GLAGOLI to su glagoli Promjenjiva vrsta rijei kojom

Što su glagoli? Promjenjiva vrsta riječi kojom izričemo radnju, stanje i zbivanje. Promjena glagola

Koja su gramatička obilježja glagola? OSOBA/LICE (1. , 2. , 3. ) BROJ (jednina

Svojstvo glagola da iskazuju trajanje radnje nazivamo GLAGOLSKI VID. GLAGOLI PO VIDU: NESVRŠENI GLAGOLI

GLAGOLI PO PRIJELAZNOSTI: PRIJELAZNI koji uza se mogu imati imensku riječ u akuzativu, npr.

GLAGOLSKI OBLICI: INFINITIV GLAGOLSKI PRIDJEVI GLAGOLSKA VREMENA GLAGOLSKI NAČINI NESPREZIVI

INFINITIV: ne određuje glagolsko vrijeme, osobu/lice i broj, stoga ga nazivamo neodređenim glagolskim oblikom

GLAGOLSKI PRIDJEVI: RADNI izriče da subjekt vrši radnju, npr. Napisao je pismo. TRPNI izriče

GLAGOLSKA VREMENA ZA IZRICANJE SADAŠNJOSTI: PREZENT: npr. dolazim, gledam, vičem (vik + -jem), pečem

ZA IZRICANJE PROŠLOSTI: PERFEKT: npr. sam došao/dolazio AORIST: prošlo svršeno vrijeme, npr. ispekoh (3.

Slides: 10

Download presentation

GLAGOLI

Što su glagoli? Promjenjiva vrsta riječi kojom izričemo radnju, stanje i zbivanje. Promjena glagola po osobama/licima naziva se SPREZANJE ili KONJUGACIJA.

Koja su gramatička obilježja glagola? OSOBA/LICE (1. , 2. , 3. ) BROJ (jednina i množina) GLAGOLSKI VID (svršeni i nesvršeni) GLAGOLSKA PRIJELAZNOST (prijelazni, neprijelazni i povratni) GLAGOLSKI OBLIK

Svojstvo glagola da iskazuju trajanje radnje nazivamo GLAGOLSKI VID. GLAGOLI PO VIDU: NESVRŠENI GLAGOLI izriču radnju koja nije izvršena, npr. primati, čitati, izvješćivati, dospijevati. . . SVRŠENI izriču izvršenu radnju, npr. primiti, pročitati, izvijestiti, dospjeti. . .

GLAGOLI PO PRIJELAZNOSTI: PRIJELAZNI koji uza se mogu imati imensku riječ u akuzativu, npr. On traži ključ. NEPRIJELAZNI koji uza se ne mogu imati imensku riječ u akuzativu, npr. Stanuje na trećemu katu. POVRATNI koji uz sebe imaju povratnu zamjenicu se, npr. Počešljala se, obukla (se) i uputila (se) prema izlazu.

GLAGOLSKI OBLICI: INFINITIV GLAGOLSKI PRIDJEVI GLAGOLSKA VREMENA GLAGOLSKI NAČINI NESPREZIVI

INFINITIV: ne određuje glagolsko vrijeme, osobu/lice i broj, stoga ga nazivamo neodređenim glagolskim oblikom tvori se dodavanjem nastavka -ti/-ći na infinitivnu osnovu, npr. dati, reći polazni je oblik u tvorbi drugih glagolskih oblika, npr. reći reknem, rekao sam, reći ću u rečenici je dopuna glagolu u osobi/licu, npr. Volim spavati.

GLAGOLSKI PRIDJEVI: RADNI izriče da subjekt vrši radnju, npr. Napisao je pismo. TRPNI izriče da subjekt trpi radnju, npr. Pismo je napisano. Od glagola tvorimo i imenice GLAGOLSKE IMENICE. One imenuju radnju izrečenu glagolom, npr. pitati pitanje.

GLAGOLSKA VREMENA ZA IZRICANJE SADAŠNJOSTI: PREZENT: npr. dolazim, gledam, vičem (vik + -jem), pečem (pek + -em)

ZA IZRICANJE PROŠLOSTI: PERFEKT: npr. sam došao/dolazio AORIST: prošlo svršeno vrijeme, npr. ispekoh (3. o. /l. : ispek + -e → ispeče), pogledah IMPERFEKT: prošlo nesvršeno vrijeme, npr. gledah, dolažah (dolaz + -jah), pecijah (pek + -ijah) PLUSKVAMPERFEKT: pretprošla radnja, npr. bio sam / bijah došao