Podsjeti se glasovi Kako nastaju glasovi Glasovi nastaju

Podsjeti se – glasovi Kako nastaju glasovi? Glasovi nastaju prolaskom zračne struje kroz govorne organe. Kojoj skupini, s obzirom na mjesto tvorbe, pripadaju glasovi c, z, s; glasovi č, ž, š te glasovi k, g, h? zubnici: c, z, s, d, t, n jedrenici: k, g, h nepčanici: j, lj, nj, đ, dž, ž, š, č, ć Prepiši rečenicu i obilježi zubnike, nepčenike i jedrenike. Hoćemo li govoriti o riječi moramo početi od jezika.

Sibilarizacija u sklonidbi Promotri istaknute riječi u rečenici. Ukrast ću komadić jutra zraci sunčevoj, djevojci prpošnoj. imenica , D jd. ? > zraki* (k (k ispred. Dii >>jd. c) c)zraci N jd. zrak(a) ? > sibilarizacija ? jd. djevojci ? i > c) N jd. djevojk(a) > djevojki* (k. Dispred sibilarizacija Kako je glasio oblik imenice u dativu jednine prije Što Kojoj zapažaš? vrsti Kako glasi riječi Ima Otkud Kako Otkud imenica li. Upripadaju liriječ kojemu riječ glase glas udjevojci uobim ucsu obim cistaknute nominativu? u upadežu? dativu? padežima u nominativu? riječi iste u glasove? rečenici? glasove? glasovne promjene?

Sibilarizacija u sklonidbi Promotri sljedeće primjere. N mn. i >prilozi ? z) N jd. prilog > prilogi* (g ispred sibilarizacija N mn. ? s) N jd. grijeh > grijehi*(h ispred i >grijesi sibilarizacija Glasovna promjena u kojoj se jedrenici k, g, h ispred samoglasnika i zamjenjuju (sibilantima) Kako je glasio. Ima oblik uzubnicima nominativu množine prije Što zapažaš? li imenice riječ u obim padežima iste glasove? Otkud glas z s u nominativu množine? c, z, s zove sepromjene? sibilarizacija. glasovne

Pravilo o sibilarizaciji ima iznimke Promotri primjere u kojima ne dolazi do sibilarizacije. N jd. baka N jd. seka N jd. Anka N jd. Gospićanka D jd. ? baki D jd. ? seki D jd. ? Anki D jd. ? Gospićanki – u ženskim imenima i etnicima: Zrinki, Zadranki. . . – u odmilicama: baki, seki. . . – u imenicama na -čka, -cka, -tka: mački, kocki, patki. . . – u nekim imenicama s jednosuglasničkim osnovnim završetkom: dugi, pjegi, ligi, stonogi. . .

Sibilarizaciju u sprezanju Promotri istaknute riječi u rečenicama. Ja vucijah. glagol imperfekt < vuk-ijah* Molim te, reci! glagol imperativ reci < rek-i* U imperfektu se ispred U imperativu se ispred nastavaka -ijah, -ijaše nastavaka -i, -imo, -ite Kojoj Kako O Raščlani kojim vrsti su glasili se riječi sibilarizaciju glagolskim Otkud ti pripadaju oblici glas prije vremenima/načinima cuistaknute uistaknutim glasovne glagolima? riječi promjene? glagolima. u rečenici? radi? provodi sibilarizacija.

Palatalizaciju u sklonidbi Kako glasi imenica učenik u vokativu jednine? V jd. eučeniče ? > č) N jd. učenik > učenike* (k ispred palatalizacija Glasovna promjena u kojoj se jedrenici k, g, h ispred samoglasnika e zamjenjuju nepčanicima Kako je glasio oblik imenice u vokativu jednine prije Što zapažaš? Otkud Ima glas li riječ č u uvokativu obim padežima jednine? iste glasove? (palatalima)glasovne č, ž, š naziva se palatalizacija. promjene?

Palatalizaciju u sklonidbi Promotri sljedeće primjere palatalizacije. N jd. Bog > Boge*(g ispred ? > ž) V jd. e. Bože palatalizacija V N jd. duh > duhe*(h ispred V jd. e ? duše >š) palatalizacija Kako je glasio oblik imenice u vokativu jednine prije Otkud glas š u vokativu jednine? Otkud glas ž uuvokativu jednine? Što zapažaš? Ima glasovne li riječ obim padežima iste glasove? promjene?

Palatalizaciju u sklonidbi Prouči sljedeće primjere. zec + evi > zečevi knez + e > kneže (c ispred e > č) (z ispred e > ž) Osim jedrenika i zubnici c i z mijenjaju se ispred samoglasnika e. U nekim se glas riječima palatalizira Otkud glas žčuuriječi kneževi? zečevi? c ispred samoglasnika e i i: ljubica – ljubičin, ptica – ptičica.

Palatalizacija u sprezanju Promotri istaknute glagole u rečenicama. Mama peče kolač. < pek+e* (k ispred e > č) Ti reče. < rek+e* (k ispred e > č) Kolač je pečen. < pek+en* (k ispred e > č) prezent, 3. os. jd aorist, 2. os. jd. gl. prid. trpni, mr. jd. Palatalizacija se provodi u sprezanju glagola u prezentu, glagola uoblicima aoristu uistaknuti i 3. promjene? os. glagoli? jd. glagolima. kojim su glagolskim Prouči. U kako je glasili došlo do palatalizacije u 2. istaknutim Kako su ti oblici prije glasovne i glagolskome Otkudpridjevu glas č? trpnom.

OVAKO brojki pripovijetki dvojki OVAKO dugi ligi Luki čipki i OVAKO brojci pripovijetci dvojci OVAKO NE duzi lizi Luci čipci

Što je sibilarizacija? Glasovna promjena u kojoj se jedrenici k, g, h ispred samoglasnika i zamjenjuju zubnicima (sibilantima) c, z, s naziva se sibilarizacija. Što je palatalizacija? Glasovna promjena u kojoj se jedrenici k, g, h ispred samoglasnika e zamjenjuju nepčanicima (palatalima) č, ž, š naziva se palatalizacija.

Kada se sibilarizacija ne provodi dosljedno? – u ženskim imenima i etnicima: Zrinki, Zadranki. . . – u odmilicama: baki, seki. . . – u imenicama na -čka, -cka, -tka: mački, kocki, patki. . . – u nekim imenicama s jednosuglasničkim osnovnim završetkom: dugi, pjegi, ligi, stonogi. . .

U kojim se glagolskim oblicima provodi palatalizacija? Palatalizacija se provodi u sprezanju glagola u prezentu, glagola u aoristu u 2. i 3. os. jd. i glagolskome pridjevu trpnom.

1. Napiši zadane imenice u dativu jednine. Prikaži glasovnu promjenu. snasi < snah + i* N jd. snaha____________ majci < majk + i* N jd. majka____________ šaci < šak + i* N jd. šaka ____________ bajci < bajk + i* N jd. bajka____________ drazi < drag + i* N jd. draga____________

2. Podcrtaj u sljedećim rečenicama sve riječi u kojima je provedena palatalizacija. a) Evo tebi ključevi, neznani junače! b) Prvi poginuše mrki vuk i vučica. c) Bože moj, kako li će to biti bez vatrogasaca! d) Slamčica, zrnce i dlačica došli, uspokojili se i legli do nogu siročeta.

3. Napiši vokativ jednine od zadanih riječi i zaključi do koje je glasovne promjene došlo. a) glodavac _______ glodavče b) početnik _______ početniče c) sretnik _______ sretniče U svim je imenicama došlo do palatalizacije.

4. Napiši aorist u 3. osobi jednine i zaključi do koje je glasovne promjene došlo. a) reći reče __________ b) peći peče __________ c) stići stiže __________ povuče d) povući __________ U riječima je došlo do palatalizacije.

Urednica: Slavica Kovač