HRVATSKI JEZIK I NARJEJA usustavljivanje 1 Openito o

HRVATSKI JEZIK I NARJEČJA ~usustavljivanje~

1. Općenito o jeziku HRVATSKI JEZIK – jezik kojim se služe ljudi u Hrvatskoj i Hrvati u dijaspori STANDARDNI ( KNJIŽEVNI ) JEZIK – jezik koji se uči u školama; službeni u Republici Hrvatskoj - osnova: štokavsko narječje, jekavski govor - pravila(norme): pravogovorna, pravopisna, gramatička, leksička i stilistička ZAVIČAJNI (MJESNI) GOVOR- govor pojedinog mjesta - više zavičajnih govora čini DIJALEKT, a više dijalekata NARJEČJE IDIOM- svaki oblik nekog jezika

2. Shematski prikaz HRVATSKI JEZIK STANDARDNI (KNJIŽEVNI) norme JEZIK KNJIŽEVNOSTI narodna književnost pravopisna umjetnička književnost ZAVIČAJNI GOVORI dijalektalna književnost DIJALEKT (više zavičajnih govora) NARJEČJE (više dijalekata) pravogovorna ŠTOKAVSKO gramatička KAJKAVSKO leksička ČAKAVSKO stilistička

3. Čakavsko narječje 1. RASPROSTRANJENOST – cijela obala i otoci (osim Dubrovnika), dio Like (Otočac) i dio Gorskog kotara - izvan RH: Gradišće, Mađarska i Slovačka 2. REFLEKS STAROSLAVENSKOG JATA ( GOVORI)- ikavski (najbrojniji- Dalmacija i Istra), ikavsko-ekavski (Lika, Hrvatsko primorje, okolica Zadra), ekavski i jekavski (Lastovo- zbog izoliranosti)

3. GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE: a) umekšavanje glasova č, ć (Istra) b) zamjene glasova: m→n s njom = s njon lj →j ljubiti = jubiti đ →j mlađe = mlaje c) slogotvorno r=ar prvi=parvi d) prijedlog u=v, va u šumu=va šume e) nema vokalizacije (l<o) misao=misal 4. STARI PADEŽNI OBLICI N prsti I prstimi 5. RJEČNIK: a) stare riječi puntar (seljak), libar (knjiga) b) talijanizmi piz (komad), pomidor (rajčica)

4. Kajkavsko narječje 1. RASPROSTRANJENOST – Hrvatsko zagorje, Podravina, Posavina, Međimurje, Moslavina, Turopolje, Gorski kotar i Zagreb 2. REFLEKS STAROSLAVENSKOG JATA ( GOVORI) – ekavski ( smijeh=smeh) 3. GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE: a) nema ć, đ (samo č, dž) sreća=sreča b)slogotvorno r=er prst=perst

c) nema sibilarizacije d) nema vokalizacije na pruzi= na prugi gledao = gledal e) zamjene glasova: lj=l prijatelj=prijatel nj=jn konj = kojn v=f ovca = ofca f) prijedlog u=v, vu u vodi = vu vode 4. STARI PADEŽNI I GLAGOLSKI OBLICI: a) padeži s ženama = s ženami/ z ženah b) prezent jedu= jedeju; voze= voziju c) uporaba samo futura II. bum videl, bum došel

5. RJEČNIK: a) stare riječi kuća=hiža, jezero=tisuč b) germanizmi kolona=špalir c) hungarizmi prijatelj= pajdaš d) umanjenice Ivek, cucek, micek, dečec

5. Štokavsko narječje 1. RASPROSTRANJENOST – Slavonija, Baranja, Banija, Kordun, dio Like, mi i Dubrovnik - izvan RH: Bosna i Hercegovina, Italija ( moliški Hrvati) 2. REFLEKS STAROSLAVENSKOG JATA (GOVORI) – ikavski ( Lika, dio Slavonije), ekavski ( dio Slavonije-Vukovar), jekavski ( mi, Dubrovnik…)

3. GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE: a) gubljenje samoglasnika kupila=kupla onako=nako b)gubljenje h Hrvat=Rvat, hoću=oću c)provođenje vokalizacije anđeli- anđeo d)v=u u kuću ( umjesto starog oblika “va kuće”) čr=cr crveno ( umjesto starog oblika “črveno”) 4. NOVI PADEŽNI OBLICI: N žene G žena

5. GLAGOLI: a) infinitiv bez završnog i piti=pit, leći=leć b) gl. pridjev radni m. r. , jd. na –ja/-jo kupio= kupija/ kupijo c) prezent na –u/-iju vole=volu/voliju 6. RJEČNIK: a) turcizmi ćošak, pendžer b) germanizmi mišćafla, štok c) hungarizmi varoš, gulaš HIPERJOTACIJA – provođenje jotacije i kada ne treba ; npr. djevojka=đevojka

6. Zanimljivosti!!! CAKAVIZAM – pojava u čakavskom narječju kada se ne izgovaraju glasovi Č, Ć, Ž, Š , već umjesto njih – C, Z, S ( na Braču) ŠĆAKAVCI – govornici štokavskoga narječja koji umjesto ŠTO govore ŠĆA ŠTAKAVCI - govornici štokavskoga narječja koji umjesto ŠTO govore ŠTA (mi)

7. Prisjeti se i ovih pojmova!!! DIJALEKTALIZAM- riječ koja je specifična samo za jedno narječje (štokavizam, kajkavizam i čakavizam) LOKALIZAM – riječ koja se specifična samo u jednom kraju, na malenom prostoru (npr. repca=krumpir u Kajgani) POSUĐENICA – riječ iz drugog jezika, ali nemamo hrvatske zamjene za nju i postaje književna riječ ( npr. auto dolazi iz njemačkoga jezika) POŠTAPALICE – riječi koje se koriste u govoru kada se ne zna što bi se reklo i treba ih izbjegavati (ovaj, hm…) ŽARGONIZMI – riječi određene skupine ljudi, najčešće mladih ( fakat, faca, kolčina…) VULGARIZMI – proste, grube riječi koje ne valja koristiti ni u kom slučaju (kreten, glupača…)