GLAGOLI usustavljivanje 1 Openito o glagolima promjenjiva vrsta

  • Slides: 10
Download presentation
GLAGOLI ~usustavljivanje~

GLAGOLI ~usustavljivanje~

1. Općenito o glagolima - promjenjiva vrsta riječi koja kazuje radnju GRAMATIČKE KATEGORIJE GLAGOLA:

1. Općenito o glagolima - promjenjiva vrsta riječi koja kazuje radnju GRAMATIČKE KATEGORIJE GLAGOLA: 1. vrijeme – prošlost, sadašnjost i budućnost 2. lice – prvo, drugo i treće 3. broj – jednina i množina POMOĆNI GLAGOLI: 1. BITI (sam, si, je; smo ste, su) 2. HTJETI ( ću, ćeš, će; ćemo, ćete, će)

Primjer; glagol RADITI u sadašnjosti, svim licima i oba broja jednina množina 1. radimo

Primjer; glagol RADITI u sadašnjosti, svim licima i oba broja jednina množina 1. radimo 2. radiš 2. radite 3. radi 3. rade SPREZANJE (KONJUGACIJA)- promjena glagola po LICIMA

2. Infinitiv - završava na –ti ili –ći doći, moći, plakati - INFINITIVNA (GLAGOLSKA)

2. Infinitiv - završava na –ti ili –ći doći, moći, plakati - INFINITIVNA (GLAGOLSKA) OSNOVA – dobije se tako da se glagolu makne infinitivni nastavak spavati→ spava (osnova) + ti (nastavak)

3. Glagoli po vidu (aspektu) 1. SVRŠENI – radnja je završila pojesti, napisati, doći

3. Glagoli po vidu (aspektu) 1. SVRŠENI – radnja je završila pojesti, napisati, doći 2. NESVRŠENI- radnja još traje a)trajni-radnja neprekidno traje ( pjevati, skakati…) b) učestali- radnja se prekida pa opet nastavlja ( pjevuckati, poskakivati…) 3. DVOVIDNI- mogu biti i svršeni i nesvršeni ( vidjeti, telefonirati…)

VIDSKI PARNJACI- glagoli koji imaju isto značenje, samo im je različit vid npr. pojesti

VIDSKI PARNJACI- glagoli koji imaju isto značenje, samo im je različit vid npr. pojesti ↓ ↓ svršeni nesvršeni PAZI!!! Pri tvorbi vidskih parnjaka često dolazi do zamjena ije/je/e/i. npr. riješiti rješavati (svršeni) (nesvršeni)

4. Glagoli po predmetu radnje (prijelaznosti) 1. PRIJELAZNI –mogu imati uz sebe riječ u

4. Glagoli po predmetu radnje (prijelaznosti) 1. PRIJELAZNI –mogu imati uz sebe riječ u akuzativu npr. jesti (koga? što? -sladoled, doručak…) 2. NEPRIJELAZNI- ne mogu uz sebe imati riječ u akuzativu npr. roniti (koga? što? ……) 3. POVRATNI- imaju uz sebe povratnu zamjenicu SE a) pravi povratni- SE se može zamijeniti sa SEBE (npr. kupam se/kupam sebe) b) nepravi povratni- SE se ne može zamijeniti sa SEBE (npr. igram se/ igram sebe? ? ) c) uzajamno povratni- dva subjekta vrše radnju jedan na drugome (npr. tući se)

5. Glagolski pridjevi 1. GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI - subjekt vrši radnju - tvorba: osnova

5. Glagolski pridjevi 1. GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI - subjekt vrši radnju - tvorba: osnova glagola +nastavci –o, -la, -lo, -li, -le, -la učiti→učio, učila, učilo, učili, učile, učila PAZI!!! GPR m. r. jd. : -je/-ije ispred –o prelazi u –i npr. željeti →želje+o=želio , ali u ž. r. NE PRELAZI → želje+la=željela

2. GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI - subjekt trpi radnju - tvorba: osnova glagola + nastavci:

2. GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI - subjekt trpi radnju - tvorba: osnova glagola + nastavci: a) -n, -na, -no; -ni, -ne-na***** b) -en, -ena, -eno; -eni, -ene, -ena c) -jen, -jena, -jeno; -jeni, -jene, -jena d) -t, -ta, -to; -ti, -te, -ta***** npr. kuhati → kuha+n=kuhan započeti →započe+t=započet

6. Glagolske imenice - kazuju radnju, ali se mijenjaju po padežima TVORBA: a) gl.

6. Glagolske imenice - kazuju radnju, ali se mijenjaju po padežima TVORBA: a) gl. pridjev trpni + nastavak –je čekati čekan+ je = čekanje (GPT) b) osnova glagola + nastavci –a, -ež, -ak, -ba tužiti → tuž + ba = tužba ( osnova)