Jednostavni glagolski oblici Jednostavni glagolski oblici tvore se

Jednostavni glagolski oblici

Jednostavni glagolski oblici tvore se tako da se na glagolsku osnovu doda nastavak.

Infinitiv

Ja imati čašu i iz nje piti vodu. Ja imati kotač i njega staviti na kola.

Oblici imati, piti, staviti nemaju lice, broj, vrijeme ni način. Infinitiv je neodređeni glagolski oblik. On je osnovni glagolski oblik kojim se ne daje nikakav podatak o licu, broju, vremenu ili načinu. Završava nastavcima: 1. –ti: ljubiti 2. - ći: sjeći razgovarati peći

Nastavak –ći rezultat je glasovne promjene. Nekada su svi oblici infinitiva imali nastavak –ti (pekti, žegti, mogti). Infinitivna osnova glagola koji završavaju na -ti nastaje ispuštanjem infinitivnog nastavka: nosi – ti uči - ti

Infinitivna osnova glagola koji završavaju na –ći nastaje ispuštanjem nastavka u 3. licu množine prezenta glagola: vuk - u pek - u Infinitiv služi kao dopuna glagolima: Pomažem ti napisati zadaću. i za tvorbu futura I. : Igrat ću nogomet.

Prezent

Prelazili mrav i slon most, a most se sruši. Dok ih je nosila bujica vode, reče mrav slonu: “Lijepo sam rekao da idemo jedan po jedan. ”

prelazili, se sruši, reče, idemo Prezent je jednostavni glagolski oblik koji izriče radnju u sadašnjosti. Tvorimo ga od svršenih i od nesvršenih glagola.

Nastavci: -am -em -im 1. pit-am 2. pit-aš 3. pit-a 1. jed-em 2. jed-eš 3. jed-e 1. rad-im 2. rad-iš 3. rad-i 1. pi-jem 2. pi-ješ 3. pi-je 1. pit-amo 2. pit-ate 3. pit-aju 1. jed-emo 2. jed-ete 3. jed-u 1. rad-imo 2. rad-ite 3. rad-e 1. pi-jemo 2. pi-jete 3. pi-ju

Prezent pomoćnih glagola biti i htjeti biti naglašeni oblik nenaglašeni oblik svršeni oblik 1. jesam 2. jesi 3. jest 1. sam 2. si 3. je 1. budem 2. budeš 3. bude 1. jesmo 2. jeste 3. jesu 1. smo 2. ste 3. su 1. budemo 2. budete 3. budu

htjeti naglašeni oblik nenaglašeni oblik 1. hoću 2. hoćeš 3. hoće 1. ću 2. ćeš 3. će 1. hoćemo 2. hoćete 3. hoće 1. ćemo 2. ćete 3. će

Upotreba prezenta 1. izražava sadašnjost, radnju koja se događa u vremenu kada o njoj govorimo Hodam i čitam novine.

2. izriče radnju koja se odnosi na svako vrijeme i zove se svevremenski prezent. Čest je i u poslovicama, zovemo ga gnomski ili poslovični prezent. Svaki dan vježbam. Glad i vuka iz šume istjera.

3. izriče radnju koja se dogodila u prošlosti i zove se historijski ili povijesni prezent Na moru je bilo sjajno, kupaš se i zabavljaš cijeli dan.

4. izriče radnju u budućnosti i zove se futurski prezent Sutra pjevamo.

Aorist

Neki brbljavi brijač začudi se dok je brijao makedonskog kralja Arhelaja što mu ovaj ništa ne govori. - Veličanstvo, upita ga, ja brijem na razne načine. Kako želite da vas obrijem? - U tišini - odvrati Arhelaj.

Aorist je jednostavni glagolski oblik koji označava prošlu svršenu radnju. Tvorba aorista Tvori se od svršenih glagola. infinitivna osnova svršenih glagola aoristni nastavci: -h, Ø, Ø, -smo, -ste, -še

1. začudih 2. začudiØ 3. začudiØ 1. začudismo 2. začudiste 3. začudiše Glagoli s infinitivom na –ći i oni kojima osnova završava na suglasnik imaju nastavke: 1. ispekoh 2. ispeče 3. ispeče 1. ispekosmo 2. ispekoste 3. ispekoše

Aorist pomoćnih glagola biti i htjeti biti htjeti 1. bih 2. bi 3. bi 1. htjedoh 2. htjede 3. htjede 1. bismo 2. biste 3. biše 1. htjedosmo 2. htjedoste 3. htjedoše

Imperfekt

“Bijaše dobar komad puta do onog mjesta, gdje bijahu pčelci. No sva tri brata poznavahu šumske prolaze, zato uđoše sigurno i radosno u šumu. Nego u šumi bijaše još nekud tamno i nemilo, jer sunce još ne bijaše granulo, niti se čule ptice ili zvjerke. Zato postade braći nekako strašno u ovoj tišini, jer se zorom prije sunca rado povlačio šumom sve od krošnje do krošnje, zlobni Bjesomar, vladar svih šumskih bjesova. ” Ivana Mažuranić: Kako je Potjeh tražio istinu

Imperfekt je jednostavni glagolski oblik koji označava prošlu nesvršenu radnju. Tvorba imperfekta Tvori se od nesvršenih glagola. infinitivna osnova nesvršenih glagola imperfektni nastavci: ah, -aše, -asmo, aste, -ahu

1. kradijah 2. kradijaše 3. kradijaše 1. vikah 2. vikaše 3. vikaše 1. vikasmo 2. vikaste 3. vikahu 1. čujah 2. čujaše 3. čujaše 1. čujasmo 2. čujaste 3. čujahu 1. kradijasmo 2. kradijaste 3. kradijahu

Imperfekt pomoćnih glagola biti i htjeti biti htjeti 1. bijah 2. bijaše 3. bijaše 1. bjeh 2. bješe 3. bješe 1. htijah 2. htijaše 3. htijaše 1. hoćah 2. hoćaše 3. hoćaše 1. bijasmo 2. bijaste 3. bijahu 1. bjesmo 2. bjeste 3. bjehu 1. htijasmo 2. htijaste 3. htijahu 1. hoćasmo 2. hoćaste 3. hoćahu

Glagolski pridjevi

Završio sam sa zubima i oteturao u sobu. Zbacio sam sa sebe trenirku i čarape i ispružio se po svojoj polovici kreveta. Sklopio sam oči. Nekako mi je odmah bilo lakše. Čak mi se i manje spavalo. Osjetio sam kako postajem opušteniji. To je uvijek tako: mogu biti mrtav umoran i samo misliti o tome kako ću se uvaliti u krevet i zaspati, ali čim osjetim krevet ispod sebe, nekako se razbudim. Točno suprotno mojim željama i očekivanjima. Krešimir Pintarić: Ljubav je sve

završio, oteturao, zbacio, ispružio se, sklopio, bilo, spavalo, osjetio Glagolski pridjevi imaju obilježja pridjeva i glagola. ispružio muški rod jednina nominativ pridjev ispružiti glagol

Glagolski pridjev radni Tvorba: infinitivna osnova glagola nastavci: -o (-ao), -la, lo, -li, -le, -la svirati jednina: svirao, svirala, sviralo množina: svirali, svirale, svirala

Glagolski pridjev trpni Tvorba: infinitivna osnova glagola nastavci: -n, -en, -jen, -t pjevati jednina: pjevan, pjevana, pjevano množina: pjevani, pjevane, pjevana

nositi jednina: nošen, nošena, nošeno množina: nošeni, nošene, nošena ispiti jednina: ispijen, ispijena, ispijeno množina: ispijeni, ispijene, ispijena načeti jednina: načet, načeta, načeto množina: načeti, načete, načeta

Glagolski prilozi

Na samom početku svoga stvaralaštva primivši na poklon sat od izdavača za rođendan, Henrik Ibsen je bio veoma zadovoljan. Za nekoliko dana dođe izdavaču žaleći se da mu sat ne ide. A izdavač ga upita: - A vi mislite da vaše knjige idu?

primivši, žaleći Glagolski pridjevi imaju obilježja pridjeva i glagola. kako? žaleći prilog

Glagolski prilog sadašnji Tvori se od nesvršenih glagola. glagol u 3. licu množine prezenta nastavak -ći kopati → kopaju + ći = kopajući

pisati → pišu + ći = pišući govoriti → govore + ći = govoreći

Glagolski prilog prošli Tvori se od svršenih glagola. infinitivna osnova glagola nastavak –vši, -avši kupiti → kupi + vši = kupivši leći → leg + avši = legavši

Oblikuj jednostavne glagolske oblike od glagola: naći, pronaći; dozvoliti, dozvoljavati; raditi, izraditi