MJERENJE VREMENA Baruija Ajdin Uvod Rije vrijeme potjee

MJERENJE VREMENA Baručija Ajdin

Uvod ► Riječ „vrijeme“ potječe od staroindijske riječi „varimar“, a značenje joj je: širina, prostor i prostranstvo. ► Vrijeme je jedna od 7 fundamentalnih veličina na kojima se temelji SI sustav jedinica. Standardna mjerna jedinica za vrijeme jeste sekunda (s). ► Sekunda je trajanje 9192631770 perioda zračenja koje odgovaraju prijelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma celzija 133 na temperaturi od 0 K.

Uvod ► Vrijeme je fizikalna veličina kojom se mjeri trajanje nekog događaja, a samim tim i trajanje nekog kretanja. ► U fizikalnim razmatranjima prirode vremena dominira definicija da je vrijeme fundamentalna dimenzija svemira, duž koje su događaji poredani od prošlosti prema budućnosti. ► Pomoću vremena se mjeri "gdje" se u tome poretku događaj nalazi te koliki su razmaci između događaja ili trajanje procesa.

Sat je instrument za mjerenje vremena. Najčešći današnji satovi su zidni i ručni. Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu na taj način da kada bi sunce izašlo, budili su se, a kada bi zašlo, odlazili su na počinak. Prije nego što se izmislio mehanički sat, ljudi su koristili razne vrste satova među kojima su najzastupljeniji pješčani sat, vodeni sat i sunčani sat.

Pješčani satovi izumljeni su u srednjem vijeku. Imali su jednostavno načelo rada - određena količina pijeska tekla je iz jedne tikvice (ili posudice) u drugu ispod nje, kroz tanku cjevčicu. Nakon istjecanja pijeska sat se mogao okrenuti za ponavljanje procesa. Svaki pješčani sat imao je određeno vrijeme istjecanja pijeska, pa su se često koristili za odbrojavanje.

Vodeni sat je najvjerojatnije najstarija naprava za mjerenje vremena; pretpostavlja se da najraniji potječu iz Mezopotamije, Indije i Kine. Rad sata se zasniva na vremenu koje je potrebno da određena količina voda isteče iz posude kroz rupicu. Vodene satove unaprijedili su Rimljani i Grci.

Sunčani sat izumljen je prije oko 5000 godina u Egiptu. Sastojao se od kamene ploče s oznakama za sate i pokazivača. Za sunčanog dana, taj je štap stvarao sjenu koja se pomicala sa Suncem i tako pokazivala brojke. Sunčani satovi su bili korisni u klimatskim područjima sa mnogo sunčanih dana. Bili su mnogo manje praktični u područjima umerene klime, a noću potpuno beskorisni.

Mehanički satovi se počinju razvijati u srednjem vijeku. Ove satove pokreće opruga koja se mora periodično navijati kako bi sat radio. Dok rade proizvode karakterističan i svima dobro poznat zvuk „kucanja“. Holanđanin Christian Huygens je 1656. godine, izumio prvi sat sa klatnom, primjenjujući otkriće Galilea Galileja da klatno koje se njiše ujednačenom brzinom može kao takvo mjeriti vrijeme.

Zanimljivosti ► Velike vremenske periode mjerimo većim jedinicama od sekunde, a to su dani, godine, stoljeća, mileniumi. znati nešto više o njima. Kada govorimo o vremenu možemo da spomenemo nekoliko veoma važnih i zanimljivih detalja koje nam vrijeme nudi. Pojmovi kao što su prijestupna sekunda (leap second), prijestupna godina i mjerenje vremena metodom „A la turca“ su veoma važni i samim tim bi trebali.

Prijestupna sekunda je interval vremena u trajanju jedne sekunde koji se povremeno dodaje ili oduzima u UTC vremensku skalu s ciljem da se UTC vrijeme uskladi sa stvarnom rotacijom Zemlje. UTC je međunarodni naziv koji je zamijenio GMT, a znači koordinirano svjetsko vrijeme (Coordinated Universal Time) Bosna i Hercegovina se nalazi u srednjoeuropskoj vremenskoj zoni, UTC+1, što znači da je u Bosni i Hercegovini tijekom zime 13 sati kada je UTC vrijeme 12 sati

Prijestupna godina je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana. Razlog tome je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom, da ne bi s vremenom Nova godina pala u ljeto, a grožđe dozrijevalo u decembru ili januaru. Tako mjesec februar, koji inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana. Prijestupne godine su sve djeljive s 4, ako nisu djeljive sa 100, kojima se dodaju one koju su djeljive sa 400. Dakle godine 1800. , 1900. i 2100. nisu prijestupne, dok 1600. , 2000. i 2400. jesu.

Mjerenje vremena "A la turca" je metoda mjerenje vremena sa kojim se sati počinju odbrojavati od trenutka zalaska sunca, a ne od ponoći, kao kod savremenog računanja vremena. Po ovoj metodi mjerenja vremena 12 sati pada tačno na zalazak sunca, tako da je 1 sat zapravo jedan sat poslije zalaska sunca. Pošto je zalazak sunca u toku godine neujednačen, satovi sa a la turca mehanizmima su zahtijevali konstantnu kontrolu i baždarenje. Iz tog razloga, obično uz sahat kulu koja je radila na principu „A la turca“ je postojala muvekithana, prostorija s osnovnim astronomskim instrumentima koji su korišteni za tačno izračunavanje pozicije Sunca. Osoba koja je bila zadužena za tačnost sata se zvala muvekit.

Vrijeme Definicija vremena nije tacno određena, pa su tokom godina mnogi filozofi davali definiciju vremena. Tako imamo Arhitas iz Tarenta, (428– 347. g. p. n. e. ), u svojoj rečenici “vreme je veliki broj malih pomeranja, odnosno određeni interval u strukturi svemira”, verovatno je prvi matematičko vreme definisao kretanjem svemirskog sistema. ► Za Platona, vreme je matematička veličina, a njena veličina je izvedena iz kretanja planeta. ► Aristotel je bio još precizniji: “Ne samo što kretanje mjerimo pomoću vremena već i vreme prema kretanju zbog toga što jedno uslovljava drugo”. ►

Vrijeme ► Francuski astronom i matematičar Pjer Simon de Laplas okarakterisao je vreme kao “…umnožavanje kontinuiteta niza događaja u našoj svesti”. ► A Isak Njutn je 1687. pisao: “…apsolutno vreme, stvarno i matematički, teče ravnomerno samo od sebe i iz svoje prirode bez bilo kakvog odnosa sa spoljnim svetom. ”

KALENDAR ► Prvi kalendari za mjerenje vremena su se pojavili još prije 4500 godina kada su Babilonci počeli koristiti u svome kalendaru sunčanu godinu podijeljenju na dvanaest mjeseci po 30 dana ili ukupno 360 dana. Francuski filozof iz 18. stoljeća – Voltaire s pravom je primjetio: „Rimski vojskovođe često su pobjeđivali na bojnom polju, ali nikada nisu točno znali kada je to bilo“. Da bi tome stao kraj, rimski car Julije Cezar je 45. godina prije Krista pozvao u Rim aleksandrijskog astronoma Seseigena da načini novi kalendar. On je kao osnovu uzeo godinu od 265, 25 dana (podatak koji su znali još stari Egipćani). Godinu je podijelio na 12 mjeseci, naizmjenično po 30 i 31 dan. Samo je veljača imala 21 dana, pri čemu se svake četvrtke (prijestupne) dodavao jedan dan.

ZAKLJUČAK Vrijeme je osnovna mjerna jedinica u –SI- sistemu, koju koristimo svakodnevno, ali u mnogo slučajeva nesvjesno. Vremenom se označavaju trajanja nekih događaja, kao i trajanje nekog kretanja. Mjerni uredaji za mjerenje vremena su različiti, a kao najvazniji se izdvaja sat. To je jedno od najvažnijih otkrića, i tokom godina satovi su se razvijali velikom brzinom. Sve je počelo sunčanim satom, preko pješčanog, vodenog pa sve do današnjih naprednih mehaničkih satova. ► Kroz historiju se vrijeme mjerilo po polozaju sunca, nebeskih tijela što nam dokazuje da je od pocetka zivotnog ciklusa na Zemlji ljudimo potrebno mjerenje vremena. Ono iskazuje našu tačnost, određivanje trajanja nekog događaja, kao i određivanje historijskih događaja. ►

HVALA NA PAŽNJI!