GLAVNI OBLICI DRAVNOG UREENJA OBLICI DRAVE I OBLICI
GLAVNI OBLICI DRŽAVNOG UREĐENJA (OBLICI DRŽAVE I OBLICI POVEZIVANJA DRŽAVA) OBLICI POLITIČKOG REŽIMA (DEMOKRATIJA I AUTOKRATIJA) OBLICI VLADAVINE (MONARHIJA I REPUBLIKA) Nastavnik: prof. dr iur. Marija Kostić Email: mkostic@singidunum. ac. rs
CILJ DANAŠNJEG ČASA § Predstavljanje pojma i vrsta oblika države § Predstavljanje i objašnjavanje konkretnih oblika državnog uređenja § Predstavljanje i objašnjavanje konkretnih oblika političkog režima § Predstavljanje i objašnjavanje konkretnih oblika vladavine
OSNOVNI POJMOVI § OBLICI DRŽAVNOG UREĐENJA: § JEDINSTVENA DRŽAVA § § § SAVEZI DRŽAVA § § JEDNOSTAVNA SLOŽENA DRŽAVA KONFEDERACIJA UNIJA KOMONVELT OBLICI POLITIČKOG REŽIMA: § § § DEMOKRATIJA AUTOKRATIJA OBLICI VLADAVINE: § § MONARHIJA REPUBLIKA
JEDINSTVENA DRŽAVA § Jedinstvena država je nezavisna, suverena država koja ima najvišu vlast na čitavoj svojoj teritoriji. § Prema kriterijumu organizacije vlasti u njoj, jedinstvena država može biti: § JEDNOSTAVNA (PROSTA ILI UNITARNA) DRŽAVA unutar koje nema delova koji imaju samostalan delimičan kapacitet u zakonodavnoj, izvršnoj ili sudskoj funkciji, već: § § jedna vrhovna vlast i suverenitet; jedan ustav, jedno zakonodavstvo, jedna vlada i pravosudni sistem; jedno državljanstvo; upravljanje državom može biti: § CENTRALIZOVANO § DECENTRALIZOVANO § SLOŽENA DRŽAVA § SAVEZNA DRŽAVA (FEDERACIJA)
SLOŽENA DRŽAVA § Nastaje udruživanjem dve ili više država u jednu jedinstvenu koja postaje suvereni entitet međunarodnog prava. § Nije zajednica država, već u najvećoj mogućoj meri decentralizovana jedinstvena država. § Odlikuju je jedinstvena: teritorija, stanovništvo i suverena vlast (moneta, državljanstvo i sl. )
SAVEZNA DRŽAVA (FEDERACIJA) § SAVEZNA DRŽAVA I SAVEZNA VLAST: § Donosi sve najvažnije odluke za celu teritoriju države i sve stanovnike; § Savezni ustav definiše položaj i ovlašćenja federalnih jedinica u federaciji; § Savezni ustav i zakoni, kao i savezni organi zakonodavne, izvršne i sudske funkcije. § FEDERALNE JEDINICE I FEDERALNE VLASTI: § Federalne jedinice nemaju suverenitet, već vlast koju im delegira savezna vlast; § Svaka federalna jedinica ima svoj ustav koji mora biti u skladu sa saveznim ustavom; § Nosioci zakonodavne, izvršne i sudske funkcije se nalaze i na nivoima federalnih jedinica. § Vlast svake federalne jedinice prostire se samo na njenoj teritoriji i lokalnim stanovništvom.
SECESIJA I NULIFIKACIJA § Federalne jedinice nemaju pravo na: § SECESIJU: otcepljenje i osamostaljivanje dela teritorije (federalne jedinice) jednostranim aktom. § NULIFIKACIJU: poništavanje i ukidanje pravnih akata i odluka federacije od strane federalnih jedinica. Odluke i akti federalnih jedinica moraju biti u skladu sa odlukama i aktima savezne vlasti. § Primeri saveznih država: SAD ili bivša SFRJ.
DECENTRALIZOVANE DRŽAVE § Državne poslove istovremeno vrši više decentralizovanih organa. Svaki od njih je samostalan i nezavisno od centralnih organa obavlja izvesne državne poslove iz okvira svoje nadležnosti na lokalnom nivou. § Lokalne organe vlasti bira narod na neposrednim lokalnim izborima, ali njihov rad kontrolišu centralni državni organi vlasti. § Tipični primeri decentralizovane države su države u kojima postoje jedinice lokalne samouprave i autonomne oblasti.
SAVEZI DRŽAVA § Uspostavljaju se: § između dve ili više jedinstvenih, nezavisnih suverenih država; § radi ostvarenja zajedničkе saradnje i cilja političkog, vojnog, privrednog karaktera…; § sve države koje su ušle u savez zadržavaju svoj državni i pravni subjektivitet; § Veze između država članica saveza mogu biti čvršće i labavije, te u odnosu na to razlikujemo: § KONFEDERACIJE § UGOVORNE SAVEZE (ZAJEDNICE DRŽAVA): § UNIJA § KOMONVELT
KONFEDERACIJA § Savez suverenih država. § Samo jedan zajednički organ najčešće konfederativni parlament: § § čine ga predstavnici država članica koji su isključivo odgovorni vlastima svoje države; odluke se donose konsensusom i nisu obavezujuće, tj. države članice samostalno odlučuju o njihovom sprovođenju. § Državljanstvo i moneta nisu jedinstveni. § Secesija i nulifikacija u konfederaciji su mogući.
UNIJA § Labaviji savez od konfederacije, koji nastaje između dve ili više država na osnovu ugovora, tj povelje. § Može da postoji i bez i jednog zajedničkog organa Unije. § REALNA UNIJA: ugovorna zajednica dve ili više država njihovom voljom. U domen zajedničkih poslova prenose nadležnosti iz oblasti spoljnih poslova, odbrane i finansija. § PERSONALNA UNIJA: zajednički monarh ili vladari iz iste dinastije.
Oblici političkog režima DEMOKRATIJA AUTOKRATIJA
DEMOKRATIJA: NASTANAK I POJAM § Nastala u Atini od grčkih reči demos = narod i kratein = vladati, demokratija bukvalno znači „vladavina naroda“. § U Atini je demokratija bila privilegija slobodnih građana, muškaraca. § Zakon je zahtevao da svi koji imaju biračko pravo glasaju: § oni koji su glasali i zanimali se za politiku, nazivali su se „polites“; § oni koji se nisu zanimali za društvo oko sebe, već samo za svoje interese i potrebe, pa nisu učestvovali u političkom životu i glasanju, nazivali su se „idiotes“.
MODERNA DEMOKRATIJA § PREDSTAVNIČKA DEMOKRATIJA: nastala u modernim državama, s obzirom da je narod brojan da bi vladao neposredno. § Većina naroda preko svojih neposredno izabranih predstavnika stalno ili povremeno može da učestvuje u vršenju i kontroli državne vlast. Nije „vladavina naroda“, već vladavina u ime i u interesu naroda.
POLITIČKA I EKONOMSKA DEMOKRATIJA § POLITIČKA DEMOKRATIJA je primarno usmerena na obezbeđenje pravne države - političkih prava i sloboda građana, odnosno njihovog učešća u vršenju političke vlasti. § EKONOMSKO-SOCIJALNA DEMOKRATIJA težište stavlja na unapređenje ekonomskih i socijalnih prava i sloboda, te se ogleda u težnjama za stvaranje socijalnih pravnih država (kakva je npr. Nemačka), nasuprot liberalnim demokratijama.
NEPOSREDNA I POSREDNA DEMOKRATIJA § POSREDNA: v Aktivno biračko pravo v Pasivno biračko pravo § NEPOSREDNA: v Plebiscit v Referendum v Narodna inicijativa v Narodni veto
AUTOKRATIJA § § Samovlada, vladavina manjine. Suprotnost demokratiji (autos= sam i kratein= vladati). Vlast pripada manjini koja vlada u svoje ime i za svoj interes, a ne u ime i za interese naroda. § Narod je marginalizovan u političkom životu, a vlast nije podložna nikakvoj kontroli i odgovornosti. § Nema zagarantovanih prava i sloboda, već je sloboda samo ono što vladajuća manjina dozvoljava. § Nastala je u Sparti.
VRSTE AUTOKRATIJE § § § § Diktatura Tiranija: nasilna i samovoljna vladavina jednog čoveka nad svojim podanicima. Karakteristična za antičko doba. Despotija Apsolutistička monarhija Oligarhija: vladavina nekolicine najmoćnijih. Aristokratija: vladavina manjine po osnovu izuzetnog porekla ii svojstava. Teokratija: vladavina duhovnog plemstva. Plutokratija: vladavina najbogatijih.
TOTALITARNA DRŽAVA § Moderan oblik autokratije, čiji cilj je totalna kontrola društva. § Totalitarna država je: § § § § osiona i nasilna umesto slobode nudi sigurnost, umesto lične akcije- akciju masa podržava militantno shvatanje demokratije i bodri borbeni duh postoji samo jedna ideologija i jedna partija tajna policija sve drži pod kontrolom partijski monopol nad oružanom silom i državna kontrola nad privredom. § Najpoznatiji primeri u istoriji se nacionalsocijalizam i staljinizam. javljaju: fašizam,
VANREDNO STANJE I STANJE DRŽAVNE NUŽDE U PRAVNOJ DRŽAVI § Nije reč o uvođenju totalitarizma. § Kada je država u stanja nestabilnosti, ustavi predviđaju okvire mogućeg narušavanja vladavine prava usled ovakvih izuzetnih okolnosti. § Te situacije se označavaju kao stanje državne nuždekada je država napadnuta spolja ili iznutra (jer svaka država ima pravo da se brani i time štiti sopstveni narod- spas naroda je vrhovni zakon!).
OBLICI VLADAVINE § MONARHIJA § REPUBLIKA
MONARHIJA § Oblik vladavine u kojoj je poglavar države pojedinac. § Na vlast dolazi rođenjem i nasleđem. § On ima izuzetne privilegije koje ga izdižu iznad svih drugih, a nisu vezane za njegovu funkciju kao državnog organa, već za njegov status suverene ličnosti. § Monarh je nedodirljiv.
GLAVNA OBELEŽJA MONARHA § SUVERENA LIČNOST: § njegova ličnost je posvećena i nepovrediva (svaki napad na njegovu ličnost smatra se i kažnjava kao kvalifikovano krivično delo) § kruna mu pripada po milosti božjoj i volji narodnoj. § PRAVNO NEODGOVORAN: § ne podleže pravnim propisima i nije pravno, tj sudski odgovoran; § umesto njega odgovaraju drugi državni organi, osim za njegove lične postupke, kada može odgovarati (moralno ili politički) sam, ali ni tada ne može biti sankcionisan. § POZICIJA JE DOŽIVOTNA I NASLEDNA. § Najčešće inokosan državni organ (kralj, car, šah i sl. ), a samo retko i privremeno kolegijalan (regentstvo, namesništvo i sl. ).
REPUBLIKA § Na čelu države je predsednik, koji nije suverena ličnost jer ne raspolaže izuzetnim povlasticama koje ga uzdižu iznad ostalih ljudi.
OSNOVNA OBELEŽJA F-JE PREDSEDNIKA § PRAVNO ODGOVORAN: § podleže sudskoj odgovornosti i može biti sankcionisan za svoje postupke (van okvira imuniteta); § moralno, politički i običajno odgovoran; § njegov položaj i vlast su definisani i ograničeni ustavom i zakonima. § FUNKCIJA JE IZBORNA A NE NASLEDNA: § § mandat je u proseku 4, a negde i 5 ili 7 godina; uobičajeno pravo jednog reizbora (znači max. 2 mandata); neposredn ili posredan izbor predsednika; može podneti ostavku ili biti opozvan. § Inokosan državni organ (predsednik), samo retko kolegijalan (predsedništvo).
- Slides: 25