BREULJKASTI ZAVIAJ Breuljkasti i brdoviti krajevi prevladavaju u

BREŽULJKASTI ZAVIČAJ

Brežuljkasti i brdoviti krajevi prevladavaju u središnjem kraju Hrvatske. Prostiru se od rijeka Korane, Une, Kupe, Mure i između rijeka Save i Drave.

Brežuljkasti i brdoviti krajevi imaju umjereno toplu klimu što znači nema oštrih zima ni nesnosnih vručina.

U brežuljkastim i brdovitim krajevima dosta riječica i potočićam neke od rijeka koje protječu kroz brežuljkasti kraj su: Kupa, Sutla, Korana, i Krapina.

U brežuljkastim krajevima mnogo šuma.

Ima i mnogo životinja:

Gospodarstvo brežuljkastih krajeva • Poljodjelstvo je važna djelatnost brežuljkastih i brdovitih krajeva. Prevladavaju mali zemljišni posjedi na kojima se ne može organizirati suvremena poljoprivredna proizvodnja.

Vinogradarstvo i vinarstvo • U brežuljkastim krajevima mnogo predjela s vrlo razvijenim VINOGRADARSTVOM (uzgoj vinove loze) i VINARSTVOM (preradba grožđa u vino). • vinogradarstvo vinarstvo

Povjesne i kulturne znamenitosti brežuljkasth krajeva • Naselja brežuljkastih i brdovitih krajevabogata su POVJESNIM I KULTURNIM ZNAMENITOSTIMA. U prošlim stoljećima izgrađene su mnoge utrde, crkve, samostani, vlastelinski dvorci i druge građevine. • UTVRĐENI VLASTELINSKI GRADOVI, DVORCI I LJETNIKOVCI. • Među znamenitostima brežuljkastih krajeva istiću se UTVRĐENI VLASTELINSKI GRADOVI, DVORCI I LJETNIKOVCI. Najviše ih je u Hrvatskom zagorju.

Ima i dvorce. Npr: Stari grad Ozalj, Veliki Tabor i Trakošćan

Svetište u Mariji Bistrici • U brežuljkastom i brdovitom kraju brojne su stare CRKVE I SAMOSTANI. Mnoge od njih čuvaju dragocjene predmete i zbirke, umjetničke i povijesne vrijednosti. Crkva MARIJE BISTRICE poznato je hrvatsko svetište u koje hodočaste na tisuće ljudi.

Kulturne baštine • U KULTURNU BAŠTINU brežuljkastih i brdovitih krajeva ubrajaju se i drvene seoske kućice, mlinovi, kapelice, proizvodi starih obrta, narodni običaji i dr. Tako je tradicija izradbe drveni dječjih igračaka poznata u Hrvatskom zagorju još od 19. stoljeća.

Znamenite osobe • U brežuljkastim krajevima rođene su mnoge znamenite povijesne osobe : Matija Gubec- vođa seljačke bune, Antun Mihanović- autor pjesme Hrvatska domovina, • Ljudevit Gaj- začetnik ilirskog pokreta i drugi.

Naselja brežuljkstih krajeva.

• Brežuljkasti i djelom brdoviti krajevi pogodni su za naseljavanje. Ljude su oduvijek privlačili povišeni predjeli jer nisu izloženi poplavama , a pogodni su za poljoprivredu. Posebice su bile privlačne južne strane brežuljaka i brda. • U brežuljkastim i brdovitim krajevima mnogo je naselja. To su većinom mala i raštrkana naselja. Većina seoskih naselja ima sve manje stanovnika.

• Naselja u brežuljkastom kraju su: • - Krapina –najveće • naselje u Hrvatskom zagorju • - Slunj • - Daruvar • - Pakrac • - Petrinja

Stočarstvo • U brežuljkastim i brdovitim krajevima ljudi se bave stočarstvom. Uzgajaju svinje i perad, rjeđe goveda.

Šumarstvo • Važna gospodarska djelatnost u brežuljkastim krajevima jest ŠUMARSTVO. Najviše se iskorištavaju bukove šume Papuka, Psunja i Zrinske gore

Industrija • U brežuljkastim krajevima industrija nije osobito razvijena. Većinom su to manje tvornice ili pogoni (ciglane, pilane i sl. ), ali ima i nekoliko većih tvornica za preradbu PREHRAMBENIH PROIZVODA.

• Izradila Paulina Bogović