BREULJKASTI ZAVIAJ PODNEBLJE Ujedno lijepo i loe vrijeme

BREŽULJKASTI ZAVIČAJ

PODNEBLJE Ujedno lijepo i loše vrijeme • Brežuljkasti i brdoviti krajevi imaju umjereno toplu klimu , što znači da nema nesnosnih vrućina, ali ni izrazito oštrih zima. Ljeta su topla, s povremenom kišom, a zime hladne, s dosta snijega. Brežuljkasti i brdoviti krajevi imaju uglavnom siromašna tla

ŠUMARSTVO • Važna gospodarska djelatnost u brežuljkastim krajevima je ŠUMARSTVO. Najviše se iskorištavaju BUKOVE šume Papuka, Psunja i Zrinske gore.

INDUSTRIJA • U brežuljkastim i brdovitim krajevima INDUSTRIJA nije osobito razvijena. Većinom su to manje tvornice ili pogoni ciglane, pilane, i sl. , ali ima i nekoliko većih tvornica za preradbu PREHRAMBENIH PROIZVODA.

PRIRODNE LJEPOTE I TURIZAM • Brežuljkasti i brdoviti krajevi ističu se ljepotom krajolika, a neki su predjeli zaštićeni i proglašeni PARKOM PRIRODE Medvednica i GEOPARKOM Papuk. U brežuljkastim krajevima brojne su TOPLICE – kupališta za rekreaciju i lječilišta s toplom ljekovitom vodom. • Zahvaljujući tome , kao i mnogim znamenitostima brežuljkastih krajeva , TURIZAM se razvija u sve važniju gospodarsku granu.

NASELJA BREŽULJKASTIH KRAJEVA • Brežuljkasti i djelom brdoviti krajevi pogodni su za naseljavanje. Ljude su oduvijek privlačili povišeni predjeli jer nisu izloženi poplavama, a pogodni su za poljoprivredu. Posebice su bile privlačne južne strane brežuljaka i brda. • Najgušće su naselja zavičajna područja: Hrvatsko zagorje, gornje Međimurje i Prigorje južno predgorje Medvednice. Slabije su naseljeni brdoviti krajevi Korduna i Banovine, a najslabije viši predjeli Žumberka.

Seoska naselja brežuljkastih krajeva • U brežuljkastim i brdovitim krajevima mnogo je naselja. To su većinom mala i raštrkana seoska naselja ima sve manje stanovnika, posebice ona smještena podalje od suvremenih prometnica. • U brežuljkastim i brdovitim krajevima malo je GRADOVA i uglavnom nisu veliki. Nije se razvi nijedan veliki grad. U Hrvatskom zagorju najveće je naselje KRAPINA , sjedište županije.

SEOSKA NASELJA BREŽULJKASTOG KRAJA KRAPINA-NAJVEĆE NASELJE U HRVATSKOM ZAGORJU

• Glavno naselje Korduna jest Slunj, a Banovine Petrinja. U brežuljkastom kraju ističu se još DARUVAR s poznatim toplicama i PAKRAC u podnožju Psunja.

PAKRAC PETRINJA

POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI BREŽULJKASTIH KRAJEVA

• Posebno su među njima ističe TRAKOŠĆAN, stari grad koji je tijekom stoljeća dograđivan. Iznimno je vrijedan i Veliki Tabor, s čvrstim kulama i zidinama. Zapadno od Karlovca skupina je dobro očuvanih utvrđenih dvoraca, od kojih je • Najpoznatiji Stari grad Ozalj.

UTVRĐENI VLASTELINSKI GRADOVI, DVORCI I LJETNIKOVCI • Među znamenitostima brežuljkastih krajeva ističu se UTVRĐENI VLASTELINSKI GRADOVI, DVORCI, I LJETNIKOVCI. Najviše ih je u Hrvatskom zagorju.

CRKVE I SAMOSTANI MARIJA BISTRICA U brežuljkastom i brdovitom kraju brojne su stare CRKVE i SAMOSTANI. Mnoge od njih čuvaju dragocjene predmete i zbirke, umjetničke i povijesne vrijednosti. Crkva u Mariji Bistrici poznato je hrvatsko svetište u koje hodočasti tisuće vjernika.

KULTURNA BAŠTINA U kulturnu baštinu brežuljkastih i brdovitih krajeva ubrajaju se i drvene seoske kućice, mlinovi, kapelice, proizvodi starih obrta, narodni običaji i dr. Tako je tradicija izradbe drvenih dječjih igračaka poznate u Hrvatskom zagorju još od 19. stoljeća. • Igračke se čuvaju u muzejima, a izradba takvih igračaka nalazi se na UNESCO – vu popisu zaštićenih nematerijalnih dobara čovječanstva.

ZNAMENITE OSOBE MATIJA GUBEC • U brežuljkastim krajevima rođene su mnoge znamenite povijesne osobe: MATIJA GUBEC - vođa seljačke bune, ANTUN MIHANOVIĆ autor pjesme HORVATSKA DOMOVINA koja je temelj hrvatske himne LJUDEVIT GAJ – začetnik ilirskog pokreta i drugi.

ANTUN MIHANOVIĆ LJUDEVIT GAJ

VOĆE I POVRĆE VOĆE POVRĆE

Izradila: Lana Mavriček