo osobe koje piju zaraženu vodu
Preko zraka � kapljične zaraze � uzročnici se prenose velikim, manjim i sitnim kapljicama (aerosol) ili uskovitlanom prašinom → aerogene infekcije - većina respiratornih zaraznih bolesti prenose se na taj način � izvor zaraze - bolesnik ili zdravi kliconoša, nalazi se vrlo blizu - do 1 metra osobe koju će zaraziti → direktan put širenja � kašljanjem, kihanjem, govorom, poljupcem � škola, tvornica, radno mjesto, kino, kazalište, autobus
Preko zraka � se prenose svi uzročnici bolesti respiratornog trakta - tuberkuloza, influenca, prehlade, angine, pneumonije � dječje zarazne bolesti - ospice, vodene kozice, pertusis, parotitis, skarlatina, teške i smrtonosne epidemije (variola, plućni oblik kuge, ebola), neke crijevne zarazne bolesti, naročito u dojenčadi i male djece - često kao hospitalne infekcije: salmonele, šigele i E. coli � neke zoonoze: Q-groznica, antrax, tularemija, bruceloza
Zemlja 1. Tetanus: �izvor zaraze: govedo, konji �put širenja: zemlja (Clostridia tetani u obliku spore) �ulazna vrata: ozljeda - u anaerobnim prilikama spora, prelazi u vegetativni oblik i izlučuje toksin koji uzrokuje bolest 2. Crijevni paraziti: dječja glista, trakavica 3. Antrax i plinska gangrena
Ugriz i izmet životinja i kukaca Člankonošci �kukci: muhe, buhe, komarci, uši, ose, pčele �paučnjaci: krpelji, grinje, pauci i škorpioni �muhe - mehanički prenosioci: bacilarne dizenterije, trbušnog tifusa i dr. crijevnih zaraznih bolesti �buhe - prenosioci kuge sa štakora na čovjeka �komarci - prenosioci malarije �uši - prenosioci pjegavca �krpelji - prenosioci krpeljnog meningoencefalitisa i lyme-borelioze �grinje - prenosioci scabiesa ili svraba
Posteljica 1. Rubeola � virus se prenosi od oboljele trudnice na plod � najveća vjerojatnost oštećenja ploda je u 1. mjesecu trudnoće 40%, u 2. mjescu 20%, u 3. mjesecu oko 10% � može doći do smrti ploda, anomalija i deformiteta naročito na vidnim i slušnim organima a i drugdje 2. AIDS - virus se prenosi na dijete 3. Toxoplasma gondii i citomegalovirus se također prenose posteljicom na fetus
Ulazna vrata �kroz probavni trakt – ingestija �kroz respiratorni sustav – inhalacija �kroz kožu – povrijeđena koža - perkutano, transkutano, - inokulacija preko kukaca ili instrumenta �kroz sluznice drugih sustava (spolnim kontaktom)
Ulazna vrata �najčešći ulazni kanali za infekcije jesu ruke �nesvjesno rukama dodirujemo usta, nos i oči putem kojih ulaze bakterije i često stvaraju infekcije i bolesti �zato je vrlo važno redovito održavanje higijene ruku
Ulazna vrata � usta: bolesti probavnog i dišnog sustava � nos: bolesti dišnog sustava � oko: trahom, leptospiroza � spolni organi: AIDS, sifilis ili lues, gonorea, druge spolnoprenosive bolesti � koža: kožne bolesti, svrab, ubod krpelja, komarca, buhe, uši, ozljeda zaražena Clostridijom tetani ili uzročnikom plinske gangrene � ako uzročnik uđe na pogrešna ulazna vrata, do bolesti neće doći
Broj i virulencija klica – svojstva mikroorganizama � količina klica potrebna da izazove infekciju različita je kod različitih bolesti, a ovisi o virulenciji uzročnika virulencija � sposobnost mikroorganizama da izazove bolest � stupanj patogenosti � ako je patogenost visoka, tada je visoka virulencija → mali broj uzročnika izazove bolest, bolest ima tešku kliničku sliku, teške posljedice, čest smrtni ishod � uzročnik zaraze (u dovoljnoj količini i dovoljno virulentan) � kontagioznost - zaraznost � patogenost - sposobnost uzročnika da izazove bolest
Broj i virulencija klica – svojstva mikroorganizama �letalitet - smrtnost - broj umrlih/broj oboljelih x 100 �količina uzročnika = infektivna doza �visoka infektivna doza za otrovanje hranom - Salmonela �mala infektivna doza za oboljevanje od npr. : morbila, trbušnog tifusa, bjesnoće
Dispozicija �sklonost čovjeka prema određenoj bolesti - sklonost obolijevanju, osjetljivost �rezistencija – otpornost �prirođena ili stečena sposobnost zaštite od infekcije i bolesti �imunitet – prirođen, stečen; aktivan, pasivan �neke bolesti smanjuju otpornost prema infekcijama (leukemija, dijabetes, maligne bolesti) �vakcinacija/cijepljenje/imunizacija
- Slides: 25