Statistika cena Statistika cena Osnovni koncepti Potroake cene

  • Slides: 154
Download presentation
Statistika cena

Statistika cena

Statistika cena • • Osnovni koncepti Potrošačke cene Cene proizvođača Cene uvoza i izvoza

Statistika cena • • Osnovni koncepti Potrošačke cene Cene proizvođača Cene uvoza i izvoza Deflator BDP a Ostali indeksi cena Paritet kupovne moći (PPP) 2

Statistika cena Osnovni koncepti • Cena robe ili usluge predstavlja količinu novca po jedinici

Statistika cena Osnovni koncepti • Cena robe ili usluge predstavlja količinu novca po jedinici robe ili usluge koje u kupoprodajnim transakcijama kupac plaća prodavcu – Slobodno formiranje cena – Pod kontrolom države 3

Statistika cena Osnovni koncepti Predmet kupoprodajnih transakcija mogu biti različiti proizvodi: • Industrijski proizvodi

Statistika cena Osnovni koncepti Predmet kupoprodajnih transakcija mogu biti različiti proizvodi: • Industrijski proizvodi • Proizvodi za ličnu potrošnju • Različite vrste usluga • Poljoprivredni proizvodi • Radni input • Finansijska imovina 4

Statistika cena Osnovni koncepti • Promena cena utiče na promenu položaja ekonomskih subjekata na

Statistika cena Osnovni koncepti • Promena cena utiče na promenu položaja ekonomskih subjekata na tržištu • Svaki skok cena ide u korist prodavaca (proizvođača) – na štetu kupaca (potrošača) • Pad cena poljoprivrednih proizvoda poboljšanje položaja gradskog stanovništva i pogoršanje položaja seoskog stanovništva 5

Statistika cena Osnovni koncepti Statistika cena obuhvata: • Praćenje promena cena tokom vremena (vremenski

Statistika cena Osnovni koncepti Statistika cena obuhvata: • Praćenje promena cena tokom vremena (vremenski indeksi) • Poređenje cena između određenih područja u istom vremenskom periodu – U apsolutnom izrazu preko prosečnih cena – U relativnom izrazu preko pariteta kupovne snage valute 6

Statistika cena Osnovni koncepti Najznačajniji vremenski indeksi cena su: • Indeksi cena potrošača •

Statistika cena Osnovni koncepti Najznačajniji vremenski indeksi cena su: • Indeksi cena potrošača • Indeksi cena proizvođača • Indeksi cena uvoza i izvoza • Ovi indeksi, zajedno sa indikatorima troškova rada i pariteta kupovne moći valute, čine osnovu sistema statistike cena u većini zemalja 7

Statistika cena Osnovni koncepti Indeksi cena i potrošačka korpa • Indeks cena pokazuje koliko

Statistika cena Osnovni koncepti Indeksi cena i potrošačka korpa • Indeks cena pokazuje koliko treba platiti skup proizvoda u jednom određenom vremenskom trenutku u poređenju sa onim što je bilo potrebno platiti za isti skup proizvoda u nekom prethodnom vremenskom trenutku • Vrednost indeksa cena za referentni (bazni period) je 100 indeksnih poena 8

Statistika cena Osnovni koncepti • Promena vrednosti izdataka za kupovinu skupa dobara i usluga

Statistika cena Osnovni koncepti • Promena vrednosti izdataka za kupovinu skupa dobara i usluga može biti rezultat: – Promene cena tih roba i usluga – Promene količina – Promene kvaliteta ili vrste robe i usluga 9

Statistika cena Osnovni koncepti • U zavisnosti od vrste indeksa cena, potrošačka korpa mora

Statistika cena Osnovni koncepti • U zavisnosti od vrste indeksa cena, potrošačka korpa mora obuhvatati reprezentativni skup roba i usluga koji su kupljeni ili utrošeni • Pošto indeks cena meri promenu vrednosti izdataka za kupljene robe i usluge koja je posledica samo promene cena, korpa kupljenih proizvoda treba da bude nepromenjena (fiksirana u vremenu) • U današnjim uslovima brzog tehnološkog napretka, brzih promena na tržištu potrošačka korpa ne može ostati nepromenjena u dužem periodu 10

Statistika cena Osnovni koncepti Primer: Cene i individualni indeksi cena proizvoda u korpi •

Statistika cena Osnovni koncepti Primer: Cene i individualni indeksi cena proizvoda u korpi • Ukupan indeks cena dobija se kao zbir proizvoda indeksa cena svakog proizvoda i njegovog pondera • Ponderi se dobijaju kao relativno učešće izdataka svakog proizvoda u ukupnim izdacima • Prosečna cena korpe u tekućem periodu porasla je za 10, 1% u odnosu na bazni period 11

Statistika cena Osnovni koncepti • Indeks cena se može izračunati korišćenjem različitih formula: •

Statistika cena Osnovni koncepti • Indeks cena se može izračunati korišćenjem različitih formula: • Lasperov (Laspeyres) indeks cena meri promenu cena korpe utrošene u baznom periodu • Pašeov (Pasche) indeks cena meri promenu cena korpe utrošene u tekućem periodu • Fišerov (Fisher) indeks cena koristi korpu iz tekućeg i baznog perioda i izračunava se kao geometrijska sredina Lasperovog i Pašeovog indeksa cena 12

Statistika cena Osnovni koncepti Lasperov indeks cena i količina proizvoda i u baznom periodu,

Statistika cena Osnovni koncepti Lasperov indeks cena i količina proizvoda i u baznom periodu, respektivno cena i količina proizvoda i u tekućem periodu, respektivno 13

Statistika cena Osnovni koncepti Pašeov i Fišerov indeks cena 14

Statistika cena Osnovni koncepti Pašeov i Fišerov indeks cena 14

Statistika cena Osnovni koncepti U praksi se najčešće koristi Lasperov indeks cena Indeksi cena

Statistika cena Osnovni koncepti U praksi se najčešće koristi Lasperov indeks cena Indeksi cena se najčešće koriste za: • Merenje inflacije • Izračunavanje realnih vrednosti • Izračunavanje indeksiranih vrednosti 15

Statistika cena Osnovni koncepti Merenje inflacije • Indeks potrošačkih cena • Indeks cena proizvođača

Statistika cena Osnovni koncepti Merenje inflacije • Indeks potrošačkih cena • Indeks cena proizvođača • Indeks troškova gradnje • Indeks cena usluga 16

Statistika cena Osnovni koncepti Indeksi cena sa stanovišta komponenata finalne tražnje: • Indeks potrošačkih

Statistika cena Osnovni koncepti Indeksi cena sa stanovišta komponenata finalne tražnje: • Indeks potrošačkih cena (lična potrošnja) • Indeks cena države (potrošnja države) • Indeks cena investicija (investiciona potrošnja) • Indeks cena izvoza (izvoz) 17

Statistika cena Osnovni koncepti • Izračunavanje realnih vrednosti određenih agregata – Kada nominalne vrednosti

Statistika cena Osnovni koncepti • Izračunavanje realnih vrednosti određenih agregata – Kada nominalne vrednosti podelimo sa odgovarajućim indeksom cena dobijemo realne vrednosti • Indeksiranje – Vrednost iz kupoprodajnog ugovora vezuje se za indeks cena 18

Statistika cena Potrošačke cene • Indeks potrošačkih cena (Consumer Price Index) meri promene opšteg

Statistika cena Potrošačke cene • Indeks potrošačkih cena (Consumer Price Index) meri promene opšteg nivoa cena roba i usluga tokom vremena, koja domaćinstva kupuju za zadovoljavanje svojih potreba • Indeks cena lične potrošnje (CPE), pojedine zemlje (FED) 19

Statistika cena Potrošačke cene Danas IPC se koristi kao: • Makroekonomski indikator inflacije •

Statistika cena Potrošačke cene Danas IPC se koristi kao: • Makroekonomski indikator inflacije • Sredstvo koje države i centralne banke koriste za targetiranje inflacije • Deflator potrošnje domaćinstava u nacionalnim računima 20

Statistika cena Potrošačke cene Obuhvat indeksa potrošačkih cena se može prilagoditi tako da služi

Statistika cena Potrošačke cene Obuhvat indeksa potrošačkih cena se može prilagoditi tako da služi specifičnim ciljevima: • U analizi siromaštva kretanje inflacije proizvoda koje troše specifične grupe stanovništva (npr. penzionera ili domaćinstava s najnižim prihodima) • Inflacije specifičnih sektora, npr. energije, hrane • Definisanje „bazne inflacije“ • Poređenje stope inflacije između regiona, urbanih i ruralnih područja 21

Statistika cena Potrošačke cene Dva koncepta definisanja indeksa potrošačkih cena: • Meri promene u

Statistika cena Potrošačke cene Dva koncepta definisanja indeksa potrošačkih cena: • Meri promene u troškovima fiksne korpe roba i usluga koja domaćinstva troše za svoje potrebe Indeks troškova roba i usluga, IPC • Meri promene u troškovima života – promene u vrednosti potrošnje domaćinstva u cilju održavanja dostignutog nivoa životnog standarda (s promenom cena, stanovništvo menja svoje potrošačke navike) Indeks troškova života • Većina zemalja (i Srbija) koristi Lasperov tip indeksa za izračunavanje nacionalnih indeksa potrošačkih cena 22

Statistika cena Potrošačke cene Obuhvat i namena indeksa potrošačkih cena Tri glavne oblasti korišćenja

Statistika cena Potrošačke cene Obuhvat i namena indeksa potrošačkih cena Tri glavne oblasti korišćenja indeksa potrošačkih cena su: • Indeksacija plata i zarada, zakupnine, ugovornih vrednosti i primanja po osnovu socijalnog osiguranja • Deflacija potrošnje domaćinstva u nacionalnim računima • Targetiranje inflacije - centralnoj banci bio bi potreban indeks koji bi se odnosio na ukupnu inflaciju, a ne samo na rast potrošačkih cena 23

Statistika cena Potrošačke cene Geografski obuhvat IPC • Na nacionalnom i/ili na regionalnom nivou

Statistika cena Potrošačke cene Geografski obuhvat IPC • Na nacionalnom i/ili na regionalnom nivou • U Srbiji, indeks potrošačkih cena odnosi se samo na urbana područja – Prikupljaju se cene u 15 gradova u Srbiji koji predstavljaju administrativne i trgovinske centre s najvećim prometom 24

Statistika cena Potrošačke cene • Indeks potrošačkih cena se koristi kao opšta mera inflacije

Statistika cena Potrošačke cene • Indeks potrošačkih cena se koristi kao opšta mera inflacije u zemlji – trebalo bi uključiti samo robe i usluge koje je stanovništvo kupilo za novac • Mnoge zemlje, od ne novčanih transakcija jedino imputiraju rentu za vlasnike nekretnina 25

Statistika cena Potrošačke cene • Domaći vs nacionalni koncept indeksa potrošačkih cena • Domaći

Statistika cena Potrošačke cene • Domaći vs nacionalni koncept indeksa potrošačkih cena • Domaći koncept indeks potrošačkih cena obuhvata celokupnu ličnu potrošnju (cene i količine, tj. pondere) u okviru ekonomske teritorije zemlje uključujući potrošnju stranih turista – Potrošnju stranaca u okviru jedne zemlje teško je meriti u praksi • U Srbiji, indeks potrošačkih cena se zasniva na domaćem konceptu, ali potrošnja nerezidenata nije uključena 26

Statistika cena Potrošačke cene • Nacionalni koncept indeks potrošačkih cena obuhvata ličnu potrošnju rezidentana

Statistika cena Potrošačke cene • Nacionalni koncept indeks potrošačkih cena obuhvata ličnu potrošnju rezidentana zemlje, bez obzira gde je nastala • U praksi se retko koristi postoje poteškoće u merenju cena po kojima je roba kupljena u inostranstvu • Indeks cena najčešće samo za ne-institucionalna domaćinstva 27

Statistika cena Potrošačke cene • Izbor ciljne ili referentne populacije zavisi od svrhe i

Statistika cena Potrošačke cene • Izbor ciljne ili referentne populacije zavisi od svrhe i cilja indeksa potrošačkih cena • Neke zemlje iz referentne populacije isključuju najbogatija domaćinstva pošto je njihova potrošnja atipična • Neke zemlje isključuju najsiromašnije kategorije stanovništva ili obe ekstremne kategorije stanovništva − najsiromašnije i najbogatije • Analitički indeksi za specifične namene 28

Statistika cena Potrošačke cene • Indeks potrošačkih cena obuhvata cene roba i usluga koja

Statistika cena Potrošačke cene • Indeks potrošačkih cena obuhvata cene roba i usluga koja domaćinstva kupuju za zadovoljavanje svojih ličnih potreba prema COICOP–HIPC klasifikaciji to su: – Proizvodi za ishranu i piće – Duvan – Artikli odeće i obuće – Usluge stanovanja – Nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje stana – Usluge zdravstva – Transport – Komunikacije – Rekreacija i kultura – Obrazovanje – Restorani i hoteli 29 – Ostale robe i usluge

Statistika cena Potrošačke cene Indeks potrošačkih cena, Srbija, februar 2018. 30 Izvor: Republički zavod

Statistika cena Potrošačke cene Indeks potrošačkih cena, Srbija, februar 2018. 30 Izvor: Republički zavod za statistiku (2018), Saopštenje statistike cena br. 64

Statistika cena Potrošačke cene HIPC glavne komponente, godišnje prosečne stope inflacije, EU 28, 2016,

Statistika cena Potrošačke cene HIPC glavne komponente, godišnje prosečne stope inflacije, EU 28, 2016, % 31

Statistika cena Potrošačke cene Ponderi • Imaju ulogu da dodele odgovarajući značaj prosečnim cenama

Statistika cena Potrošačke cene Ponderi • Imaju ulogu da dodele odgovarajući značaj prosečnim cenama različitih roba i usluga koje se nalaze u reprezentativnoj korpi • Predstavlja učešće potrošnje tih roba i usluga u ukupnoj potrošnji • Ponderi se mogu izražavati kao: 1) Odgovarajuća učešća čija je suma jednaka jedinici 2) Procenti čiji je zbir 100 3) Promili čiji zbir iznosi 1000 32

Statistika cena Potrošačke cene • Ponderi indeksa potrošačkih cena – Ankete o potrošnji domaćinstva

Statistika cena Potrošačke cene • Ponderi indeksa potrošačkih cena – Ankete o potrošnji domaćinstva (APD) ili – Procena potrošnje domaćinstva iz nacionalnih računa • Dopunski izvori podataka za izračunavanje pondera su poreske prijave i statistika trgovine na malo 33

Statistika cena Potrošačke cene • Referentni period koji se koristi za pondere potrebno je

Statistika cena Potrošačke cene • Referentni period koji se koristi za pondere potrebno je da bude stabilan – bez atipičnih ekonomskih i drugih šokova ili iznenadnih događaja kao što su suša, poplave i sl. • Ponderi se ažuriraju najmanje jednom u pet godina ili u zavisnosti od toga kada su nastupile veće promene u potrošnji 34

Statistika cena Potrošačke cene Liste reprezentativnih proizvoda i usluga • Reprezentativni proizvodi su oni

Statistika cena Potrošačke cene Liste reprezentativnih proizvoda i usluga • Reprezentativni proizvodi su oni proizvodi koji imaju najveći udeo u potrošnji određene grupe proizvoda i čije cene dobro odražavaju promene cena čitave grupe proizvoda 35

Statistika cena Potrošačke cene • Cene reprezentativnih proizvoda se prikupljaju na osnovu cena istaknutih

Statistika cena Potrošačke cene • Cene reprezentativnih proizvoda se prikupljaju na osnovu cena istaknutih na proizvodima • Pretpostavlja se da su to cene koje se realizuju u kupoprodajnoj transakciji • Podaci se prikupljaju samo na reprezentativnim mestima gde se obavlja najveći promet • Svako područje određene teritorije treba da bude zastupljeno prema svom ekonomskom značaju 36

Statistika cena Potrošačke cene Podaci o cenama se mogu prikupiti na dva načina: lokalno

Statistika cena Potrošačke cene Podaci o cenama se mogu prikupiti na dva načina: lokalno i centralno 1. Lokalno – prikupljaju se podaci o cenama na terenu dobijenih od prodavnica svih tipova i veličina – Na zelenim pijacama – Na drugim neformalnim mestima (prodaja na ulici i sl. ) – Od zanatskih radionica – Od preduzeća koja pružaju javne usluge – Ugostiteljskih, sportskih i kulturno obrazovnih objekata 37

Statistika cena Potrošačke cene 2. Centralno prikupljanje podataka o cenama se koristi kada nije

Statistika cena Potrošačke cene 2. Centralno prikupljanje podataka o cenama se koristi kada nije neophodan izlazak na teren – Proizvodi čije cene formira država (mogu se dobiti od regulatornih organa telefonskim putem ili elektronskom poštom) • U Srbiji se za oko 10% proizvoda podaci o cenama prikupljaju centralizovano – cene električne energije, – derivata nafte, – dnevnih i nedeljnih listova, – poštanskih i telefonskih usluga i sl. 38

Statistika cena Potrošačke cene • Indeks cena potrošača se izračunava mesečno • Veoma je

Statistika cena Potrošačke cene • Indeks cena potrošača se izračunava mesečno • Veoma je važno da vremenski okvir u izveštajnom periodu snimanja cena bude isti svakog meseca na svakom mestu snimanja • U zavisnosti od vrste proizvoda i varijabiliteta cene tog proizvoda − prikupljanje cena može biti češće ili ređe tokom meseca • Za neke proizvode čije su cene relativno stabilne prikupljanje cena može biti kvartalno (npr. cene medicinskih usluga, usluga stanovanja) 39

Statistika cena Potrošačke cene Za izračunavanje indeksa potrošačkih cena u Srbiji snimanje cena se

Statistika cena Potrošačke cene Za izračunavanje indeksa potrošačkih cena u Srbiji snimanje cena se vrši u određenim intervalima u toku meseca i to: • Poljoprivredni proizvodi od 15. do 21. • Industrijski prehrambeni proizvodi od 11. do 14. • Industrijski neprehrambeni od 3. do 10. • Usluge od 14. do 17. • Ugostiteljske usluge od 18. do 21. u mesecu • Obuhvata se 15 gradova • Oko 600 proizvoda i usluga 40

Statistika cena Potrošačke cene • Individualni indeksi cena obično se izračunavaju prema sledećim dimenzijama

Statistika cena Potrošačke cene • Individualni indeksi cena obično se izračunavaju prema sledećim dimenzijama – Proizvod – Region – Tip prodajnog mesta • Primer: • Četiri regiona (južni, severni, istočni i zapadni) • Dva tipa prodavnica (male prodavnice i supermarketi) – Ukupno osam stratuma za koje je potrebno definisati individualni indeks cena nekog proizvoda • Npr. reprezentativan proizvod „žileti za brijanje“ 41

Statistika cena Potrošačke cene Izvor: United Nations, (2009), Practical Guide to Producing Consumer Price

Statistika cena Potrošačke cene Izvor: United Nations, (2009), Practical Guide to Producing Consumer Price Indices. 42

Statistika cena Potrošačke cene Izračunavanje indeksa Indeksi cena pojedinih proizvoda mogu se izračunati na

Statistika cena Potrošačke cene Izračunavanje indeksa Indeksi cena pojedinih proizvoda mogu se izračunati na tri načina: 1. Odnos aritmetičke sredine cena u tekućem i baznom periodu (naziva se odnos proseka): 43

Statistika cena Potrošačke cene 2. Aritmetička sredina odnosa cena, naziva se još i prosek

Statistika cena Potrošačke cene 2. Aritmetička sredina odnosa cena, naziva se još i prosek odnosa i može se predstaviti na sledeći način: 3. Odnos geometrijske sredine cena u tekućem i baznom periodu i predstavlja se na sledeći način: 44

Statistika cena Potrošačke cene • p 10 i pn 0 su cene dobijene u

Statistika cena Potrošačke cene • p 10 i pn 0 su cene dobijene u baznom periodu • p 11 i pn 1 su cene istih proizvoda dobijene u tekućem period (t=1) • i=1, …, n • Broj individualnih indeksa odgovara broju reprezentativnih proizvoda koji se obuhvataju indeksom potrošačkih cena 45

Statistika cena Potrošačke cene Grup ni in deks po tro šač kihce na iz

Statistika cena Potrošačke cene Grup ni in deks po tro šač kihce na iz ra ču na va se kao pon de ri sa na arit me tič kasre di nain di vi du al nih in dek sa ce na (polazimo od La spe ro vog ti pa in dek sa ) Pt/0 označava ukupan indeks potrošačkih cena u periodu od 0 do t wi 0 su ponderi vezani za svaki pojedinačni indeks cena pit/pi 0 predstavlja odgovarajući pojedinačni indeksi cena Pojedinačni indeksi cena imaju oznaku i Indeksi cena na višem nivou agregacije nemaju oznaku 46 i

Statistika cena Potrošačke cene • U praksi se koriste ponderi koji se odnose na

Statistika cena Potrošačke cene • U praksi se koriste ponderi koji se odnose na vrednost roba i usluga koja su domaćinstva kupila • APD ne raspolaže podacima o kupljenim količinama već samo o vrednosti utrošenih roba i usluga • Vrednosni ponderi su izraženi u istim monetarnim jedinicama za razliku od količinskih pondera • Ako koristimo vrednosne pondere indeks postaje 47

Statistika cena Potrošačke cene predstavlja učešće potrošnje pojedinačnih proizvoda i u potrošnji svih proizvoda

Statistika cena Potrošačke cene predstavlja učešće potrošnje pojedinačnih proizvoda i u potrošnji svih proizvoda korpe koji se obuhvataju indeksom potrošačkih cena (može se izraziti u delovima od 100, ili 1000) Pojednostavljena formula gde je 48

Statistika cena Potrošačke cene • Ako za izračunavanje pondera ne raspolažemo podacima za period

Statistika cena Potrošačke cene • Ako za izračunavanje pondera ne raspolažemo podacima za period 0, referentni period za pondere će biti period b koji prethodi referentnom periodu za cene 0 Primer: • Prosečna godišnja potrošnja određene grupe proizvoda iznosi 20. 000 dinara (Pib. Qib) u 2010. godini • Referentni period za cene je 2011. godina • Indeks cena grupe proizvoda 2011. u odnosu na 2010. godinu Pi 0 / Pib =102 49

Statistika cena Potrošačke cene • Prosečna godišnja potrošnja izražena u cenama iz 2011. godine

Statistika cena Potrošačke cene • Prosečna godišnja potrošnja izražena u cenama iz 2011. godine (referentni period za cene) se izračunava kao: 20. 000*102=20. 400 dinara prema • Potrošnju smo izrazili u istom referentnom periodu kao što su cene 50

Statistika cena Potrošačke cene • Indeks potrošačkih cena u Srbiji – ponderisana aritmetička sredina

Statistika cena Potrošačke cene • Indeks potrošačkih cena u Srbiji – ponderisana aritmetička sredina individualnih indeksa cena – Individualni indeksi cena kao odnos geometrijskih sredina cena 51

Statistika cena Potrošačke cene Harmonizovani indeks potrošačkih cena (Harmonised Index of Consumer Prices −

Statistika cena Potrošačke cene Harmonizovani indeks potrošačkih cena (Harmonised Index of Consumer Prices − HICP) za zemlje EU • Pruža uporedivu meru inflacije potrošačkih cena na nivou EU • Izračunava se na osnovu jedinstvene metodologije • Dozvoljena je izvesna fleksibilnost u primeni različitih metoda (odstupanje u svim komponentama indeksa potrošačkih cena ne bude veće od 0, 1 procentnih poena) 52

Statistika cena Potrošačke cene • Osnovni cilj IPC da prati cenovnu stabilnost zemalja evrozone,

Statistika cena Potrošačke cene • Osnovni cilj IPC da prati cenovnu stabilnost zemalja evrozone, EU u celini, kao i za međunarodna poređenja inflacije • ECB definiše cenovnu stabilnost kada je prosečni godišnji rast harmonizovanog indeksa potrošačkih cena blizu 2% 53

Statistika cena Potrošačke cene Razlikujemo: • Nacionalne harmonizovane indekse potrošačkih cena za svaku od

Statistika cena Potrošačke cene Razlikujemo: • Nacionalne harmonizovane indekse potrošačkih cena za svaku od zemalja EU • Dva agregatna indeksa: – Indeks potrošačkih cena monetarne unije (Monetary Union Index of Consumer Prices) – Evropski indeks potrošačkih cena (European Index of Consumer Prices) • Zemlje kandidati za članstvo u EU (Crna Gora, Makedonija, Albanija, Srbija i Turska) izračunavaju harmonizavani indeks potrošačkih cena – Biće u potpunosti uporediv sa indeksima zemalja članica EU kada ove zemlje pristupe EU 54

Statistika cena Potrošačke cene Godišnja stopa inflacije EU, Evrozone, SAD-a i Japana, 2006 -2016

Statistika cena Potrošačke cene Godišnja stopa inflacije EU, Evrozone, SAD-a i Japana, 2006 -2016 (%) Izvor: Eurostat database 55

Statistika cena Potrošačke cene • Harmonizovani indeks potrošačkih cena obuhvata novčane izdatke za robe

Statistika cena Potrošačke cene • Harmonizovani indeks potrošačkih cena obuhvata novčane izdatke za robe i usluge koje kupuju svi tipovi domaćinstava uključujući i ne institucionalna domaćinstva • Uključujući i strane turiste • Ne uključuje izdatke rezidenata u inostranstvu • Nacionalni koncept • Obuhvata sve izdatke za robe i usluge koje su definisane evropskim sistemom računa (ESA 95), izuzev rente za vlasnike nekretnina • Jedinstvena harmonizacija klasifikacija lične potrošnje po nameni (COICOP/HIPC) • Ne postoji jedinstvena „evropska korpa“ 56

Statistika cena Potrošačke cene • Sličnosti između harmonizovanog indeksa potrošačkih cena i indeksa potrošačkih

Statistika cena Potrošačke cene • Sličnosti između harmonizovanog indeksa potrošačkih cena i indeksa potrošačkih cena su velike • Oba indeksa mere inflaciju s kojom se suočavaju potrošači • Zasnivaju se na istim izvorima podataka • IPC i HIPC se razlikuju po tri osnova (Eurostat, 2008): 1. Obuhvatu domaćinstava 2. Obuhvatu i merenju poreza, dažbina i usluga 3. Tretiranju rente za vlasnike nekretnina 57

Statistika cena Potrošačke cene Razlike po obuhvatu domaćinstava: • HIPC obuhvata izdatke domaćinstava u

Statistika cena Potrošačke cene Razlike po obuhvatu domaćinstava: • HIPC obuhvata izdatke domaćinstava u okviru date zemlje • Indeks potrošačkih cena u nekim zemljama obuhvata potrošnju rezidentnih domaćinstava • • HIPC obuhvata izdatke i institucionalnih domaćinstva (pacijenti u bolnicama, lica u staračkim domovima, lica u manastirima itd) Indeks potrošačkih cena ne uključuje izdatke ovih institucionalnih domaćinstava 58

Statistika cena Potrošačke cene Razlike po obuhvatu i merenju poreza, dažbina i usluga •

Statistika cena Potrošačke cene Razlike po obuhvatu i merenju poreza, dažbina i usluga • HIPC tretira na uporedivim osnovama usluge kao što su zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita i usluge osiguranja obuhvata cene ovih usluga koje plaćaju potrošači (uključujući poreze i carine) • Indeks potrošačkih cena može imati različit pristup različitim uslugama može isključiti deo ovih izdataka 59

Statistika cena Potrošačke cene Razlike po obuhvatu rente za vlasnike nekretnina • HIPC ne

Statistika cena Potrošačke cene Razlike po obuhvatu rente za vlasnike nekretnina • HIPC ne uključuje u obračun rentu za vlasnike nekretnina • Indeks potrošačkih cena može, ali i ne mora obuhvatiti ovu vrstu imputirane usluge 60

Statistika cena Potrošačke cene Bazna inflacija • Odnosi se kretanje cena koje nisu pod

Statistika cena Potrošačke cene Bazna inflacija • Odnosi se kretanje cena koje nisu pod dejstvom nekih privremenih i prolaznih faktora • Pokazatelj koji meri opšte kretanje cena koje se formiraju pod uticajem stalnih faktora 61

Statistika cena Potrošačke cene Primer: • Ukoliko dođe do rasta stope poreza na dodatu

Statistika cena Potrošačke cene Primer: • Ukoliko dođe do rasta stope poreza na dodatu vrednost u jednom mesecu lančani indeks cena za taj mesec će pokazivati rast • Lančani indeks za naredni mesec neće pokazivati rast cena jer su cene u mesecu koji služi kao baza za poređenje već uvećane 62

Statistika cena Potrošačke cene • Postoji nekoliko načina za formiranje pokazatelja „bazne inflacije“ •

Statistika cena Potrošačke cene • Postoji nekoliko načina za formiranje pokazatelja „bazne inflacije“ • Najčešći je taj da se iz obračuna indeksa potrošačkih cena isključe cene proizvoda koje su izuzetno nestabilne, ili čije su promene izuzetno velike • Proizvodi koji se najčešće isključuju iz obračuna indeksa potrošačkih cena su: – Sveže meso – Voće i povrće – Benzin – Uvezena roba – Proizvodi čije su cene pod kontrolom države 63

Statistika cena Potrošačke cene • U Srbiji pokazatelj „bazna inflacija“ meri kretanje cena koje

Statistika cena Potrošačke cene • U Srbiji pokazatelj „bazna inflacija“ meri kretanje cena koje se formiraju slobodno i nemaju velike i sezonske fluktuacije • Pri njegovom obračunu se isključuju administrativno kontrolisane cene, cene derivata nafte i cene voća i povrća 64

Izvor: RZS i NBS Statistika cena Potrošačke cene Kretanje cena (mg. stope, u%) Izvor:

Izvor: RZS i NBS Statistika cena Potrošačke cene Kretanje cena (mg. stope, u%) Izvor: RZS i preračun NBS, preuzeto iz Izveštaja o inflaciji 65

Statistika cena Potrošačke cene • Od 2010. godine Evrostat objavljuje harmonizovani indeks potrošačkih administrativno

Statistika cena Potrošačke cene • Od 2010. godine Evrostat objavljuje harmonizovani indeks potrošačkih administrativno kontrolisanih cena (HICP – administered prices) • Kretanja cena koje propisuje država ili koje se formiraju pod značajnim uticajem države • Indeks cena koje nisu pod administrativnom kontrolom – komplementarni indeks 66

Statistika cena Potrošačke cene • Ova dva indeksa pružaju samo okvirnu sliku za poređenje

Statistika cena Potrošačke cene • Ova dva indeksa pružaju samo okvirnu sliku za poređenje kretanja administriranih i ne administriranih cena • Izvori podataka koji se koriste za izračunavanje ovih indeksa ne mogu u potpunosti razgraničiti administrirane cene od ne administiranih cena • U zemljama EU, ba znain fla ci ja se meri kada se iz HIPC isključi energija, hrana, alkohol i duvan 67

Statistika cena Potrošačke cene Evrostat objavljuje šest indeksa za sve zemlje članice EU i

Statistika cena Potrošačke cene Evrostat objavljuje šest indeksa za sve zemlje članice EU i evrozone, i to su: 1. HIPC za administrirane cene (potpuno administrirane i značajno administrirane) 2. HIPC za potpuno administrirane cene 3. HIPC za značajno administrirane cene 4. HIPC koji isključuje administrirane cene 5. HIPC koji isključuje potpuno administrirane cene 6. HIPC koji isključuje značajno administrirane cene 68

Statistika cena Potrošačke cene • Administrirane cene obuhvataju cene svih roba i usluga koje

Statistika cena Potrošačke cene • Administrirane cene obuhvataju cene svih roba i usluga koje su u potpunosti ili značajnim delom pod uticajem države • Potpuno administrirane cene obuhvataju cene svih roba i usluga koje propisuje država (npr. cene javnog transporta, cene usluga obrazovanja, administrativne takse i sl. ) • Značajno administrirane cene obuhvataju cene svih proizoda i usluga na čije formiranje država ima značajan uticaj (npr. cene koje se mogu menjati uz saglasnost/dozvolu nacionalnih regulatornih tela) 69

Statistika cena Potrošačke cene HIPC (2015=100), EU 28, godišnja promena, % Izvor: Eurostat database

Statistika cena Potrošačke cene HIPC (2015=100), EU 28, godišnja promena, % Izvor: Eurostat database 70

Statistika cena Cene proizvođača • Indeks cena proizvođača meri promene prodajnih cena proizvoda koje

Statistika cena Cene proizvođača • Indeks cena proizvođača meri promene prodajnih cena proizvoda koje prozvođači prodaju na domaćem i inostranom tržištu • Formira se na osnovu dva podindeksa – Indeksa cena proizvođača za proizvode koji se prodaju na domaćem tržištu – Indeksa cena proizvođača proizvoda za izvoz • Indeks outputa • Indeks cena proizvođača inputa – meri promene cena koje proizvođači plaćaju za kupovinu sirovina i međufaznih porizvoda 71

Statistika cena Cene proizvođača • Nastanak indeksa cena proizvođača vezuje se za razvoj indeksa

Statistika cena Cene proizvođača • Nastanak indeksa cena proizvođača vezuje se za razvoj indeksa cena na veliko • Indeks cena proizvođača zamenio indeks cena na veliko zbog: • šireg obuhvata • veće usklađenosti sa Sistemom nacionalnih računa u vezi s deflacijom pojedinih ekonomskih agregata • Evrostat je razvio jedinstvenu metodologiju da bi obezbedio međusobnu uporedivost indeksa cena proizvođača različitih zemalja 72

Statistika cena Cene proizvođača Obuhvat i namena: • Može da obuhvata proizvode za domaće

Statistika cena Cene proizvođača Obuhvat i namena: • Može da obuhvata proizvode za domaće tržište i izvoz • Može obuhvatati samo domaću proizvodnju – potrebno je formirati poseban indeks cena izvoznih proizvoda • Indeks cena uvoznih proizvoda (za analizu uvoza) 73

Statistika cena Cene proizvođača • Indeks cena proizvođača može obuhvatati sve ekonomske aktivnosti u

Statistika cena Cene proizvođača • Indeks cena proizvođača može obuhvatati sve ekonomske aktivnosti u zemlji koje se odvijaju u svim sektorima • Uglavnom se odnosi samo na sektor industrije: – rudarstvo – prerađivačka industrija – snadbevanje električnom energijom, gasom i vodom 74

Statistika cena Cene proizvođača • Učešće sektora industrije u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti opada •

Statistika cena Cene proizvođača • Učešće sektora industrije u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti opada • Brže se šire sektori usluga – transport, komunikacije, trgovina, poslovne usluge, zdravstvene usluge i dr. • Širi obuhvat indeksa cena proizvođača ima veći značaj 75

Statistika cena Cene proizvođača Zemlje EU izračunavaju: • Indeks cena proizvođača industrijskih proizvoda •

Statistika cena Cene proizvođača Zemlje EU izračunavaju: • Indeks cena proizvođača industrijskih proizvoda • Indeks cena proizvođača poljoprivrednih proizvoda • Indeks cena proizvođača sektora usluga – iz ra ču na va se tek od 2008. Obuhvat proizvoda koji su uključeni u indeks cena proizvođača određen je obuhvatom sektora ekonomske aktivnosti 76

Statistika cena Cene proizvođača Indeks cena proizvođača industrijskih proizvoda Sektor industrije obuhvata sektore B,

Statistika cena Cene proizvođača Indeks cena proizvođača industrijskih proizvoda Sektor industrije obuhvata sektore B, C, D, E klasifikacije NACE rev. 2: – Rudarstvo – Prerađivačka industrija – Snad be va njeelek trič nom ener gi jom, ga som, parom i klimatizacija – Snadbevanje vodom 77

Statistika cena Cene proizvođača In dek s ce na pro iz vo đa ča

Statistika cena Cene proizvođača In dek s ce na pro iz vo đa ča po ljo pri vred nih pro iz vo • Obuhvata sektor poljoprivrede (sektor A prema NACE rev. 2) • Me ri pro me ne ce na po ko ji ma po ljo pri vred ni pro iz vo đa či pro da ju svo je pro iz vo de (ce ne aut p • Ze mlje. EU pra tein deksce nain pu tako jepro iz vo đa či ku pu ju za oba vlja nje po ljo pri vred ne pro iz vod nje – Npr. stoč na hra na, đu bri vo, elek trič naener gi ja, go ri vo 78

Statistika cena Cene proizvođača In dek si ce na pro iz vo đa ča

Statistika cena Cene proizvođača In dek si ce na pro iz vo đa ča sek to ra uslu ga • Iz ra ču na va ju ze mlje EU • U Srbiji se ne izračunava • Obuhvata (sek to ri: G bez trgovine na malo i popravki, H, I, J, M, N, prema NA CE rev. 2) – Promet u trgovini na veliko – Uslu ge tran spor ta i skla di šte nja – Hotela i restorana – Informaciono ko mu ni ka ci one usluge – Pro fe si o nal ne, na uč ne i teh nič ke ak tiv no sti – Ad mi ni stra tiv ne uslu ge 79

Statistika cena Cene proizvođača Za klasifikaciju proizvoda koristi se: • Centralna klasifikacija proizvoda, verzija

Statistika cena Cene proizvođača Za klasifikaciju proizvoda koristi se: • Centralna klasifikacija proizvoda, verzija 1 (Central Product Classification – CPC) • Drugi sistemi klasifikacije proizvoda (PRODCOM, CPA) Za klasifikaciju ekonomskih aktivnosti koristi se: • Međunarodna standardna klasifikacija delatnosti (ISIC) verzija 3 • Opšta industrijska klasifikacija ekonomskih aktivnosti verzija 1 (General Industrial Classification of Economic Activities − NACE) za zemlje EU i Srbiju 80

Statistika cena Cene proizvođača • U Srbiji, RZS izračunava: – indeks cena proizvođača industrijskih

Statistika cena Cene proizvođača • U Srbiji, RZS izračunava: – indeks cena proizvođača industrijskih proizvoda – indeks cena proizvođača proizvoda poljoprivrede i ribarstva • Indeks cena proizvođača industrijskih proizvoda izračunava se od 2010. – obuhvata prodajne cene proizvođača industrijskih proizvoda za domaće tržište i izvoz 81

Statistika cena Cene proizvođača • Cene proizvođača industrijskih proizvoda prate se za oko 1.

Statistika cena Cene proizvođača • Cene proizvođača industrijskih proizvoda prate se za oko 1. 600 proizvoda koji su svrstani u tri sektora – Rudarstvo – Prerađivačka industrija – Proizvodnja električne energije, gasa i vode • RZS ne objavljuje indeks cena industrijskih proizvoda u trgovini na veliko od 2009. godine 82

Statistika cena Cene proizvođača Indeks cena proizvođača industrijskih proizvoda u Srbiji, februar 2018. 83

Statistika cena Cene proizvođača Indeks cena proizvođača industrijskih proizvoda u Srbiji, februar 2018. 83 Izvor: Republički zavod za statistiku (2018), Saopštenje statistike cena br. 058

Statistika cena Cene proizvođača • RZS iz ra ču na va in deks ce

Statistika cena Cene proizvođača • RZS iz ra ču na va in deks ce na pro iz vo đa ča po ljo pri vre de i ri bar stva • Ce ne pro iz vo đa čapo ljo pri vre dei ri bar stva ob u hva ta ju ot kup ne ce ne i pro daj ne ce ne • Ot kup ne ce ne su ce ne po ko ji ma ovla šće na pred u ze ća i or ga ni za ci je ot ku plju ju po ljo pri vred ne pro iz vo de in di vi du al nih pro iz vo đa ča • Pro daj nece ne su ce ne po ko ji mapo ljo pri vred na pred u ze ćai po ljo pri vred ne za dru gepro da jusvo je pro iz vo de • Ot kup nei pro daj nece ne se pra te za 129 iza bra nih pro iz vo da po ljo pri vre de i ri bar stva 84

Statistika cena Cene proizvođača Tri osnovne oblasti korišćenja indeksa cena proizvođača su: 1. Kratkoročni

Statistika cena Cene proizvođača Tri osnovne oblasti korišćenja indeksa cena proizvođača su: 1. Kratkoročni indikator inflacije 2. Deflacija nominalnih vrednosti 3. Indeksaciju vrednosti 85

Statistika cena Cene proizvođača 1. Kratkoročni indikator inflacije • Predviđanje budućih promena cena proizvođača

Statistika cena Cene proizvođača 1. Kratkoročni indikator inflacije • Predviđanje budućih promena cena proizvođača i potrošača (obuhvata promene cena proizvoda pre dolaska u maloprodajnu mrežu) • Praćenje inflacije u svakom stupnju lanca proizvodnje – Promena cena u primarnoj fazi proizvodnje uticaće na promenu cena u okviru lanca proizvodnje (intermedijarne i finalne proizvode) 86

Statistika cena Cene proizvođača 2. Deflacija nominalnih vrednosti • Proizvodnje ili međufazne potrošnje (kod

Statistika cena Cene proizvođača 2. Deflacija nominalnih vrednosti • Proizvodnje ili međufazne potrošnje (kod izračunavanja dodate vrednosti u stalnim cenama) • Usluga, kapitalnih izdataka i zaliha (u cilju njihovog korišćenja u nacionalnim računima) 87

Statistika cena Cene proizvođača 3. Indeksacija vrednosti iz kupoprodajnih ugovora • Novčani iznos koji

Statistika cena Cene proizvođača 3. Indeksacija vrednosti iz kupoprodajnih ugovora • Novčani iznos koji treba platiti u nekom budućem periodu vezuje za indeks cena proizvođača u cilju očuvanje realne vrednosti 88

Statistika cena Cene proizvođača • Sa stanovišta geografskog obuhvata, indeks cena proizvođača najčešće se

Statistika cena Cene proizvođača • Sa stanovišta geografskog obuhvata, indeks cena proizvođača najčešće se definiše samo na nacionalnom nivou • Regionalni indeksi samo kada postoje značajne regionalne varijacije cena ili specifična regionalna tržišta za proizvedenu robu 89

Statistika cena Cene proizvođača Izbor i primena pondera • Ponderi određuju značaj koji promene

Statistika cena Cene proizvođača Izbor i primena pondera • Ponderi određuju značaj koji promene cena imaju na ukupan indeks • Ponderi indeksa cena proizvođača mogu biti: – količine proizvoda – vrednost proizvodnje – vrednost prodaje odnosno prometa 90

Statistika cena Cene proizvođača • Podaci o količinama se uglavnom mogu koristiti samo na

Statistika cena Cene proizvođača • Podaci o količinama se uglavnom mogu koristiti samo na najnižem nivou agregacije (na nivou proizvoda), u slučaju nepromenjenog kvaliteta • Na višem nivou agregacije agregat vrednosti proizvodnje je mnogo pogodniji za izračunavanje indeksa cena proizvođača • Količinski ponderi ne uključuju promenu u kvalitetu proizvoda 91

Statistika cena Cene proizvođača • Vrednosni ponderi se mogu prikazati jednačinom • − učešće

Statistika cena Cene proizvođača • Vrednosni ponderi se mogu prikazati jednačinom • − učešće proizvodnje pojedinačnih proizvoda i iz baznog perioda u proizvodnji svih proizvoda koji se obuhvataju indeksom cena proizvođača iz baznog perioda 92

Statistika cena Cene proizvođača • Vrednosni ponderi pomnoženi odnosom cena u tekućem i baznom

Statistika cena Cene proizvođača • Vrednosni ponderi pomnoženi odnosom cena u tekućem i baznom periodu pružaju procenu koliko bi koštalo po cenama iz perioda t da se proizvede količina proizvoda iz baznog perioda 93

Statistika cena Cene proizvođača • Vrednost proizvodnje novčani iznos sredstava preduzeća od prodaje proizvoda

Statistika cena Cene proizvođača • Vrednost proizvodnje novčani iznos sredstava preduzeća od prodaje proizvoda uključujući promenu vrednosti zaliha gotovih proizvoda na kraju perioda • Ako ne raspolažemo ovim podatkom, kao ponder se koristi vrednost prodaje (RZS) • Većina zemalja za izračunavanje indeksa cena prozvođača koristi Lasperov tip indeksa • Referentni period za pondere identičan referentnom periodu za cene bazni period 94

Statistika cena Cene proizvođača • In dek si ce na po ljo pri vred

Statistika cena Cene proizvođača • In dek si ce na po ljo pri vred nih pro iz vo da • Pon de r i predstavljaju vred no stpro da jetog pro iz vo da kod in dek sa aut pu ta • Vred no stiiz da ta ka pro iz vo đa ča za ku po vi nu in pu ta za po ljo pri vred nu pro iz vod nju kod in dek sa in pu • U Srbiji, pon de riza iz ra ču na va nje in dek sace na poljoprivrednih pred sta vlja ju uče šće vred no sti po je di nih pro iz vo da u ukup nompro me tu(pro da jei ot ku pa) 95

Statistika cena Cene proizvođača U Srbiji, ponderi predstavljaju ukupnu realizaciju. Osnovni izvori podataka za

Statistika cena Cene proizvođača U Srbiji, ponderi predstavljaju ukupnu realizaciju. Osnovni izvori podataka za izračunavanje pondera su: 1. Popis preduzeća ili ustanova 2. Godišnje ankete industrije 3. Nacionalni računi kao dopuna anketama industrije 4. Registri poslovnih jedinica 5. Podaci o prometu u trgovini na veliko i trgovini na malo i carinske evidencije o izvozu 96

Statistika cena Cene proizvođača Cene • Podaci o cenama proizvoda proizvođača prikupljaju se na

Statistika cena Cene proizvođača Cene • Podaci o cenama proizvoda proizvođača prikupljaju se na osnovu liste reprezentativnih proizvoda • Reprezentativni proizvodi su proizvodi koji imaju najveći udeo u ukupnoj proizvodnji i čije cene dobro odražavaju promene cena grupe proizvoda • Cene reprezentativnih proizvoda se prikupljaju tako što se uzimaju stvarne cene po kojima je kupoprodajna transakcija izvršena 97

Statistika cena Cene proizvođača • Metodi prikupljanja podataka o cenama proizvođača mogu biti različiti

Statistika cena Cene proizvođača • Metodi prikupljanja podataka o cenama proizvođača mogu biti različiti • Svi metodi se zasnivaju na dobro dizajniranom upitniku, dobroj komunikaciji sa ispitanicima i dobroj tehnici intervjuisanja • Podaci o cenama se mogu prikupiti – poštanskim putem – preko interneta – na osnovu individualnog intervjua ili – intervjua telefonskim putem 98

Statistika cena Cene proizvođača • Periodika prikupljanja podataka proizvođača obično je mesečna o cenama

Statistika cena Cene proizvođača • Periodika prikupljanja podataka proizvođača obično je mesečna o cenama • Određeni broj zemalja prikuplja podatke kvartalno 99

Statistika cena Cene proizvođača • U Srbiji izveštajni period za koji se dostavljaju cene

Statistika cena Cene proizvođača • U Srbiji izveštajni period za koji se dostavljaju cene proizvođača industrijskih proizvoda je od 16. prethodnog do 15. tekućeg u mesecu • Industrijsko preduzeće popunjava obrazac – upisuje cene proizvoda koji važe za taj period i dostavlja ga nadležnom zavodu za statistiku 100

Statistika cena Cene proizvođača Izračunavanje indeksa • Izračunavanje indeksa cena proizvođača sastoji se iz

Statistika cena Cene proizvođača Izračunavanje indeksa • Izračunavanje indeksa cena proizvođača sastoji se iz dva koraka • U prvom koraku se izračunaju individualni indeksi cena (obuhvataju grupe veoma sličnih proizvoda) • U drugom koraku individualni indeksi cena zajedno sa ponderima koriste se za dobijanje grupnih indeksa cena 101

Statistika cena Cene proizvođača • Proizvodi obuhvaćeni indeksom cena proizvođača mogu se podeliti (PRODCOM,

Statistika cena Cene proizvođača • Proizvodi obuhvaćeni indeksom cena proizvođača mogu se podeliti (PRODCOM, CPC ili CPA) na: – oblasti – divizije – grupe proizvoda – manje klase i – podklase proizvoda • Individualni indeks cena odnosi se na šifru proizvoda iz međunarodne klasifikacije ind. proiz. 102

Statistika cena Cene proizvođača Za izračunavanje individualnih proizvođača koriste se: indeksa cena 1. Odnos

Statistika cena Cene proizvođača Za izračunavanje individualnih proizvođača koriste se: indeksa cena 1. Odnos aritmetičke sredine cena u tekućem i baznom periodu 2. Aritmetička sredina odnosa cena 3. Odnos geometrijske sredine cena u tekućem i baznom periodu • Grupni indeksi cena proizvođača na osnovu Lasperovog indeksa 103

Statistika cena Cene proizvođača • Grupni indeks cena – ponderisani individualnih indeksa cena proizvođača

Statistika cena Cene proizvođača • Grupni indeks cena – ponderisani individualnih indeksa cena proizvođača prosek • PL 0: t je ukupan indeks cena proizvođača ili bilo koji drugi grupni indeks cena proizvođača (oblasti, divizije i sl. ), u periodu od 0 do t • wi 0 je ponder koji odgovara svakom individualnom indeksu cena • je individualni indeks cena 104

Statistika cena Cene proizvođača Primer: Izračunavnje indeksa višeg nivoa agregacije 105

Statistika cena Cene proizvođača Primer: Izračunavnje indeksa višeg nivoa agregacije 105

Statistika cena Cene proizvođača • Dva načina obračuna ukupnog indeksa koji obuhvata sve proizvode

Statistika cena Cene proizvođača • Dva načina obračuna ukupnog indeksa koji obuhvata sve proizvode A, B, C, D i E Prvi način • Proizvodi A, B i C čine podgrupu homogenih proizvoda (podgrupa G) – ponder podgrupe iznosi 0, 6 • Proizvodi D i E čine drugu homogenu podgrupu proizvoda (podgrupa H) – ponder podgrupe iznosi 0, 4 • Indeks podgrupe G • Februar (0, 2*111+0, 25*112+0, 15*134)/0, 6 = 117 • Mart (0, 2*144+0, 25*138+0, 15*194)/0, 6=154 106

Statistika cena Cene proizvođača • Indeks podgrupe H • Februar (0, 1*140+0, 3*123)/0, 4

Statistika cena Cene proizvođača • Indeks podgrupe H • Februar (0, 1*140+0, 3*123)/0, 4 = 127 • Mart (0, 1*188+0, 3*153)/0, 4 = 161 Grupni indeks višeg nivoa agregacije ukupan indeks • Februar 0, 6*117+0, 4*127 = 121 • Mart 0, 6*154+0, 4*161=157 107

Statistika cena Cene proizvođača Drugi način • Za februar indeks višeg nivoa agregacije iznosi:

Statistika cena Cene proizvođača Drugi način • Za februar indeks višeg nivoa agregacije iznosi: • 0, 2*111+0, 25*112+0, 15*134+0, 1*140+0, 3*123=121 • Za mart indeks višeg nivoa agregacije iznosi: • 0, 2*144+0, 25*138+0, 15*194+0, 1*188+0, 3*153=157 • Isti rezultat se dobija zahvaljujući svojstvu aditivnosti indeksa 108

Statistika cena Cene proizvođača Razlike između indeksa cena proizvođača i indeksa potrošačkih cena 1.

Statistika cena Cene proizvođača Razlike između indeksa cena proizvođača i indeksa potrošačkih cena 1. Razlike u obuhvatu dobara i usluga 2. Razlike u vrsti cena dobara i usluga 109

Statistika cena Cene proizvođača 1. Razlike u obuhvatu dobara i usluga • Indeks cena

Statistika cena Cene proizvođača 1. Razlike u obuhvatu dobara i usluga • Indeks cena proizvođača obuhvata celokupni tržišni autput proizvođača – Proizvode koje kupuju drugi proizvođači – Proizvode koje kupuju potrošači direktno od proizvođača ili indirektno od prodavaca – Uvoz je isključen • Indeks potrošačkih cena obuhvata proizvode koje domaćinstva kupuju za svoju potrošnju uvozna dobra i usluge su uključeni u obračun 110

Statistika cena Cene proizvođača 2. Razlike u vrsti cena dobara i usluga • Cene

Statistika cena Cene proizvođača 2. Razlike u vrsti cena dobara i usluga • Cene obuhvaćene indeksom cena proizvođača predstavljaju prihod od prodaje koji dobija proizvođač • Porez na promet i akcize nisu uključeni u cenu, jer ne predstavljaju prihod proizvođača • Cene za proizvode koje su obuhvaćene indeksom potrošačkih cena uključuju porez na promet i akcize, jer predstavljaju izdatke za potrošače 111

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Oblast korišćenja indeksa cena uvoza i izvoza: •

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Oblast korišćenja indeksa cena uvoza i izvoza: • Deflacioniranje nominalnih spoljnotrgovinskih tokova jedne zemlje – kretanje nominalnih vrednosti uvoza i izvoza dekomponuje se na deo koji se duguje promeni cena i deo koji se duguje promeni količina 112

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Tri veoma važne oblasti korišćenja indikatora za praćenje

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Tri veoma važne oblasti korišćenja indikatora za praćenje dinamike izvoznih i uvoznih cena su: 1. Analiza konkurentnosti zemlje ili proizvoda u međunarodnoj razmeni 2. Analiza uticaja promena kamatnih stopa na cene uvoza i izvoza 3. Predviđanje budućih kretanja cena na domaćem tržištu 113

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Sagledavanje dinamike kretanja uvoznih i izvoznih cena moguće

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Sagledavanje dinamike kretanja uvoznih i izvoznih cena moguće je izvršiti na dva načina: 1. korišćenjem indeksa jediničnih vrednosti (osnovu administrativnih podataka carinske službe) 2. korišćenjem indeksa cena (na osnovu podataka ankete preduzeća o cenama reprezentativnih uvoznih i izvoznih proizvoda) 114

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Indeksi jediničnih vrednosti • Izračunavaju se na osnovu

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Indeksi jediničnih vrednosti • Izračunavaju se na osnovu vrednosti i količine proizvoda spoljnotrgovinske razmene • Predstavljaju tradicionalan način merenja kretanja cena i količina u međunarodnoj razmeni • Evrostat izračunava indekse jediničnih vrednosti uvoza i izvoza za zemlje EU i evrozone na osmocifarskom nivou proizvoda Kombinovane nomenklature (KN) • Jedinične vrednosti proizvoda dobijaju se deljenjem vrednosti sa količinom datog prozvoda 115

Statistika cena Cene uvoza i izvoza • Vrednost robe namenjene izvozu jeste vrednost robe

Statistika cena Cene uvoza i izvoza • Vrednost robe namenjene izvozu jeste vrednost robe isporučene na domaćoj granici – Uključuje sve troškove nastale do granice (cena F. o. b. − free on board) • Vrednost uvozne robe je C. i. f vrednost (cost, insurance, freight) • Jedinica mere za količinu robe je najčešće neto masa • Dodatne jedinice mere za neke proizvode mogu biti npr. broj artikala, litri ili kubni metri 116

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Individualni indeksi jediničnih vrednosti uvoza ili izvoza •

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Individualni indeksi jediničnih vrednosti uvoza ili izvoza • Izračunavaju se deljenjem jedinične vrednosti uvoza ili izvoza u tekućem periodu s jediničnom vrednosti uvoza ili izvoza u baznom periodu • Individualni indeksi jediničnih vrednosti se agregiraju po grupama proizvoda – ponderi predstavljaju relativno učešće uvoza ili izvoza određene grupe proizvoda u ukupnom uvozu ili izvozu • Koristi se Lasperov, Pašeov ili Fišerov indeks cena • Evrostat Fišerova formula 117

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Individualni indeks jediničnih vrednosti uvoza PU • Koristi

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Individualni indeks jediničnih vrednosti uvoza PU • Koristi se za poređenje uvoznih cena u tekućem periodu t sa referentnim periodom 0 – za m proizvoda (m=1, . . . , M) u periodu t – za n proizvoda (n=1, . . , N) u periodu 0 • Cene i količine u periodu t označene su respektivno pmt i qmt , a u periodu 0 pm 0 i qm 0 118

Statistika cena Cene uvoza i izvoza • Individualni indeksi jediničnih vrednosti uvoza ili izvoza

Statistika cena Cene uvoza i izvoza • Individualni indeksi jediničnih vrednosti uvoza ili izvoza se koriste za sagledavanje promena cena uvoza ili izvoza – istih (homogenih) proizvoda • U slučaju različitih (nehomogenih) proizvoda mogu dati iskrivljenu sliku o kretanju cena 119

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Primer: • Indeks jediničnih vrednosti za ova dva

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Primer: • Indeks jediničnih vrednosti za ova dva proizvoda iznosi (128/12)/(132/12)*100=96 • To znači da je jedinična vrednost smanjena za 4% za razliku od indeksa cena koji bi pokazivao nepromenjene cene 120

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Indeksi uvoznih i izvoznih cena • Indeksi uvoznih

Statistika cena Cene uvoza i izvoza Indeksi uvoznih i izvoznih cena • Indeksi uvoznih i izvoznih cena jedne zemlje mere promene cena uvoznih i izvoznih proizvoda tokom vremena • Indeks izvoznih cena meri promenu cena proizvoda koji prodaju rezidenti zemlje inostranim kupcima • Indeks uvoznih cena meri promenu cena proizvoda koje kupuju rezidenti zemlje od inostranih prodavaca • Indeks cena uvoznih industrijskih proizvoda spada u grupu Glavnih evropskih ekonomskih indikatora, koji zemlje EU izračunavaju od 2007. godine. 121

Statistika cena Cene uvoza i izvoza • Razlika između indeksa jediničnih vrednosti i indeksa

Statistika cena Cene uvoza i izvoza • Razlika između indeksa jediničnih vrednosti i indeksa cena potiče od: – izvora podataka – metoda agregacije • Izračunavaju se kao indeksi potrošačkih cena ili indeksi cena proizvođača • Izvori podataka za pondere mogu biti: – administrativni podaci carinske službe – ankete preduzeća – registri poslovnih jedinica • Ponderi se u većini zemalja menjaju svake godine 122

Statistika cena Deflator BDP-a • Deflator BDP a meri prosečan rast cena svih finalnih

Statistika cena Deflator BDP-a • Deflator BDP a meri prosečan rast cena svih finalnih dobara i usluga koji su uključeni u obračun BDP a • Obuhvatnija mera inflacije u odnosu na indeks potrošačkih cena • Indeks potrošačkih cena obuhvata samo skup reprezentativnih finalnih dobara i usluga koje domaćinstva kupuju za zadovoljavanje svojih potreba 123

Statistika cena Deflator BDP-a • Deflator BDP a se definiše kao odnos nominalnog BDP

Statistika cena Deflator BDP-a • Deflator BDP a se definiše kao odnos nominalnog BDP a i realnog BDP a (BDPn/BDPr) • Stopa rasta deflatora BDP a može se aproksimirati izrazom: Inflacija=stopa rasta BDPn − stopa rasta BDPr • Formula se može koristiti samo kada su stope rasta nominalnog BDP i realnog BDP relativno male • U suprotnom, inflaciju izračunavamo kada stopu rasta nominalnog BDP a podelimo sa stopom rasta realnog BDP a 124

Statistika cena Deflator BDP-a • Realni BDP je rastao po stopi g • Inflacija

Statistika cena Deflator BDP-a • Realni BDP je rastao po stopi g • Inflacija je rasla po stopi Π • Nominalna stopa rasta BDP a je jednaka: (1+g)*(1+ Π)-1=g+Π+g*Π • Ako su vrednosti g i Π male onda je njihov proizvod još manji tj. približno je jednak 0 • Onda se stopa rasta nominalnog BDP a može aproksimirati kao zbir realne stope rasta BDP a i inflacije • Inflacija je aproksimatvino jednaka razlici između stope nominalnog i realnog BDP a 125

Izvor: RZS Statistika cena Deflator BDP-a i stopa rasta deflatora BDP-a, Srbija, 2010 -2016.

Izvor: RZS Statistika cena Deflator BDP-a i stopa rasta deflatora BDP-a, Srbija, 2010 -2016. Izvor: RZS 126

Statistika cena Deflator BDP-a • Smatra se da je deflator BDP a u visokoj

Statistika cena Deflator BDP-a • Smatra se da je deflator BDP a u visokoj korelaciji sa indeksom potrošačkih cena – Potrošnja domaćinstva čini najveći deo BDP a (uobičajeno u rasponu 40− 60 procenata) • Smatra se da vrednost deflatora BDP a treba da bude bliska (ne ponderisanom) proseku indeksa potrošačkih cena i cena proizvođača 127

Statistika cena Deflator BDP-a • Postoji nekoliko razloga zbog kojih promene deflatora BDP a

Statistika cena Deflator BDP-a • Postoji nekoliko razloga zbog kojih promene deflatora BDP a ne moraju odgovarati ni: – promenama indeksa potrošačkih cena – promenama proseka između indeksa potrošačkih cena i indeksa cena proizvođača 128

Statistika cena Deflator BDP-a 1. • Promena deflatora BDP a meri promenu cena domaćih

Statistika cena Deflator BDP-a 1. • Promena deflatora BDP a meri promenu cena domaćih proizvoda koji se koriste za sve vidove finalne potrošnje • Indeks potrošačkih cena meri promene cena domaćih i uvoznih proizvoda namenjenih finalnoj potrošnji samo sektora domaćinstva – velike promene cena uvoznih proizvoda utiču na kretanje indeksa potrošačkih cena, ali ne i na kretanje deflatora BDP a 129

Statistika cena Deflator BDP-a 2. • Indeks cena proizvođača meri promenu cena proizvoda primarnih

Statistika cena Deflator BDP-a 2. • Indeks cena proizvođača meri promenu cena proizvoda primarnih proizvođača na domaćem tržištu namenjenih finalnoj i međufaznoj potrošnji • U nekim zemljama iz obuhvata su isključeni uvozni proizvodi • Ovaj indeks ne obuhvata proizvodne aktivnosti kao što je poljoprivreda, zatim većinu tržišnih usluga, kao i sve usluge državnog sektora i ostale ne tržišne usluge 130

Statistika cena Deflator BDP-a 3. • Deflator BDP a se zasniva na različitoj indeksnoj

Statistika cena Deflator BDP-a 3. • Deflator BDP a se zasniva na različitoj indeksnoj formuli u odnosu na indeks potrošačkih cena i indeks cena proizvođača • Deflator BDP a je implicitno izveden Pašeov indeks • Indeks potrošačkih cena i indeks cena proizvođača se izračunavaju na osnovu Lasperove formule 131

Statistika cena Ostali indeksi cena • Zemlje EU izračunavaju i prate kretanje (Eurostat, 2008):

Statistika cena Ostali indeksi cena • Zemlje EU izračunavaju i prate kretanje (Eurostat, 2008): – indeksa troškova rada – indeksa cene energije – indeksa troškova izgradnje • Indeks troškova rada pokazuje promenu „troškova rada po času“ tokom vremena 132

Statistika cena Ostali indeksi cena „Troškovi rada“ obuhvataju sledeće kategorije: • neto plate i

Statistika cena Ostali indeksi cena „Troškovi rada“ obuhvataju sledeće kategorije: • neto plate i zarade zaposlenih • porez na plate i zarade • doprinose za socijalno osiguranje zaposlenih • subvencije koje prima poslodavac koje treba oduzeti od troškova rada • druge izdatke poslodavaca (npr. troškove zapošljavanja i sl. ) • Odnosi se na sve ekonomske aktivnosti i definiše se kao Lasparov indeks troškova rada po času • Zemlje EU izračunavaju i prate kretanje ovog indeksa od 1996. na kvartalnom nivou • U Srbiji od 2011. godine 133

Statistika cena Ostali indeksi cena • Statistika cena energetskog sektora zemalja EU obuhvata cene:

Statistika cena Ostali indeksi cena • Statistika cena energetskog sektora zemalja EU obuhvata cene: – gasa i električne energije – cene bezolovnog benzina i dizela • Cene gasa i električne energije posebno se prate za sektor domaćinstva i sektor industrije • Cene su izražene u nacionalnoj valuti za praćenje dinamike u okviru date zemlje • Za potrebe poređenja između zemalja EU cene se izražavaju u evrima i u evrima preračunatim u jedinice iste kupovne snage • U Srbiji, prate se samo cene električne energije, gasa i čvrstih goriva koje troše domaćinstva 134 – obuhvaćene indeksom potrošačkih cena

Statistika cena Ostali indeksi cena Indeks troškova izgradnje • Prikazuje kretanje cena glavnih faktora

Statistika cena Ostali indeksi cena Indeks troškova izgradnje • Prikazuje kretanje cena glavnih faktora proizvodnje koji se koriste u sektoru građevinarstva (materijalni troškovi rada) • Izračunava se kao ponderisana suma indeksa materijalnih troškova i indeksa troškova rada za sektor građevinarstva • Indeks materijalnih troškova izračunava se na osnovu stvarne cene utrošenog materijala za reprezentativan skup materijala 135

Statistika cena Ostali indeksi cena • Indeks troškova rada za sektor građevinarstva obuhvata plate

Statistika cena Ostali indeksi cena • Indeks troškova rada za sektor građevinarstva obuhvata plate i zarade, kao i doprinose za socijalno osiguranje zaposlenih u ovom sektoru • Ne uzimaju se u obzir moguća poboljšanja produktivnosti rada ili efikasnije korišćenje materijala 136

Statistika cena Ostali indeksi cena • • Indeksa cena nekretnina Potreba se javila nakon

Statistika cena Ostali indeksi cena • • Indeksa cena nekretnina Potreba se javila nakon krize 2008. Meri stopu promene cena nekretnina tokom vremena Deflacionirana stopa rasta cena nekretnina – EU indikator makroekonomskih neravnoteža – Koristi se za analizu ciklusa cena nekretnina • Visoka stopa rasta predstavlja značajan signal za rano otkrivanje tenzija na tržištu nekretnina – Upozorenje na rizik formiranja mehurova • Godišnja stopa rasta deflacioniranog indeksa cena nekretnina 6% kritična vrednost • Deflator finalne potrošnje iz nacionalnih računa 137

Statistika cena Ostali indeksi cena Indeks cena nekretnina se koristi i kao: • makroekonomski

Statistika cena Ostali indeksi cena Indeks cena nekretnina se koristi i kao: • makroekonomski indikator ekonomskog rasta • input u proceni vrednosti nekretnina kao komponente bogatstva • deflator u nacionalnim računima • input u donošenju odluke pojedinaca da li da kupe (ili prodaju) nekretninu • za poređenja unutar zemlje i između zemalja 138

Statistika cena Ostali indeksi cena • Indeks cena nekretnina obuhvata cene realizovane na tržištu

Statistika cena Ostali indeksi cena • Indeks cena nekretnina obuhvata cene realizovane na tržištu nekretnina • Obuhvata sve nekretnine kupljene od strane domaćinstava • Obuhvataju se i nekretnine koje su kupljene kao investicija • Obuhvata nove i nekretnine koje su izgrađene u ranijem periodu • Cena zemljišta je takođe uključena u ovaj indeks (i njegov ponder) 139

Statistika cena Ostali indeksi cena Indeks cena nekretnina, deflacionirani, godišnja stopa (%), 2016. Izvor:

Statistika cena Ostali indeksi cena Indeks cena nekretnina, deflacionirani, godišnja stopa (%), 2016. Izvor: sajt Evrostata 140

Statistika cena Ostali indeksi cena • RZS izračunava indeks cena ugostiteljskih usluga • Indeks

Statistika cena Ostali indeksi cena • RZS izračunava indeks cena ugostiteljskih usluga • Indeks cena ugostiteljskih usluga (vrsta indeksa cena na malo) meri promenu opšteg nivoa cena usluga u ugostiteljskim objektima tokom vremena • Cene ugostiteljskih usluga se prikupljaju u hotelima i restoranima u 15 izabranih gradova u Srbiji koji predstavljaju administrativne i trgovačke centre • Ugostiteljske usluge su sada obuhvaćene indeksom potrošačkih cena koji RZS objavljuje od 2007. godine 141

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Za međunarodna poređenja BDP a koristio se

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Za međunarodna poređenja BDP a koristio se devizni kurs pre pojave PPP • Devizni kurs obezbeđuje da BDP različitih zemalja bude iskazan u istoj valuti • Ne omogućava da BDP različitih zemalja bude vrednovan istim cenama • BDP preračunat pomoću deviznog kursa precenjen je u zemljama s relativno visokim opštim nivoom cena, a potcenjen u zemljama s niskim nivoom cena – Razlike u proizvedenim količinama – Razlike u nivou cena između zemalja 142

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Paritet kupovne moći valute je istovremeno odnos

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Paritet kupovne moći valute je istovremeno odnos za konverziju nacionalne valute u zajedničku valutu i prostorni deflator cena – Vrednovan jedinstvenim cenama – Odražava samo promene količina • Program pariteta kupovne moći (snage) je pokrenula Svetska banka 1968. godine i danas obuhvata više od 140 zemalja širom sveta • Evrostat i OECD izradile su svoj program pariteta kupovne moći u koji je uključeno 46 zemalja 143

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Najčešće korišćeni izvedeni indikator je realni BDP

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Najčešće korišćeni izvedeni indikator je realni BDP per capita izražen u PPP • Ovaj indikator se koristi i za alokaciju strukturnih fondova u okviru EU • Realni BDP per capita i realna finalna potrošnja per capita, međunarodna poređenja blagostanja 144

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • PPP se koristi prilikom komparacije stope siromaštva

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • PPP se koristi prilikom komparacije stope siromaštva između različitih zemalja – međunarodna apsolutna linija siromaštva od jednog dolara per capita po danu izražava se u jedinicama iste kupovne snage • Rezultati PPP se koriste i kod: – izračunavanja Indeksa humanog razvoja i Indikatora rodnog osnaživanja UN a – izračunavanja izdataka za zdravstvo po stanovniku 145

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Indeks nivoa cena (PLI) odražava opšti nivo

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Indeks nivoa cena (PLI) odražava opšti nivo cena date zemlje u odnosu na drugu zemlju ili grupu zemalja • Dobija se kada se PPP podeli sa nominalnim deviznim kursom • Vrednosti indeksa preko (ispod) 100 označavaju da su proizvodi finalne potrošnje u tim zemljama skuplji (jeftiniji) u odnosu na prosek 27 zemalja EU 146

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Za izračunavanje pariteta kupovne moći sa rashodne

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Za izračunavanje pariteta kupovne moći sa rashodne strane zemlje koje učestvuju u ovom programu potrebno je da obezbede dve vrste podataka: – BDP obračunat prema metodologiji SNA 1993. izražen u nacionalnoj valuti – prosečne godišnje cene korpe uporedivih i reprezentativnih proizvoda • BDP treba da bude obračunat po rashodnom metodu s komponentama (tj. potrošnjom) koje odgovaraju „grupama proizvoda“ (155 grupa proizvoda) 147

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Za individualnu potrošnju domaćinstva koristi se COICOP

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Za individualnu potrošnju domaćinstva koristi se COICOP klasifikacija proizvoda prema nameni koja obuhvata 110 „grupa proizvoda“ • Ostale grupe proizvoda odnose se na potrošnju države (individualnu i kolektivnu) i investicionu potrošnju • Potrošnja za svaku „grupu proizvoda“ koristi se za ponderisanje PPP „grupa proizvoda“ kako bi se dobili PPP na raznim višim nivoima agregacije (na nivou BDP a) • Glo bal ni. PPP pro gram. Svet ske ban kekoristi 2011. go di nu kao re fe rent nu za tekući pe riod iz ve šta va n 148

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) Paritet kupovne moći valute izračunava se u tri

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) Paritet kupovne moći valute izračunava se u tri koraka: 1. Izračunavaju se odnosi cena pojedinačnih proizvoda koji pripadaju određenim „grupama proizvoda“ 2. Odnosi cena za „grupu proizvoda“ se izračunavaju (neponderisanim) uprosečavanjem odnosa cena pojedinačnih proizvoda 3. PPP za grupe proizvoda koje su obuhvaćene na višem ili ukupnom nivou agregacije − ponderišu se i uprosečuju da bismo dobili ponderisani PPP na višem ili ukupnom nivou agregacije (nivo BDP a) 149

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) Primer • PPP za BDP između Francuske i

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) Primer • PPP za BDP između Francuske i SAD a je 0, 97 evra prema dolaru • To znači da treba potrošiti 0, 97 evra u Francuskoj za istu količinu finalnih dobara i usluga koja se može kupiti za 1 dolar u SAD u • To ne znači da je korpa kupljenih proizvoda identična u obe zemlje • Sadržaj korpe će se razlikovati kako bi se odrazile ekonomske, socijalne i kulturne razlike među zemljama • Obe korpe treba da obezbede isti nivo korisnosti 150

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) Primer praktične primene PPP prema: Eurostat 2008, European

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) Primer praktične primene PPP prema: Eurostat 2008, European Price Statistics: An Overview, str. 5 • • BDP Francuske iznosi 1. 791. 953 miliona € BDP Velike Britanije iznosi 1. 299. 622 milona GBP Poređenje korišćenjem nominalnog deviznog kursa BDP Velike Britanije u milionima iznosi € 1. 906. 443 (nominalni devizni kurs od 0, 6817 GBP za 1€) • BDPvb/BDPf= (1. 906. 443/ 1. 791. 953)*100=106, 4 • Zaključujemo da je BDP Velike Britanije u datoj godini za 6, 4% veći u odnosu na BDP Francuske 151

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • PPP za Francusku iznosi 1, 0710 •

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • PPP za Francusku iznosi 1, 0710 • PPP za Veliku Britaniju 0, 7696 • Da bi se ostvario isti kvalitet i kvantitet potrošnje – Za svaki potrošeni evro u EU potrebno je potrošiti 1, 0710 evra u Francuskoj – Za svaki potrošeni evro u EU, potrebno potrošiti 0, 7696 funti u Velikoj Britaniji • PPP za svaku zemlju predstavlja nominalni devizni kurs korigovan za razliku u nivou cena (odnos između nivoa cena u datoj zemlji i prosečnog nivoa cena u EU) 152

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • BDPf = € 1. 791. 953 /1,

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • BDPf = € 1. 791. 953 /1, 071 = 1. 673. 159 PPP (u milionima) • BDPvb = GBP 1. 299. 622/0, 7696 = 1. 688. 698 PPP (u milionima) • Ako sada uporedimo BDP ove dve zemlje dobijamo: • BDPvb/BDPf= (1. 688. 698/ 1. 673. 159)*100=100, 93 • Zaključujemo da je BDP Velike Britanije izražen u PPP viši od BDP a Francuske izraženog u PPP samo za 0, 93% 153

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Po sto jeve li keraz li keu

Statistika cena Paritet kupovne moći (PPP) • Po sto jeve li keraz li keu ni vou BDP a per ca pi ta iz ra že nog u je di ni ca ma iste ku pov nesna ge me đu ze mlja ma. OECD a (u odnosu na prosek OECD ) u 2014. • 49% Turska • 250% Luk sem burg 154