Glagoli glagoli su promjenjive rijei izriu radnju stanje

Glagoli

• glagoli su promjenjive riječi, izriču radnju stanje i zbivanje. • gramatička obilježja: vrijeme, lice, broj • osobine glagola: glagoli po vidu, glagoli po prijelaznosti

Infinitiv • neodređeni oblik glagola. • nastavci: -ti, -ći. • primjer: letjeti, pisati, pjevati. . . ići, moći, naći. . . • dopuna glagolu, dio predikata: Želim gledati film. On će pjevati.

Osobine glagola • glagoli po vidu - iskazuje trajanje radnje - nesvršeni, dvovidni • vidski parovi: plivati-preplivati, čitati-pročitati • glagoli po prijelaznosti – radnja može prijeći na imenicu u akuzativu uz koju stoji - prijelazni, neprijelazni, povratni

Glagolski pridjevi • • pridjevi nastali od glagola trpni: -n, -na, -no, -ni, -ne, -na (-t, -en, -jen) radni: -o, -la, -lo, -li, -le, -la glasovne promjene: jotacija, vokalizacija - gledati trpni: gledan, gledana, gledano gledani, gledane, gledana radni: gledao, gledala, gledalo gledali, gledale, gledala

Glagolske imenice • imenice nastale od glagola infinitiv + -nje, -će glagolski pridjev trpni + -je • primjer: trčanje, igranje, pjevanje, sviranje, maštanje, plaćanje. . .

Sadašnje glagolsko vrijeme

Prezent • • sadašnje jednostavno glagolsko vrijeme nastavci za 1. lice jednine: -am, -im, -em, -jem glasovne promjene: jotacija, palatalizacija Primjer: gledati 1. gledamo 2. gledaš 2. gledate 3. gledaju

Prošla vremena

Perfekt • složeno glagolsko vrijeme kojim izričemo prošlost, a tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog. • krnji perfekt – perfekt bez pomoćnog glagola biti. On se (je) igrao.

Primjer: gledati 1. gledao/gledala sam 1. gledali/gledale smo 2. gledao/gledala si 2. gledali/gledale ste 3. gledao/gledala je 3. gledali/gledale su

Aorist • prošlo svršeno jednostavno glagolsko vrijeme, tvori se samo od svršenih glagola. • nastavci: 1. pogleda-h 1. narast-oh 2. pogleda- / 2. narast-e 3. pogleda- / 3. narast-e 1. pogleda-smo 1. narast-osmo 2. pogleda-ste 2. narast-oste 3. pogleda-še 3. narast-oše

Imperfekt • prošlo jednostavno nesvršeno glagolsko vrijeme, tvori se samo od nesvršenih glagola. • tvorba imperfekta: prezentska osnova + nastavci -ah, -jah, -ijah • glasovne promjene: jotacija, jotacija s umetnutim l

Primjer: gledati 1. gled-ah 2. gled-aše 3. gled-aše 1. gled-asmo 2. gled-aste 3. gled-ahu

Pluskvamperfekt • pretprošlo glagolsko vrijeme, izriče radnje koje su se dogodile prije svih prošlih radnji. Tvori se od perfekta ili imperfekta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog glavnog glagola.

• Primjer: gledati • 1. način 1. bio/bila sam gledao/gledala 2. bio/bila si gledao/gledala 3. bio/bila je gladao/gledala 1. bili/bile smo gledali/gledale 2. bili/bile ste gledali/gledale 3. bili/bile su gledali/gledale

• 2. način 1. bijah gledao/gledala 2. bijaše gledao/gledala 3. bijaše gledao/gledala 1. bijasmo gledali/gledale 2. bijaste gledali/gledale 3. bijahu gledali/gledale

Buduća vremena

Futur prvi • složeno buduće glagolsko vrijeme. Sastoji se od prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva glavnog glagola. • Primjer: gledati 1. ću gledati 1. ćemo gledati 2. ćeš gledati 2. ćete gledati 3. će gledati

Futur drugi • složeno predbuduće glagolsko vrijeme, izriče radnje koje su se dogodile prije svih budućih radnji. Tvori se od svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog.

• Primjer: gledati 1. budem gledao/gledala 2. budeš gledao/gledala 3. bude gledao/gledala 1. budemo gledali/gledale 2. budete gledali/gledale 3. budu gledali/gledale

Glagolski načini

- imperativ - kondicional prvi - kondicional drugi • glagolski načini izriču odnos govornika prema radnji izrečenoj glagolom.

Imperativ • glagolski način kojim izričemo zapovjed, molbu, poticaj, opomenu ili zabranu. Imperativ možemo prepoznati po uskličniku na kraju rečenice koja je njim izrečena. 1. lice jednine ne postoji. U 3. licu jednine i množine u tvorbi imperativa dodaje se čestica neka.

• Primjer: gledati 1. 2. Gledaj! 3. Neka gleda! 1. Gledajmo! 2. Gledajte! 3. Neka gledaju!

Kondicional prvi i drugi • kondicional je glagolski način kojim se izriče želja, pogodba ili mogućnost. • kondicional prvi tvori se od glagolskog pridjeva radnog i aorista pomoćnog glagola biti. Izriče želje u sadašnjosti. • kondicional drugi tvori se od kondicionala prvog pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog. Izriče želje u prošlosti.

• Primjer: gledati Kondicional prvi 1. bih gleda-o/la 2. bi gleda-o/la 3. bi gleda-o/la 1. bismo gleda-li/le 2. biste gleda-li/le 3. bi gleda-li/le

Vrste predikata •

Glagolski predikat • predikat – glavni dio rečenice; izrečen je glagolom u nekoj glagolskoj osobi. Odgovara na pitanje: što netko radi. • Ana svira klavir.

Imenski predikat • Predikat izrečen pomoćnim glagolom biti i imenskom riječi. (imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi). Izriče kakav je subjekt. On je učenik. Djeca su vrijedna. Lopta je naša. Mi smo prvi.

Rečenice prema predikatu - jednostavne rečenice (jedan predikat) a) neproširena: Brod plovi. Plovi. b) proširena: Veliki brod mirno plovi. - složene rečenice (dva i više predikata) Veliki brod plovi i snažno siječe valove. - neoglagoljene rečenice, bespredikatne rečenice (bez predikata) Miris jeseni. Dobar dan! Vatra!

Prezentaciju izradila: Rea Smrekar, 6. a