GLAGOLSKI OBLICI BUDUA VREMENA I GLAGOLSKI NAINI BUDUA
GLAGOLSKI OBLICI BUDUĆA VREMENA I GLAGOLSKI NAČINI
BUDUĆA GLAGOLSKA VREMENA Postoje dva buduća vremena u hrvatskome jeziku – futur I. i futur II. (lat. futurus – budući) Futurom I. izričemo buduće radnje, dok futur II. izriče predbuduću radnju. Kad budeš ugledao munju, brojit ćeš do pojave grmljavine. (Redoslijed radnji: 1. ugledati munju, 2. brojati)
TVORBA FUTURA 1. Futur prvi je složeni glagolski oblik i tvori se od infinitiva glagola i pomoćnog glagola htjeti – točnije od nenaglašenog prezenta, dok naglašeni oblik koristimo pri postavljanju pitanja! Hoće li u unutrašnjosti zapuhati umjeren vjetar?
Umjereni vjetar će puhati cijeli dan. Puhat će od jutra do mraka. infinitiv nenaglašeni prezent glagola htjeti ! Kad se pomoćni glagol nađe iza infinitiva na –ti, koristimo krnji infinitiv! (kod infinitiva na –ći poredak nije bitan)
Sprezanje glagola u futuru I. puhati jednina 1. os. puhat ću ću puhati 2. os. puhat ćeš puhati 3. os. puhat će će puhati množina 1. os. puhat ćemo puhati 2. os. puhat ćete puhati 3. os. puhat će će puhati
FUTUR I. POMOĆNIH GLAGOLA biti htjeti 1. os. bit ću htjet ću neću htjeti 2. os. bit ćeš htjet ćeš nećeš htjeti 3. os. bit će htjet će neće htjeti množina 1. os. bit ćemo htjet ćemo nećemo htjeti 2. os. bit ćete htjet ćete nećete htjeti 3. os. bit će htjet će neće htjeti
TVORBA FUTURA II. Futur II. tvorimo pomoću svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog. Dok bude trajalo nevrijeme, udaljit ću se od prozora. nesvršeni prezent glagola biti glagolski pridjev radni
SPREZANJE - FUTUR II. biti htjeti 1. os. budem puhao budem puhala budem puhalo budem bio … budem htio … 2. os. budeš puhao … budeš bio … budeš htio … 3. os. bude puhao … bude bio … bude htio … množina 1. os. budemo puhali … budemo bili … budemo htjeli … 2. os. budete puhali … budete bili … budete htjeli … 3. os. budu puhali … budu bili … budu htjeli …
GLAGOLSKI NAČINI IMPERATI V KONDICIONAL II. KONDICIONAL I.
U hrvatskom jeziku razlikujemo dva glagolska načina: zapovjedni ! i pogodbeni Njima izričemo način vršenja radnje!
IMPERATIV Imerativ je zapovjedni glagolski način (lat. imperare – zapovijedati) Osim zapovijedi njime izričemo i zapovijed - Hodajte dalje od obale! uputu - Pri grmljavini isključite računalo. savjet - Slušajte sljedeću vremensku prognozu. molbu - Molim te, ponesi kišobran! poticaj - Podijelimo informaciju o nevremenu sa svima! zabranu - Ne hodajte blizu obale!
TVORBA IMPERATIVA Imperativ je jednostavan glagolski oblik. Imperativ nema oblik za 1. os. jed, dok se oblici za 3. os. tvore pomoću čestice neka i prezenta glagola. Nastavci za tvorbu imperativa su: /, -i, -j -mo, -imo, -jmo - te, -ite, -jte
SPREZANJE čuti doći plivati čuti jednina doći plivati množina 1. os. / / / čujmo dođimo plivajmo 2. os. čuj/ dođi plivaj čujte dođite plivajte 3. os. neka čuje neka dođe neka pliva neka čuju neka dođu neka plivaju • U 1. os. jd ništični nastavak imaju glagoli čija prez. osnova završava na –j. nastavak –i oni čija osnova završava na suglasnik, dok nastavak –j dobivaju oni čija osnova završava na samoglasnik.
IMPERATIV POMOĆNIH GLAGOLA biti htjeti jednina 1. os. / / 2. os. budi htjedni 3. os. neka bude neka htjedne množina 1. os. budimo htjednimo 2. os. budite htjednite 3. os. neka budu neka htjednu
Razlikovanje prezenta i imperativa U govoru se ovi oblici razlikuju naglaskom, a u pisanome obliku ćemo ih razlikovati pomoću okolnog teksta. Isključite računalo pa ste sigurni! IMPERATIV Kad isključite računalo, bit ćete sigurni. PREZENT
KONDICIONAL Kondicional je glagolski način kojim izričemo želju, molbu i mogućnost. Ja bih se sunčala na plaži. > želja Bi li se sunčala sa mnom? > molba Zajedno bismo išle na plažu. > mogućnost
Kondicionalom I. izričemo mogućnost, želju ili molbu u sadašnjosti. Djevojke bi išle na plažu, ako im dopustite. Kondicionalom II. izričemo mogućnost, želju, molbu u prošlosti ili pogodbu (mogućnost ostvarenja radnje koja prethodi mogućnosti ostvarenja koje druge radnje) Bila bih došla da sam stigla. Kad bih bio požurio, stigao bih. (pogodba)
TVORBA KONDICIONALA I. Kondicional je složeni glagolski oblik. Kondicional I. tvorimo pomoću aorista pomoćnog glagola htjeti i glagolskog pridjeva radnog. Stigli bismo na plažu. GPR aorist pomoćnog glagola biti Često griješimo pri uporabi aorista glagola biti koristeći bi za sve osobe. Pazi! (ti bi, on, bi, oni bi, ali ja BIH, mi BISMO, vi BISTE)
stići biti htjeti jednina 1. os. stigao bih stigla bih stiglo bih bio bih … htio bih … 2. os. stigao bi … bio bi … htio bi … 3. os. stigao bi … bio bi … htio bi … množina 1. os. stigli bismo stigle bismo stigla bismo … bili bismo … htjeli bismo … 2. os. stigli biste … bili biste … htjeli biste … 3. os. stigli bi … bili bi … htjeli bi …
TVORBA KONDICIONALA II. Kondicional II. tvorimo pomoću kondicionala I. pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog. Bili bismo stigli na plažu da smo požurili. kondicional I. pomoćnog glagola biti GPR
stići biti htjeti jednina 1. os. bio bih stigao bila bih stigla bilo bih stiglo bih bio … bio bih htio … 2. os. bio bi stigao bi … bio bi bio … bio bi htio … 3. os. bio bi stigao bi … bio bi htio … množina 1. os. bili bismo stigli bile bismo stigle bila bismo stigla bili bismo bili … bili bismo htjeli … 2. os. bili biste stigli … bili biste bili … bili biste htjeli … 3. os. bili bi stigli … bili bi bili … bili biste htjeli …
- Slides: 21