GLAGOLI Infinitiv infinitiv je glagolski oblik tvoren nastavkom

GLAGOLI

Infinitiv infinitiv je glagolski oblik tvoren nastavkom –ti ili –ći. Budući da ne određuje glagolsko vrijeme, lice i broj, nazivamo ga neodređenim glagolskim oblikom. � mo-ći infinitivni nastavak � nauči-ti � Eklogija nam pomaže spoznati � 3. lice jednine infinitiv

Glagoli po vidu � stiskati - stisnuti Izvršena radnja Radnja još traje � � � Glagole koji izriču radnju koja još nije izvršena nazivamo nesvršeni glagoli. Glagole koji izriču radnju koja je već izvršena nazivamo svršeni glagoli. obećati – obećavati Glagole koji izriču radnju koja se razlikuje samo po vidu nazivamo VIDSKI PAROVI. letjeti - sletjeti

Glagoli po prijelaznosti � � � � čuvati, imati, promatrati – KOGA? ŠTO? On promatra DJEVOJČICU. On promatra NJU. Glagolska radnja izravno prelazi na predmet radnje izrečen imenskom riječi. Glagole koji uza se MOGU IMATI IMENSKU RIJEČ U AKUZATIVU nazivamo PRIJELAZNI GLAGOLI. SJEDITI, VISJETI, IZGLEDATI – KOGA? ŠTO? Glagole koji uza se NE MOGU IMATI IMENSKU RIJEČ U AKUZATIVU nazivamo NEPRIJELAZNI GLAGOLI.

Glagolski pridjevi i glagolske imenice pridjeve nastale od glagola nazivamo glagolski pridjevi. � glagolski pridjev radni izriče da subjekt radi, vrši radnju. -o, -la, -lo: -li, -le, -la Baka je pekla kolače. � glagolski pridjev trpni izriče da subjekt trpi radnju. -n, -na, -no: -ni, -ne, -na Kolač je pečen. - glagolska imenica – imenica nastala od glagola: peći - pečenje

Prezent � prezent je sadašnje glagolsko vrijeme. � npr. Prelazim cestu, hodam ravno. � promjenu glagola po osobama nazivamo sprezanje ili konjugacija. � glagoli biti i htjeti nazivaju se pomoćni glagoli jer pomoću njih tvorimo druge glagolske oblike.

Perfekt � složeno glagolsko vrijeme kojim izričemo glagolsku radnju u prošlosti nazivamo prošlo vrijeme ili prefekt. � On je htio platiti. Živio je na kraju grada. � bio sam bili smo � bio si bili ste � bio je bili su

Aorist � aorist je prošlo svršeno glagolsko vrijeme koje se tvore od svršenih glagola. � narisati jednina množina 1. narisah 1. narisasmo 2. narisaste 3. Narisa 3. narisaše

Imperfekt imperfekt je prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme koje se tvori od nesvršenih glagola. zvati jednina množina � 1. zvah 1. zvasmo 2. zvaše 2. zvaste 3. zvaše 3. zvahu

Pluskvamperfekt � pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko vrijeme kojim se izriču radnje koje su se dogodile prije neke druge prošle radnje perfekt ili imperfekt biti sam bio /bijah glagolski pridjev radni gledao PLUSKVAMPERFEKT sam bio/bijah gledao

Futur prvi � glagolsko vrijeme kojim izričemo radnje koje će se dogoditi u bilo kojem trenutku budućnosti nazivamo futur prvi. ni og e š ćn a l g mo ti a o je n ne nt p a ht e ol z g e pr gla � in f in itiv FUTUR PRVI Sutra ću plivati, a malo i ploviti brodom

Futur drugi Glagolsko vrijeme kojim se izriču buduće radnje koje će se dogoditi PRIJE NEKE DRUGE BUDUĆE radnje nazivamo FUTUR DRUGI. � Bude li me onaj umišljeni medvjed zadirkivao. Svršeni Glagolsk � prezent biti i pridjev radni Futur drugi

Imperativ Glagolske oblike kojima izričemo odnos govornika prema vršenju glagolske radnje nazivamo GLAGOLSKI NAČINI. � Glagolski način kojim izričemo zapovijed i molba nazivamo IMPERATIV. � 1. ------1. bojmo se � 2. boj se 2. bojte se � 3. neka se boji 3. neka se boje �

Kondicional � glagolski način kojim se izriče želja nazivamo KONDICIONAL. � Biste li mi, molim vas, dodali čašu? KONDICIONAL � točno: Ja bih rado došao. � netočno: Ja bi došao.

Vrste predikata predikat je temeljni dio rečenice i rečenična jezgra. � glagol je nositelj predikata i jezgra svake rečenice. � predikat izrečen glagolom u nekoj glagolskoj osobi nazivamo GLAGOLSKI PREDIKAT. Čistim sobu. � predikat izrečen POMOĆNIM GLAGOLOM BITI i IMENSKOM RIJEČJU nazivamo IMENSKI PREDIKAT. Marko je učenik. On je vrijedan. Olovka je moja. Vi ste drugi. �