GLAGOLI infinitiv glagoli po vidu glagoli po prijelaznosti

GLAGOLI • infinitiv • glagoli po vidu • glagoli po prijelaznosti • glagolski pridjevi • glagolski prilozi • glagolske imenice • prezent • perfekt • aorist • imperfekt • pluskvamperfekt • futur prvi i futur drugi • imperativ • kondicional prvi i kondicional drugi • vrste predikata

GLAGOLSKI OBLICI VREMENA NAČINI NESPREZIVI OBLICI Prezent Imperativ Infinitiv Perfekt Kondicional I. Pridjev radni Aorist Kondicional II. Pridjev trpni Imperfekt Pluskvamperfekt Futur II.

INFINITIV • neodređeni glagolski oblik kojim se ne daje nikakav podatak o licu, broju, vremenu ili načinu • završava na – ti biti pisati plivati ili - ći ići dići leći • Budući da ne izriče glagolsko vrijeme, lice i broj, infinitiv je u rečenici značenjska dopuna kojemu drugomu glagolu.

GLAGOLI PO VIDU • SVRŠENI – izriču radnju koja je u određenom vremenu već svršena; baciti, dočekati • NESVRŠENI - izriču radnju koja u određenom vremenu još nije svršena; bacati, zvati

GLAGOLI PO PRIJELAZNOSTI • PRIJELAZNI – glagoli s kojih radnja prijelazi na predmet (objekt), tj. na imenicu u akuzativu Iva čita knjigu. • NEPRIJELAZNI – ne mogu uza se imati imenicu u akuzativu na koju bi prelazila radnja Leptir leti po zraku. • POVRATNI GLAGOLI – imaju uza se povratnu zamjenicu se; Duga se pojavila na nebu. • PRAVI POVRATNI Duje se umiva. • UZAJAMNO POVRATNI Ana i Marko se grle. • NEPRAVI POVRATNI Duje se smije.

GLAGOLSKI PRIDJEVI • pridjevi izvedeni od glagola RADNI (aktivni) • infinitivna osnova + jednina: - o, - ao, - la, - lo množina: - li, - le, - la • • biti: bio, bila, bilo, bili, bile, bila htjeti: htio, htjela, htjelo, htjeli, htjele, htjela TRPNI (pasivni) • osnova + nastavci a) – n, - na, - no, - ni, - ne, - na b) – en, - ena, - eno, - eni, - ene, - ena c) – jen, - jena, - jeno, - jeni, - jene, -jena d) – t, - ta, - to, - ti, - te, - to • u glagolskih pridjeva koji u osnovi imaju t dolazi do jotacije (platiti – plaćen, vratiti - vraćen), a isto tako u nekih trpnih pridjeva pred nastavkom – en mijenja se prethodni suglasnik prema jotacijskim pravilima: bačen prema baciti, viđen prema vidjeti

GLAGOLSKI PRILOZI SADAŠNJI • tvorba: od nesvršenih glagola, 3. licu množine prezenta doda se nastavak – ći; gledajući PROŠLI • tvorba: od svršenih glagola; infinitivnoj osnovi doda se nastavak – vši ili – avši; napisavši

GLAGOLSKE IMENICE • označuju poimeničnu radnju • tvore se od glagolskih osnova • glagolski pridjev trpni + je kuhan + je = kuhanje nošen + je = nošenje dopušten +je = dopuštenje rođen + je = rođenje

PREZENT • • njime se izriče prava i prenesena sadašnjost kada se radnja i obavijest o njoj vrše istodobno – prava • kada se prezentom prošla, buduća ili ponavljana radnja u živu pamćenju doživljava kao sadašnja – prenesena sadašnjost • tvorba: sadašnjost od svršenih i nesvršenih glagola nastavcima - em, - jem, - im, - am naglašeni jesam jesi jest jesmo jeste jesu BITI nenaglašeni sam si je smo ste su nesvršeni prezent • • • HTJETI budem budeš bude hoću hoćeš hoće ću ćeš će budemo budete budu hoćemo hoćete hoće ćemo ćete će svršeni prezent u prezentu nekih glagola može doćo do glasovne promjene: PALATALIZACIJA: pečem – peku (peći) JOTACIJA: vičem – viču (vikati)

PERFEKT • prošlo složeno vrijeme • tvorba: glagolski pridjev radni + nenaglašeni prezent pomoćnog glagola biti; pisao sam • Radnja koja se dogodila u prošlosti KRNJI PERFEKT • perfekt bez nenaglašenog prezenta pomoćnoga glagola biti • obično se upotrebljava u pripovijedanju (osobito u narodnim pripovijetkama) Bio jedan starac i imao puno djece.

AORIST • jednostavno prošlo svršeno vrijeme • tvorba: od svršenih glagola nastavkom - oh, - e, - osmo, - oste, - oše - h, - o, - smo, - ste, - še HTJETI htjedoh htjede htjedosmo htjedoste htjedoše BITI bih bi bi bismo biste bi, biše

IMPERFEKT • jednostavno prošlo nesvršeno vrijeme • tvorba: od nesvršenih glagola, tako da se infinitivnoj osnovi dodaju nastavci: - ah, - aše, - asmo, - aste, - ahu - jah, - jaše, - jasmo, - jaste, - jahu - ijah, - ijaše, - ijasmo, - ijaste, - ijahu • u imperfektu nekih glagola provodi se jotacija (nosjah - nošah) i sibilarizacija (peku - pecijah)

PLUSKVAMPERFEKT • pretprošlo složeno vrijeme • tvorba: glagolski pridjev radni + perfekt ili imperfekt pomoćnoga glagola biti: (bio sam pisao / bijah pisao) • upotreba: izriče se prošla radnja koja se vršila prije neke druge prošle radnje

FUTUR I. i FUTUR II. • • FUTUR I. buduće vrijeme tvorba: infinitiv + nenaglašeni prezent pomoćnoga glagola htjeti; (ja ću doći/ doći ću) izriče radnju koja se ne vrši onog trenutka kada se o njoj govori, već će se vršiti u bilo kojem trenutku u budućnosti ako je nenaglašeni prezent glagola htjeti iza glagola koji završava na – ti, i se u pisanju gubi; pisat ću, gledat ćemo, učit će FUTUR II. • predbuduće vrijeme složeno od glagolskog pridjeva radnog i svršenog prezenta pomoćnog glagola biti; budem vježbao

IMPERATIV • • - • • zapovjedni način tvorba od infinitivne osnove i nastavka #, - mo, - te j, - jmo, - jte i, - imo. – ite ji, - jimo, - jite micati 1. 2. miči 3. neka miče 1. mičimo 2. mičite 3. neka miču pisati 1. 2. piši 3. neka piše 1. pišimo 2. pišite 3. neka pišu ima oblike samo za 2. lice jednine i 1. i 2. lice množine za 3. lice jednine i množine upotrebljavaju se složeni oblici neka + prezent (neka ide) većina glagola s imperativom na – ji provodi jotaciju: glodati – glođi vikati – viči micati – miči mahati – maši imperativ pomoćnog glagola BITI jednina 1. 2. budi 3. neka bude množina 1. budimo 2. budite 3. neka budu

• KONDICIONAL / POGODBENI NAČIN izriče se pogodba KONDICIONAL PRVI • tvorba: glagolski pridjev radni + nenaglašeni aorist pomoćnog glagola biti BITI HTJETI 1. bio bih htio bih 2. bio bi htio bi 3. bio bi htio bi 1. bili bismo htjeli bismo 2. bili biste htjeli biste 3. bili bi htjeli bi KONDICIONAL DRUGI • tvorba: glagolski pridjev radni + kondicional prvi pomoćnog glagola biti BITI HTJETI 1. bio bih htio 2. bio bio bi htio 3. bio bio bi htio 1. bili bismo bili 2. bili biste bili 3. bili bismo htjeli biste htjeli bi htjeli

VRSTE PREDIKATA • PREDIKAT – jezgra rečenice • GLAGOLSKI – izriče se glagolom Duje čita. • IMENSKI – pomoćni glagol biti + imenska riječ Livada je zelena. • PREDIKATNI SKUP – predikat sa svojim dopunama

KRAJ HVALA NA PAŽNJI! • Autor: Heike Roklicer, 6. a