BREULJKASTI KRAJEVI REPUBLIKE HRVATSKE prirodnozemljopisni uvjeti povijesne i

BREŽULJKASTI KRAJEVI REPUBLIKE HRVATSKE -prirodno-zemljopisni uvjeti -povijesne i kulturne znamenitosti -gospodarstvo -naselja

PRIRODNO-ZEMLJOPISNI UVJETI BREŽULJKASTIH KRAJEVA -zavičajna područja: a) brežuljkasti dio: Hrvatsko zagorje, dio Međimurja b) brdoviti dio: Kordun, Banovina, Bilogora, Vukomeričke gorice -gore: Ivančica, Medvednica, Žumberačka gora, Petrova gora, Zrinska gora, Psunj, Papuk -umjereno topla klima -siromašno tlo (ilovača)

GOSPODARSTVO BREŽULJKASTIH KRAJEVA -polodjelstvo je važna djelatnost brežuljakstih krajeva -u brežuljkastim se krajevima najviše uzgaja: kukuruz, krumpir, kupus, šljive jabuke i kruške -predjela sa razvijenijim vinogradastvom -mali vinogradi -stočarstvo: svinje, perad (vrlo rjetko goveda i koze) -šumarstvo je vrlo važno -industrija nije razvijenija – pokoja ciglana i pilana

GOSPODARSTVO BREŽULJKASTIH KRAJEVA -veće tvornice za preradbu prehrambrenih proizvoda -parkovi prirode – Medvednica, Papuk. . . -toplice – Varaždinske toplice, Daruvar -turizam – sve važnija gospodarska grana

NASELJA BREŽULJKASTIH KRAJEVA -naseljenost: -najgušče: Hrv. zagorje -najslabije: Kordun, Banovina -naselja: a) sela – mala, raštrkana b) gradovi – ima ih malo Krapina, Ivanec, Daruvar, Petrinja, Slunj

KULTURNE I POVIJESNE ZNAMENITOSTI BREŽULKASTIH KRAJEVA -Hušnjakovo brdo (Krapina) – nalazište pračovjeka -Hrvatsko zagorje – najviše dvoraca i ljetnikovaca - dvorac Trakošćan - stari grad-utvrda – Veliki Tabor -Ozalj – stari grad-utvrda – Ozalj (pokraj Karlovca) -crkve – Marija Bistrica -kulturna baština – drvene seoske kućice - mlinovi - kapelice - stari obrti

KULTURNE I POVIJESNE ZNAMENITOSTI BREŽULKASTIH KRAJEVA -Rastoke – staro vodeničarsko naselje pokraj Slunja -poznate osobe: - Antun Mihanović (himna) - Ljudevit Gaj (političar, novinar, pisac, napisao je prvi hrvatski pravopis na štokavskom narječju) - Matija Gubec (seljačka buna)

ZANIMLJIVOSTI HRVATSKO ZAGORJE U prošlosti se u Hrvatskom zagorju nije moglo proizvesti dovoljno hrane za prodaju i od toga živjeti. Stoga se zarada morala tražiti izvan poljoprivrede. Zagorci su odlazili u gradove, a najviše ih je privlačio Zagreb. PRAČOVJEK IZ ŠPILJE HUŠNJAKOVO Grad Krapina je najmanje županijsko središte u Hrvatskoj. Nadaleko je poznat po nalazištu pračovjeka u špilji Hušnjakovo. Osim ljudskih kostiju, nađene su kosti mnogih životinja. Nađeno je i oko 300 komada ljudskom rukom oblikovanih predmeta od kamena (batići, strugala, šiljci, grebala, noževi, pile, svrdla. . . ) ili od kosti (šila). Svi ti nalazi čuvaju se u muzeju u Krapini.