INTERNET SERVISI INTERNET 1 Internet se tokom vremena

INTERNET SERVISI

INTERNET 1. Internet se tokom vremena razvio u najveću i najvažniju kompjutersku mrežu na svijetu. Danas je velikom broju ljudi život nezamisliv bez INTERNETA. Prvobitnatna ideja vodilja je bila napraviti mrežu koja će nastaviti funkcionisati kada je neki dio mreže oštećen. Mreža se stvara na način da uvijek postoje alternativni putevi od početne do završne tačke, te da paketi mogu samostalno tražiti put. Budući da se paketi šalju nezavisno, mogu doći različitim putevima do krajnje tačke. Čak je moguće ponovo poslati pakete ako se izgube.

• Druga ideja koja je zaslužna za ovakav razvoj Interneta je ta što je Internet zapravo skup više nezavisnih mreža. Bilo ko može postaviti novi kompjuter na mrežu i postaviti neki novi servis, bez da čeka uslugu ili odobrenje od nekog centralnog upravljačkog tijela. Time je osigurana vrlo velika dostupnost, fleksibilnost i lagano dodavanje novih sadržaja i usluga. Ponuđači usluga i servisa su potpuno nezavisni i time motivisani za dodavanje sve više i više sadržaja.

• U početcima, Internetom se služila ograničena grupa ljudi za potrebe razmjene uglavnom naučnih informacija. Korisničko sučelje je bilo rudimentarno i bilo je potrebno dugo razdoblje učenja korištenja Interneta. Time je širenje Interneta bilo ograničeno. Pojavom prvih Internet preglednika, korištenje interneta i razmjena informacija je postala jako jednostavna. To je osiguralo nagli porast broja korisnika, a time i porast broja informacija. Slijedio je strelovit razvoj interneta u 15 -tak godina do razine kakvim ga danas poznajemo. • Ideja otvorenosti, dostupnosti i fleksibilnosti su osigurale Internetu razvoj do današnje razine.

SERVISI NA INTERNETU • Servisi na Internetu su pridonijeli popularnosti Interneta jer su omogućili jednostavan pristup resursima. • Zasnivaju se na arhitekturi klijenata i poslužitelja (client/server arhictecture). • Poslužitelj (server) je kompjuter stalno spojen na Internet, koji pruža neku mrežnu uslugu odnosno servis. • Klijent (client) je korisnički kompjuter, odnosno program koji koristi neku od usluga (web klijent ili preglednik-Fire. Fox, IExplorer. . ).

INTERNET SERVISI: WORLD WIDE WEB o World Wide Web (www, web) omogućuje stvaranje, manipulaciju, organizaciju i pretraživanje multimedijskih dokumenata. Velika prednost dokumenata na Internetu je mogućnost njihovog međusobnog povezivanja pomoću hipertekstualnih veza. To su posebno označeni dijelovi dokumenta koji sadrže vezu na neki drugi dokument. Način povezivanja međusobnim vezama je definisan HTML (Hyper. Text Markup Language) – jezikom za opis hipertekstualnih dokumenata. o WWW. engleski word wide web je najatraktivniji i najkorisniji servis na internetu. Omogućava brz dolazak do informacija u obliku web dokumenata. On u sebi sadrži nekoliko internet servisa npr. E-mail servis, FTP, IRC. Web stranice imaju puno mogućnosti. Na njima se može informisati, kupovati, reklamirati, zabavljati (npr. igrati igrice). Najpoznatiji pretraživački servisi su yahoo, google, altavista.

INTERNET SERVISI: E-mail • E-mail (Electronic Mail)- omogućuje elektroničko stvaranje poruka, njihovo slanje kroz mrežu i čitanje. To je danas jedan od najviše korištenih servisa i svakodnevno poslovanje je potpuno nezamislivo bez emaila. • E-mail ili elektronička pošta je internet servis koji omogućuje brzu i jednostavnu razmjenu poruka putem interneta. E-mail možemo zamjenjivati s bilo kim u svijetu ko ima E- mail adresu. Adresa se dobija od lokalnog ISP-a ali postoje i besplatni E-mail servisi npr. hotmail. com, yahoo. com. Svaka poruka mora imati: tačnu adresu primatelja npr: gabriel. soto@hotmail. com, kratak naslov poruke(subject) i sadržaj poruke. • Nakon svega toga stisne se sent i poruka ode.

HTTP • HTTP (Hypertekst transfer protocol) je glavna i najčešća metoda prenosa informacija na webu. Osnovna namjena je prezentacija HTML dokumenata tj. web stranica. Klijent je korisnik je a server je website. Klijent mora poslati niz znakova. Adresiranje web dokumenata ide ovako: prvo se napiše protokol npr. http onda slijedi dvotačka i kosa crta a onda se upiše ime kompjutera koje nudi informacijsku usluge npr www. carnet. hr i onda ide ponovo kosa crta nakon koje se navede naziv web dokumenta naprimjer metalica html. • http: /www. carnet. hr/metalica. html

USENET-to je jedan od najkorisnijih servisa na internetu. To je skup poslužitelja tematskih grupa. Putem tematskih grupa vode se rasprave o raznim temama, problemima, osobama slično kao na chatu ali se ne odvija u realnom vremenu. Teme mogu biti različite od problema kako i gdje nabaviti dobar kompjuter, i slično. Nazivi tematskih grupa sadrže oznakom domene neke države npr. hr, zatim se nastavljaju s glavnim svjetskim grupama npr. alt, com. . . pa onda lokalnim podgrupama.

NEWSGROUPS o Newsgroups je servis koji omogućuje odvijanje rasprave skupine ljudi o temama od zajedničkog interesa. Ovaj servis se danas jako malo koristi jer su se pojavili servisi na Internetu koji ispunjavaju istu svrhu, ali su puno jednostavniji za korištenje.

CHAT • CHAT(IRC)-to je servis koji omogućava razgovaranje s nekim preko interneta. Razgovori se odvijaju u realnom vremenu. Postoji bezbroj IRC poslužitelja a svaki je podjeljen na kanale. • Kanali su internetske skupine koje imaju neku zajedničku temu npr. neku vrstu muzike korisnik može biti spojen na više kanala i pridružiti se raznim diskusijama. Svaki učesnik mora imati svoj nadimak koji ne smije biti duži od 9 znakova. • IRC se često koristi za razgovore jer je jeftiniji od telefona.

TELNET(INTERNET TELEFONIJA) • Telnet omogućuje korisniku s dopuštenjem da koristi resurse udaljenih kompjutera. Ovaj servis se ne koristi u široj primjeni jer nije grafički servis, a takođe je potrebno i neko vrijeme za učenje korištenja resursa udaljenih kompjutera. Telnet se najčešće koristi u industrijskim okruženjima. • INTERNET TELEFONIJA - ona omogućuje govornu i video komunikaciju u realnom vremenu preko interneta. Popularan je kod ljudi koji često razgovaraju s prijateljima u svijetu. Važno je da osoba s kojom se želi uspostaviti veza ima isti program za internet telefoniju. • Najčešći način uspostavljanja veze je preko posebnih poslužitelja. Korisnik se prijavi na poslužitelj i dođe na listu zainteresovanih za razgovor. On može nekog s liste pozvati na razgovor ili čekati da njega neko nazove. • Nedostatak je taj što korisnik vidi koji su spojeni na taj poslužitelj a ne i na druge. • Najbrži način povezivanja je ako se zna korisnikov i p broj. • Najpoznatiji program za internet telefoniju je mikrosoftov netmeeting, internet phone, web phone i drugi.

FTP • Postoje dva popularna servisa koja se koriste za razmjenu datoteka. • Stariji servis je FTP (File Transfer Protocol) koji omogućava prijenos datoteka s jednog kompjutera na drugi. Taj servis je i danas u upotrebi, iako ga sve više zamjenjuju moderniji servisi koji su sve lakši i sigurniji za korištenje. • FTP(File Transfer Protocol) služi za prijenos datoteka između računara uključenih u internet. Pomoću odgovarajućeg programa moguće je kopirati datoteku s udaljenog računara na svoje ili obrnuto. Kako ne bi došlo do zloupotrebe, npr. neželjenog kopiranja datoteka, vlasnik računara mora dopustiti prijenos datoteka sa svojeg računara i na njega. Dopuštenje se može odnositi na cjelokupan sadržaj memorije računara ili, što je češće, na pojedine datoteke. Dopuštenje se daje pomoću korisničkog imena i lozinke pa datoteke mogu prenositi samo oni koji znaju ispravno korisničko ime i lozinku.

FSS • Noviji servisi se nazivaju servisi za dijeljenje datoteka FSS (File Sharing Services). Najpoznatiji predstavnici su Kazaa i Napster koji se najviše koriste za razmjenu velikih datoteka s multimedijalnim sadržajima (muzika, filmovi, …). Najveći problem tih servisa je povreda autorskih prava jer veliku većinu podataka koja se dijeli preko njih čini nelegalna distribucija muzike i filmova. Zbog toga su ti servisi u pravnim problemima te se pokušavaju udružiti s multimedijalnim izdavačima kako bi naplaćivali dijeljenje djela s autorskim pravima. • Najuspješniji u tom procesu je i. Tunes servis koji pruža mogućnost preuzimanja muzike uz plaćanje male nadoknade.

• Postoje i servisi za trenutnu razmjenu poruka (Instant Messaging) koji omogućavaju trenutnu razmjenu poruka preko Interneta. Zanimljiv je stav pojedinih firmi prema tim servisima. Dok neke firme smatraju da njihovi radnici troše previše vremena na privatnu komunikaciju pomoću tih servisa te ih zabranjuju, druge firme su prepoznale mogućnosti brze komunikacije i proglasile servise za trenutnu razmjenu poruka službenim načinom komunikacije.

BUDUĆNOST INTERNETA • Sudeći po brzom razvoju Interneta u posljednjih 15 godina teško je predvidjeti šta će se događati u slijedećih deset godina. Sada možemo reći samo neke opšte smjerove kako će se Internet razvijati. • Jedan od smjerova je pružanje sve više i više usluga na Internetu. Budući da cijena hardware-a pada iz dana u dan, sve je lakše doći do potrebnih kompjuterskih resursa na Internetu. Tako se prdviđa i razvoj i upotreba poslovnih aplikacija isključivo preko Interneta. Čak se pojavljuju i prve zamjene za kancelarijske kompjuterske aplikacije (za obradu teksta, tablični kalkulatori i sl. ) koje se koriste na Internetu. Uz njihovo korištenje, moguće je koristiti i diskovni prostor na Internetu kao svoj lokalni disk. Time se korisnicima omogućava da imaju pristup do svojih aplikacija i dokumenata s bilo kojeg kompjutera koji ima pristup do Interneta, jer se kompjuter koristi samo kao tanki klijent za pristup Internetu.

RAZVOJ INTERNETA • Očekuje se sve veća upotreba Interneta u elektroničkom trgovanju. Već je jako zaživio trend trgovanja u B 2 B (Business to Business) poslovanju. B 2 C (Business to Customer) elektronička trgovina se razvija sporije zbog čestih krađa brojeva kreditnih kartica. Poboljšanjem sigurnosnih protokola i razvojem pouzdanih trgovina, i ovaj dio elektronskog trgovanja bi se treba povećavati. • Veliki dio razvoja Interneta će svakako biti u području zabave, pogotovo računarskih igara, dijeljenja i prodaje muzike i filmova. • Sa sve većim povećanjem kvalitetnih sadržaja, privlači se i veći broj korisnika. Posljedica tog efekta je sve veći prihod Internet kompanija od prodaje oglasnog prostora na Internetu. Internet je već sada postao važan medij za oglašavanje, a u budućnosti će postati još važniji.

• Očekuje se veliki napredak na području multimedije kod koje se Internet koristi samo kao infrastruktura za prijenos velike količine podataka. Tako se ponegdje već uvode takozvane trostruke (tripple play) usluge. U osnovi se radi o ideji da se preko Interneta prenosi telefonski signal (Vo. IP), televizijski signal i podaci s Interneta. Korisnik plaća samo priključak na Internet i pretplatu na specijalizovane televizijske programe. Preko Internet priključka koristi telefon s tehnologijom prijenosa glasa preko Interneta (Vo. IP), gleda televiziju i koristi standardni Internet priključak. • Iz svega navedenog vidimo da nas čeka svijetla budućnost, bar što se tiče interneta. . .

KRAJ RADILE: STANA ROSNIĆ I EDNA DIDIĆ I 2