UVOD U INFORMATIKU Pojam informatike podaci i informacije

UVOD U INFORMATIKU Pojam informatike, podaci i informacije

Šta je informatika? �U današnjem svakodnevnom životu neprestano se susrećemo sa pojmom informatike, međutim, do današnjeg dana ne postoji opšteprihvaćeni međunarodni konsenzus o tome šta je zapravo informatika. Na našim prostorima najviše se susreće sljedeća definicija: Informatika je nauka koja se bavi proučavanjem i razvojem računara kao savremenih sredstava za obradu informacija, te primjenom računara u raznim oblastima ljudske djelatnosti.

� Informatika je nauka o informacijama. Njen zadatak je da izučava oblik informacije, načine pamćenja, obradu i upotrebu informacija. � Informatika je naučna disciplina koja proučava načine oblikovanja, prenošenja, čuvanja, obrađivanja i korištenja informacija. Bez obzira na to koju definiciju informatike prihvatamo, moramo biti svjesni da je danas informatika jedna kompleksna i multidisciplinarna nauka, koja ima mnoštvo dodirnih tačaka kako sa prirodnim i tehničkim, tako i sa društvenim naukama.

� � Nastanak i razvoj informatike vezani su uz primjenu elektronskih računara – kompjutera. Zahvaljujući računarima i stalnoj potrebi za što bržom i tačnijom obradom informacija, informatika je danas vrlo primjenjiva i savremena nauka. Prvi elektronski računari pojavili su se sredinom prošlog veka i u početku bili korišćeni u vojne svrhe. Vrlo brzo njihova primena proširila se i na naučne, tehničke i poslovne svrhe. Pošto su svi podaci obrađivani automatski (primenom mašine) uveden je termin automatska obrada podataka, a iz francuske reči information i automatique nastala je reč informatique kao sinonim za automatsku obradu podataka. INFORMation + Automa. TIQue

Podaci i informacije � � Informacije postoje od pamtivijeka. Ljudi su kroz vijekove razmjenjivali informacije na različite načine, putem glasa, dimnih signala, svjetlosti i sl. Dugo vremena posle toga iz niza glasova razvija se govor, pa posle nekog vremena pisana riječ i, tek prije nekoliko vijekova, štampana. Poruke koje se prenose idu uvijek od pošiljaoca ka primaocu. Primalac na određeni način obrađuje poruku i na bazi dobijenih rezultata donosi odgovarajuće odluke. Slike- Prenos poruke

� Poruku u osnovi čini niz podataka koji primaoca poruke podstiču na neku akciju. Podatak (ili više njih) postaje informacija u trenutku kada primaoca poruke pokrene na neku akciju. U svakodnevnom životu često poistovjećujemo pojam podatka i informacije. Razlika postoji i trebamo je uočiti. � Podatak je zapis o nekoj pojavi iz naše okoline. Opis svake pojave predstavljen je nekom zapisanom vrijednosti. Tako je opis pojave „škola“ zapisan znakovima: „š“, „k“, „o“, „l“, „a“. Ovaj zapisani niz znakova naziva se podatak. � Informacija je oplemenjeni podatak, podatak koji za nas ima neko značenje. Informacije su potrebni podaci tako obrađeni i organizovani da predstavljaju neko obaveštenje.

� � � Npr. broj učenika u razredu je numerički podatak (npr. 21) ali je boja kola (npr. plava) tekstualni podatak. Bilo koja knjiga sadrži ogromnu količinu podataka, nezavisno od toga da li će je neko čitati ili ne. Podaci postaju informacije tek ukoliko se koriste, ukoliko podstiču primaoca na neku akciju. Podaci koji se ne koriste nisu informacije. Za nas je podatak da je u Japanu poskupilo gorivo, jer to se ne tiče direktno nas. Međutim, za nas je informacija kada čitamo novine i pročitamo da je od sutra u BIH skuplje gorivo za 10%. To je informacija koja će direktno imati uticaj na naš životni standard.

� Podaci su sirove činjenice, simboli i brojevi. Sa aspekta računarstva može se reći da je podatak vrednost atributa posmatranog objekta. Svaki objekat moguće je opisati pomoću konačnog skupa njegovih atributa: OBJEKAT (atribut 1, atribut 2, . . . , atribut n) Primjer 1: Patika (proizvođač, model, boja, veličina, cena) Proizvođač = Adidas Model = plitak Boja = crna podaci Veličina = 40 Cena = 150 KM � Kada podatke dovedemo u određeni kontekst oni dovode do informacije!

Crne, plitke, Adidas patike, veličine 40, koštaju 150 KM informacija � U ovom primeru informacija jeste korisna i dovodi do znanja (ove patike koštaju više nego što imam para u novčaniku!) Primjer 2. Napolju je 30 stepeni podatak Ovaj podatak postaje informacija ukoliko na osnovu njega odlučimo da odaberemo garderobu za šetnju.

� � Podatak je bilo kakav zapis na nekom nosiocu informacija (papir, magnetni diskovi, optički diskovi, geni, itd). On postaje informacija kada krajnji korisnik pročita ili sazna sadržaj sa tog nosioca informacija. Dio koji se ne pročita ili ne sazna još uvijek ostaje podatak. Npr. , broj 6 je podatak i on kao takav nema posebno značenje, međutim "Sada je 6 časova" je informacija jer je podatku dodeljeno neko značenje. Tako možemo uvidjeti da se informacija sastoji od podatka i značenja koje mu je dodeljeno.