ZALONO PRAVO 1 POJAM ZALONOG PRAVA Zalono pravo

ZALOŽNO PRAVO

1. POJAM ZALOŽNOG PRAVA Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenom tuđem predmetu ili pravu - zalogu, koje ovlašćuje svoga nositelja (založnoga vjerovnika, povjerioca) da određenu tražbinu (potraživanje), ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti zaloga, bez obzira u čijem vlasništvu taj zalog bio, a njegov svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti

. . . POJAM Založno pravo je stvarno pravo na tuđoj stvari ili pravu na osnovu kojeg titular založnog prava (vjerovnik, povjerilac) može da se namiri iz založene stvari ili prava ako dužnik u roku (o dospjelosti) ne ispuni svoju obavezu. Založnim pravom se obezbjeđuje potraživanje vjerovnika (povjerioca).

ČLAN 139 ZSP (1) Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari ili pravu (zalogu) koje daje ovlaštenje svom nosiocu (založnom vjerovniku) da određenu tražbinu, ukoliko mu ne bude ispunjena nakon dospijeća, namiri iz vrijednosti te stvari, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti

2. DEJSTVA ZALOŽNOG PRAVA. . Pravo namirenja - ako tražbina o dospjeću ne bude namirena, namiruje se iz vrijednosti zaloga Založno pravo ima kod namirivanja prednost u odnosu na sve tražbine koje nisu osigurane založnim pravom, kao i u odnosu na one koje doduše jesu osigurane založnim pravom, ali se u prvenstvenom redu za namirivanje nalaze iza toga zaloga

. . . DEJSTVA ZALOŽNOG PRAVA – DVA STADIJA A) Stadij osiguravanja traje od osnivanja založnoga prava do dospjelosti tražbine, B) Stadij namirivanja, koji U NAJČEŠĆEM BROJU SLUČAJEVA neće ni nastupiti, nastupa po dospjelosti tražbine koja nije namirena Da bi se tražbina namirila potrebno je od suda ishoditi rješenje kojim se odobrava izvršenje (načelo oficijelnosti u realizaciji založnog prava)

ČL. 140 ZSP-A (1) Založno pravo ne može se odvojiti od zaloga koji opterećuje, pa ko na bilo kojem pravnom temelju stekne zalog, stekao ga je opterećenog založnim pravom, ako zakonom nije drugačije određeno. (2) Otuđenje i naslijeđivanje založnog prava moguće je samo zajedno s tražbinom koju osigurava. (3) Založno pravo ne može se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije nešto drugo određeno.

3. PREDMET ZALOŽNOG PRAVA Predmet založnoga prava mogu biti nekretnine, pokretnine i imovinska prava To može biti i idealni dio stvari Kada je zalogom opterećena neka stvar to se odnosi i na sve njezine pripadnosti (svi dijelovi, neodvojeni plodovi, pertinencije, prirast)

. . . PREDMET ZALOŽNOG PRAVA. . . Založnim pravom može biti opterećena pojedinačno određena pokretna ili nepokretna stvar podobna za unovčenje, kao i idealni dio takve stvari. Založnim pravom može biti opterećeno pojedinačno određeno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu, ako zakonom nije drugačije određeno. . . .

. . . PREDMET ZALOŽNOG PRAVA Založnim pravom može biti opterećeno više nekretnina upisanih u različite zemljišnoknjižne uloške kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednička, simultana hipoteka). Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (najamnine, zakupnine i sl. ) može biti samostalnim zalogom. Sa zalogom su ujedno opterećene i sve njegove pripadnosti, ako nije nešto drugo određeno.

4. NAČELA ZALOŽNOG PRAVA 1. Akcesornost 2. Određenost 3. Neodvojivost 4. Nedjeljivost 5. Jednovrsnost 6. Prometnost i nasljedivost 7. Oficijelnost 8. Mogućnost postojanja više založnih prava na istom predmetu

4. 1. AKCESORNOST Potraživanje (tražbina) i založno pravo povezani su svrhom založnoga prava, založno pravo postoji radi potraživanja Potraživanje prikladno za osiguranje zalogom je novčano potraživanje i to samo ako je dovoljno određeno Nenovčana potraživanja mogu također biti prikladna ako imaju novčanu vrijednost koja je dovoljno izražena Obligacionopravni odnos koji se osigurava zalogom je glavni, a založni, stvarnopravni odnos sporedni odnos

4. 2. ODREĐENOST - NAČELO SPECIJALNOSTI Tražbina i predmet založnoga prava moraju biti određeni (načelo specijalnosti), odnosno individualizirani Tražbina se smatra dovoljno određenom ako su utvrđeni vjerovnik i dužnik, pravni temelj i visina ili barem najviši iznos do kojega se osigurava zalogom Zalog mora biti individualiziran pa tako u slučaju generičnih stvari mora postojati njihova dovoljna individualiziranost

ČL. 143. ZSP-A (1) Tražbina osigurana založnim pravom mora biti novčana ili odrediva u novcu. (2) Tražbina mora biti određena. Tražbina je dovoljno određena ukoliko su određeni vjerovnik i dužnik, pravni osnov i visina, ili barem najviši iznos do kojega se osigurava zalogom. (3) Založnim se pravom može osigurati postojeća tražbina i tražbina koja bi tek nastala nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uslova, ako ta tražbina ispunjava pretpostavke iz stava 1. ovoga člana.

4. 3. NEODVOJIVOST Založno pravo se ne može odvojiti od zaloga što znači da ga nije moguće prenositi s jednoga objekta na drugi Ako dužnik ponudi neku drugu stvar umjesto one na kojoj je uspostavljeno založno pravo to će se s pravnoga stajališta smatrati osnivanjem novoga založnoga prava odnosno prestankom staroga Izuzeci od načela neodvojivosti mogući su samo ako ih određuje zakon

4. 4. NEDJELJIVOST Založno pravo je nedjeljivo kako s obzirom na tražbinu tako i s obzirom na zalog Založno pravo osigurava tražbinu kao cjelinu, a tražbina je osigurana cijelim predmetom založnoga prava Opterećenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem tražbine (npr. otplatom dijela kredita za preostali iznos garancija je vrijednost zaloga u cjelosti)

ČL. 141 ZSP-A (5) Založno pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga određene tražbine kao cjeline, uključivši sve njezine pripadnosti, pa se opterećenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem tražbine, ako nije nešto drugo određeno zakonom ili sporazumom stranaka. (6) Ako se zalog podijeli, založno pravo nastavlja teretiti ono na što se zalog podijelio ili se od njega odvojilo. Ako se otuđi dio nekretnine koji je manji od jedne petine tražbine, vjerovnik se ne može protiviti otuđenju i oslobađanju tog dijela nekretnine od založnog prava, ukoliko založni dužnik daje odgovarajuće osiguranje za taj dio ili ostatak nekretnine pruža dovoljno osiguranje. . .

. . . . ČL. 141 ZSP-A (7) Ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomješta (pravo na naknadu, na iznos osiguranja i dr. ), založno pravo traje i dalje na tom pravu. (8) Ako je založno pravo osnovano tako da osigurava namirenje određene tražbine iz vrijednosti više nekretnina kao jednoga zaloga (zajednička, simultana hipoteka), založni vjerovnik može slobodno birati odakle će namirivati svoju tražbinu, ako nije nešto drugo određeno. (9) Ako se smanji potraživanje sud će na prijedlog založnog dužnika dopustiti da se založno pravo ograniči na jedan ili više predmeta zaloga koji su dovoljni za osiguranje preostalog potraživanja.

4. 5. JEDNOVRSNOST U nas postoji samo jedno založno pravo (jedna vrsta založnoga prava), ali s brojnim podvrstama Prema predmetu postoji založno pravo na pokretnini, nekretnini i pravu Prema pravnom temelju (osnovu nastanka) može založno pravo biti dobrovoljno, sudsko (prisilno) i zakonsko Prema tome ovlašćuje li založnoga vjerovnika na posjedovanje zaloga založno pravo može biti pignus i hipoteka Načelno nije založno pravo niti jedne podvrste jače od založnoga prava bilo koje druge podvrste

4. 6. PROMETNOST I NASLJEDIVOST Založno pravo može se otuđiti i naslijediti, ali nikada samostalno, nego samo zajedno s tražbinom koju osigurava. U Zakonu o vlasničko-pravnim odnosima ("Službene novine Federacije Bi. H", broj 6/98) u članu 71. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Za prijenos hipoteke nije potreban pristanak hipotekarnog dužnika. "

ČL. 141 ZSP-A (2) Otuđenje i naslijeđivanje založnog prava moguće je samo zajedno s tražbinom koju osigurava. (3) Založno pravo ne može se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije nešto drugo određeno. (4) Založno pravo se može opteretiti podzalogom. Za podzalog vrijedi na odgovarajući način ono što i za zalog, ako nešto drugo zakonom nije određeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi podzaloga.

4. 7. OFICIJELNOST Namirivanje iz vrijednosti zaloga u pravilu se provodi putem javne vlasti, u pravilu putem suda Clauzula Lex comisoria je zabranjena i dovodi do ništavosti ugovora o zalogu (ugovaranje da će zalogoprimac postati vlasnik zaloga ako o dospjelosti ne bude izmirena obaveza) IZUZETNO načelo oficijelnosti ponekad neće biti primjenjeno kada to zakon posebno predviđa . .

. . . NAMIRENJE VANSUDSKIM PUTEM ČL. 141 ZSP-A (1) Založni vjerovnik ovlašten je svoje pravo na namirenje osigurane tražbine ostvarivati vansudskim putem, ako je predmet založnog prava pokretna stvar ili pravo, a založni dužnik je u pisanom obliku dao izričito dopuštenje za takvo namirenje. (2) Ako je pokretna stvar ili pravo dato u zalog za osiguranje tražbine iz trgovačkoga posla, založni vjerovnik je ovlašten vansudskim putem, nakon dospjelosti tražbine, ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, ako založni dužnik nije takvo namirivanje izričito isključio u trenutku osnivanja zaloga. Tu ovlast će ostvarivati putem javne prodaje u roku od osam dana od upozorenja učinjenog dužniku odnosno zalogodavcu, ako u datim okolnostima nije prikladniji drugi način.

4. 8. MOGUĆNOST POSTOJANJA VIŠE ZALOŽNIH PRAVA NA ISTOM PREDMETU Nema zapreke da na jednom predmetu bude uspostavljeno više založnih prava, a njihov je međusobni odnos određen mjestom u redu prvenstva Tu vrijedi pravilo raniji u vremenu jači u pravu (prior tempore potior iure), ako zakonom nije što drugo određeno . . .

. . . ČL. 141 ZSP-A (1) Tražbina osigurana založnim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim tražbinama koje nisu osigurane založnim pravima na tom zalogu, ako nije nešto drugo zakonom određeno. (2) Ako je zalog opterećen s više založnih prava, prednost pri namirivanju ima ona tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu. (3) Mjesto u prvenstvenom redu određuje se prema trenutku nastanka založnog prava, ako zakonom nije drugačije određeno. (4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je moguće valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu određuju se pravilima zemljišnoknjižnoga prava.

5. SUBJEKTI ZALOŽNOG PRAVA Subjekti u založnopravnom odnosu su založni vjerovnik i založni dužnik Založni vjerovnik kao i založni dužnik može biti svaka fizička i pravna osoba Ipak treba razlikovati pojmove založni dužnik i zalogodavac jer to ne mora uvijek biti ista osoba (moguće je svoju stvar založiti za nečiji tuđi dug)

6. OSNIVANJE ZALOŽNOG PRAVA Založno pravo osniva se na određenoj - - stvari ili pravu kao zalogu : na osnovu pravnog posla (dobrovoljno založno pravo), sudske odluke (sudsko založno pravo) ili zakona (zakonsko založno pravo).

6. 1. DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO Dobrovoljno založno pravo osniva se na osnovu pravnog posla, kome je cilj uspostavljanje založnog prava na određenoj stvari ili pravu radi osiguranja namirenja određenog potraživanja. Suvlasnik svoj idealni dio stvari ili prava može dati u zalog bez saglasnosti ostalih. Kad je stvar ili pravo koje se zalaže u zajedničkoj svojini, svi zajedničari moraju dati saglasnost za davanje stvari ili prava u zalog. . . . .

6. 2. UGOVOR O DAVANJU U ZALOG Ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, dužnik ili treća osoba (zalogodavac) obavezuje se da će radi osnivanja založnog prava, predati povjeriocu određenu pokretnu stvar u zalog, ili će mu dopustiti da svoje založno pravo upiše u javni registar kao teret određene stvari, ili će mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Druga strana se pri tome obavezuje da će čuvati pokretni zalog i čim njegovo potraživanje prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili će učiniti što je potrebno da bi se izbrisalo založno pravo iz javnog registra, ili će mu ponovo prenijeti pravo.

6. 3. NIŠTAVE ODREDBE UGOVORA O ZALOGU Ništave su sve odredbe ugovora suprotne prirodi zaloga i ona potraživanja koja bi trebalo da budu osigurana založnim pravom. Ništave su odredbe ugovora o prelasku zaloga u povjeriočevo vlasništvo ako dug ne bi bio plaćen u određeno vrijeme, kojim se dužnik i onemogućava da zalog iskupi ili drugom dopusti da osnuje založno pravo na istom zalogu, kao ni da povjerilac nakon dospijeća potraživanja ne može zahtijevati prodaju zaloga. . . .

. . . . Ništave su i odredbe ugovora da povjerilac može po svojoj volji ili po unaprijed određenoj cijeni otuđiti zalog ili ga zadržati za sebe, osim ako zalog ima propisanu cijenu ili ako je određena na osnovu procjene vještaka.

6. 4. NAČIN STICANJA ZALOŽNOG PRAVA Način sticanja založnog prava na pokretnim stvarima - Založno pravo stiče se predajom pokretne stvari založnom povjeriocu Način sticanja založnog prava na nepokretnostima - Dobrovoljno založno pravo na nepokretnosti (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu koje je izjednačeno s nepokretnošću povjerilac stiče uknjižbom toga prava u zemljišnu knjigu, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. . .

. . . Način sticanja založnog prava na pravima Dobrovoljno založno pravo na hartijama od vrijednosti koje glase na donosioca, povjerilac stiče jednako kao i na pokretnim stvarima, na hartijama po naredbi založnim indosamentom, na hartijama koje glase na ime, kao i na potraživanjima putem ustupanja radi osiguranja i obavještavanjem dužnika o tom ustupanju. Dobrovoljno založno pravo na ostalim pravima stiče se na način koji je predviđen za prenos tih prava, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

6. 5. OSNIVANJE PRINUDNOG SUDSKOG ZALOŽNOG PRAVA Prinudno sudsko založno pravo osniva se na osnovu odluke suda donesene u postupku prinudnog osiguranja potraživanja. Ko na nepokretnosti stekne založno pravo na osnovu odluke suda, stiče pravo upisa u zemljišnu knjigu.

6. 6. OSNIVANJE ZAKONSKOG ZALOŽNOG PRAVA Zakonsko založno pravo osniva se prema odredbama predviđenim posebnim zakonom Zakonsko založno pravo na nepokretnosti upisaće se u zemljišnu knjigu na zahtjev založnog povjerioca.

7. ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNIM STVARIMA 1. Dobrovoljno založno pravo na pokretnini 2. Registarsko založno pravo na pokretnim stvarima i pravima 3. Sudsko založno pravo na pokretnim stvarima 4. Zakonsko založno pravo na pokretnim stvarima

7. 1. DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI - RUČNI ZALOG- PIGNUS Nastaje na temelju pravnog posla Ugovor o davanju u zalog je založni ugovor kojim se dužnik ili netko treći (zalogodavac) obvezuje vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom predati vjerovniku određenu pokretnu stvar u zalog, a druga se ugovorna strana obvezuje da će stvar koju primi u zalog čuvati i da će je vratiti zalogodavcu čim prestane tražbina koju zalog osigurava. . .

. . . . RUČNA ZALOGA-nastaje na osnovu ugovora o zalozi kojim se zalogodavac obavezuje da preda povjeriocu stvar na kojoj ima pravo vlasništva, iz koje može namiriti svoje potraživanje ako mu potraživanje ne bude plaćeno o dospjelosti, a povjerilac se obevezuje da založenu stvar čuva i vrati je neoštećenu zalogodavcu po prestanku potraživanja. Založno pravo na stvari zalogoprimac stiče u momentu kada mu stvar bude predata.

RUČNI ZALOG U ZSP-A Ručni zalog u ZOVO nije direktno regulisan Clan 67. Na pravo zaloga na pokretnim stvarima i pravo zaloga na pravima primjenjuju se odredbe o zalogu sadrzane u propisima kojima su uredjeni obligacioni odnosi.

ZABRANJENE ODREDBE KOD UGOVORA O DAVANJU U ZALOG POKRETNINA SU 1. lex commisoria po kojoj bi založena stvar prešla u vlasništvo založnoga vjerovnika ako mu tražbina ne bi bila ispunjena, 2. odredba da dužnik ne može zalog nikada iskupiti, 3. odredba po kojoj bi vjerovnik mogao založenu stvar prodati, 4. odredba po kojoj dužnik ne bi smio osnivati na istom zalogu založna prava za druge osobe, 5. odredba po kojoj vjerovnik nakon dospijeća tražbine ne bi mogao zahtijevati prodaju zaloga

8. PRAVA ZALOŽNOG VJEROVNIKA KOD RUČNE ZALOGE Založni vjerovnik može založiti svoju tražbinu zajedno sa založnim pravom koje je osigurava, dakle dati u podzalog ono što je dobio u zalog, no samo u granicama svojega prava na namirenje iz zaloga. Založni vjerovnik ima pravo na neposredan posjed zaloga, dužan je čuvati zalog s pažnjom dobroga domaćina, u pravilu nije ovlašen na upotrebu stvari. Plodove može ubirati, ali se njihova vrijednost prebija s njegovom tražbinom. Isto se odnosi i na koristi od stvari. Stvar može dati u podzalog i pored protivljenja dužnika osim ako to nije predviđeno ugovorom.

8. 1. PRAVO NA POSJED - ČL. 158 ZSP-A Založni vjerovnik ima na osnovu svog dobrovoljnog založnog prava na pokretnoj stvari pravo posjedovati tu stvar. Založni vjerovnik ima pravo na neposredni posjed zaloga ukoliko nije nešto drugo određeno. Ako je stvar u trenutku sticanja založnog prava bila založena nekom drugom, založnom vjerovniku pripada posredni posjed te stvari, sve dok stvar neposredno posjeduje onaj koji je prije stekao založno pravo na njoj. Založni vjerovnik čija je tražbina osigurana sudskim, zakonskim ili registarskim založnim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na posjed stvari.

8. 2. ČUVANJE I POVRAT ZALOGA - ČL. 159 ZSP-A Založni vjerovnik obavezan je zalog koji posjeduje čuvati pažnjom dobrog domaćina odnosno dobrog privrednika, a u suprotnom odgovara za štetu. Založni vjerovnik je ovlašten upotrebljavati zalog koji posjeduje i dati ga drugom na upotrebu samo ako mu je to dopustio založni dužnik, ili je to nužno da bi ispunjavao svoju dužnost čuvanja zaloga. Kad prestane tražbina koja je osigurana zalogom, založni vjerovnik je dužan zalog bez odgađanja vratiti onome od koga ga je primio u posjed. Ako je založnom dužniku nužno da zalog ima u svom neposrednom posjedu može i prije nego što prestane tražbina, zahtijevati vraćanje zaloga, kada u zamjenu da neki drugi zalog koji po vrijednosti odgovara prvobitnoj založenoj stvari.

8. 3. UZIMANJE ZALOŽENE STVARI IZ POSJEDA ZALOŽNOG VJEROVNIKA Založni dužnik može zahtijevati putem suda da se zalog oduzme iz neposrednog posjeda založnog vjerovnika te se preda nekom trećem licu da ga čuva za račun vjerovnika kao posrednog posjednika, ako založni vjerovnik ne čuva zalog pažnjom dobrog domaćina odnosno dobrog privrednika, ako ga neovlašteno upotrebljava ili ga je neovlašteno dao drugom na upotrebu, ili je za sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga iako se obavezao da to neće činiti.

8. 4. ZAMJENA RUČNOG ZALOGA Zamjena zaloga načelno nije dozvoljena, ali je ipak zakonom dopuštena založnom vjerovniku: 1. zbog skrivenih nedostataka (jer stvar nije dovoljna za osiguranje tražbine jer ima nedostatke) i 2. zbog nužne prodaje (jer se stvar kvari ili gubi na vrijednosti)

9. PRAVA ZALOŽNOG DUŽNIKA Založni dužnik također ima pravo na zamjenu: 1. zbog vlastite potrebe (mora dužnik dati drugu stvar koja nije manje vrijednosti i ne zahtijeva veći trud ili troškove za čuvanje), i 2. zbog nužne prodaje (isto kao i za vjerovnika).

10. NAMIRIVANJE ZALOGOM OSIGURANE TRAŽBINE IZ VRIJEDNOSTI ZALOGA Namirivanje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga moguće je putem suda i izvansudskim putem Namirivanje putem suda provodi se sudskom prodajom zaloga i privremenom upravom radi namirivanja iz plodova i drugih koristi Sudski put namirenja je redovni put i obavlja se izvršnom prodajom zaloga

. . . Založni dužnik ima pravo da od vlasnika založene stvari, a i od trećih osoba zahtijeva da trpe namirenje zalogom osiguranog potraživanja iz vrijednosti založene stvari, ako nije drugačije zakonom određeno. Založni povjerilac može, bio njegov dužnik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati hoće li zahtijevati namirenje svojih potraživanja ponajprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog dužnika, ili istodobno i zaloga i dužnikove imovine. . . .

. . Аko založni povjerilac zahtijeva namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoje potraživanje, dužnik mu ostaje dužan razliku koju će namiriti iz ostale imovine dužnika. Аko se zalog proda za veći iznos od povjeriočeva potraživanja, ostvareni višak pripada dužniku. Аko se na založenoj stvari sprovodi postupak prinudnog namirenja drugog potraživanja, založni povjerilac ima ovlašćenje otkupa potraživanja zbog koga se sprovodi taj postupak do početka javne prodaje, u skladu sa zakonom o izvršnom postupku. . . .

. . . Аko založena stvar ili pravo daje plodove ili druge koristi iz čije bi se vrijednosti moglo namiriti potraživanje, založni povjerilac ovlašćen je da zahtijeva od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravnika koji će biti ovlašćen da ubire te plodove, odnosno koristi i unovčava ih, te da dobivene iznose polaže u sud radi namirenja.

10. 1. SUDSKO NAMIRENJE Založni vjerovnik treba staviti sudu prijedlog za izvršenje Ako sud ustanovi da je prijedlog utemeljen na izvršnoj ispravi (izvršna sudska odluka, izvršna sudska nagodba, izvršna odluka ili nagodba donesena u upravnom postupku, izvršna notarska isprava) ili vjerodostojnoj ispravi (račun, mjenica, ček, izvod iz ovjerenih poslovnih knjiga i dr. ) donijet će rješenje o izvršenju Tim će rješenjem sud narediti založnom dužniku da u roku od 8 dana ispuni tražbinu zajedno s troškovima i odrediti prodaju zaloga radi namirenja. . .

. . . Prodaja zaloga je moguća neposrednom pogodbom i prodajom na sudskoj usmenoj javnoj dražbi. Stvar se prodaje najboljem ponuditelju, a ne bi se smjela prodati za cijenu manju od dvije trećine procijenjene vrijednosti no to vrijedi samo za dražbu koja se održava prvi puta. Na novoj dražbi stvar se može prodati za cijenu ne manju od trećine procijenjene vrijednosti. Budući da se dražba ne smatra u pravnom smislu prodajom nego slučajem javnoga obećanja nagrade kupac nema prava temeljem odgovornosti za materijalne nedostatke stvari. Ako nakon prodaje preostane novca on se vraća vlasniku prodane stvari.

10. 2. NAMIRIVANJE ZALOŽNOGA VJEROVNIKA VANSUDSKIM PUTEM Založni povjerilac ovlašćen je da svoje pravo na namirenje osiguranog potraživanja ostvaruje vansudskim putem, ako je predmet založnog prava pokretna stvar ili pravo, a založni dužnik je u pisanom obliku dao izričito dopuštenje za takvo namirenje. . . .

. . . Аko je pokretna stvar ili pravo dato u zalog za osiguranje potraživanja iz trgovačkog posla, založni povjerilac je ovlašćen vansudskim putem, nakon dospjelosti potraživanja, ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, ako založni dužnik nije takvo namirivanje izričito isključio u trenutku osnivanja zaloga. To ovlašćenje će ostvarivati putem javne prodaje u roku od osam dana od upozorenja učinjenog dužniku, odnosno zalogodavcu, ako u datim okolnostima nije prikladniji drugi način.

PRESTANAK DOBROVOLJNOG ZALOŽNOG PRAVA NA POKRETNINI Dobrovoljno založno pravo apsolutno prestaje: 1. propašću zaloga, 2. odreknućem od založnoga prava, 3. istekom roka i ispunjenjem raskidnoga uvjeta, 4. prestankom osigurane tražbine, 5. prestankom založnoga vjerovnika i 6. rasterećenjem (ukidanje na temelju određenih pretpostavki).

11. REGISTARSKO ZALOŽNO PRAVO Registarsko založno pravo je založno pravo na pokretnim stvarima koje nastaje bez predaje zaloga u posjed založnoga vjerovnika i kod kojega založnom vjerovniku ne pripada pravo posjedovati zalog Ovo se pravo upisuje u određene registre pa se zato naziva registarskim

11. 1. OSNIVANJE REGISTARSKOG ZALOŽNOG PRAVA Da bi založni ugovor obavezivao na osnivanje registarskog založnoga prava na pokretnini neophodan je ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) prema vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom na svojoj pokretnini upisanoj u javni upisnik dozvoliti da se u tom javnom upisniku upiše založno pravo kao teret te stvari, a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da će čim prestane njegova zalogom osigurana tražbina učiniti što je s njegove strane potrebno da bi se izbrisalo to založno pravo iz javne knjige

12. SUDSKO (PRISILNO) ZALOŽNO PRAVO Sudsko prisilno založno pravo osniva se na dužnikovoj pokretnini sposobnoj za unovčenje, a na temelju odluke suda donesene u postupku kojim se određuje prisilno osiguranje tražbina, a na način koji određuju zakonske odredbe o izvršenju i prisilnom osiguranju. Dakle, osnivanje ovoga oblika založnoga prava je protiv volje dužnika.

13. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO Zakonsko založno pravo nastaje na temelju zakona radi osiguranja određenih vrsta tražbina, a osniva se nastupanjem onih pravnih činjenica koje zakonske norme određuju za pretpostavke nastanka založnoga prava

PRIMJERI ZAKONSKOG ZALOŽNOGA PRAVA : 1. Izvođač radova (poduzetnik) ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima naručitelja, a radi osiguranja njegovih tražbina od naručitelja (naknade za rad, utrošeni materijal itd. ) 2. Najmodavac ima na temelju zakona (Zakon o najmu stanova) založno pravo na unesenom pokućstvu i drugim pokretninama najmoprimca i članova njegovoga obiteljskoga domaćinstva radi osiguranja namirenja najamnine i naknade štete

3. Nalogoprimac ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca koje je dobio na temelju ugovora o nalogu radi osiguranja naknade i troškova 4. Prijevoznik ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima koje su mu predane na prijevoz i u vezi s prijevozom radi osiguranja naknade i troškova

5. Skladištar ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima koje je primio na čuvanje na temelju ugovora o uskladištenju, a radi osiguranja njegovih tražbina iz toga ugovora 6. Otpremnik (špediter) ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima koje su mu predane radi osiguranja svojih tražbina

7. Komisionar ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima komitenta radi osiguranja svojih tražbina 8. Trgovinski zastupnik (agent) ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca koje je dobio radi osiguranja svojih tražbina

9. Suvlasnici imaju na temelju zakona (ZV) zakonsko založno pravo na onoj stvari koju je u razvrgnuću suvlasničke zajednice isplatom dobio jedan od njih radi osiguranja njihovih tražbina da im on u novcu isplati vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova 10. Sunasljedici imaju na temelju zakona (ZON) zakonsko založno pravo na onoj stvari koju je u diobi nasljedničke zajednice isplatom dobio jedan od njih, a radi osiguranja njihovih tražbina da im on u novcu isplati vrijednost njihovih udjela u nasljedničkoj zajednici

ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO PRESTAJ E: 1. propašću zaloga, 2. odreknućem, 3. istekom roka i ispunjenjem raskidnoga uvjeta, 4. prestankom osigurane tražbine, 5. prestankom založnoga vjerovnika, 6. prestankom onih okolnosti zbog kojih je na temelju zakona osnovano

ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI HIPOTEKA Predmet je pojedinačna nekretnina ili idealni dio nekretnine Stječe se upisom u zemljišne knjige Izvršenje se može provoditi na svim stambenim i poslovnim objektima, a socijalni razlozi onemogućavaju izvršenje samo na poljoprivrednom zemljištu i privrednim zgradama potrebnim za izdržavanje poljoprivrednika i njegove uže porodice

1. DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Pretpostavke su: 1. zalogodavčevo vlasništvo nekretnine, 2. pravni posao, 3. upis u zemljišnu knjigu

UGOVOR O HIPOTECI (HIPOTEKARNI UGOVOR) ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine hipotekom na svojoj nekretnini, dopustiti vjerovniku da svoje založno pravo (hipoteku) upiše u zemljišnu knjigu kao teret te nekretnine, a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da će čim prestane njezina tražbina osigurana tom hipotekom, učiniti što je s njegove strane potrebno da bi se izbrisala hipoteka iz zemljišne knjige

Nedopuštene odredbe su kao i kod pokretnina (npr. lex commisoria-odredba da založena stvar prelazi u vlasništvo založnoga vjerovnika ako mu tražbina o dospjelosti ne bude ispunjena itd. )

FORMA UGOVORA O HIPOTECI Ugovor o hipoteci je formalan, naplatan, kauzalan, konsenzualan OBAVEZNA NOTARSKA OBRADA Upis u zemljišnu knjigu može biti uknjižba ili predbilježba

Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu, na njene plodove dok su neodvojeni, kao i na druge njene sastavne dijelove i pripatke, ukljucujuci i poboljsanje njenog stanja nastalo nakon zasnivanja hipoteke. Za osiguranje jednog potrazivanja moze se zasnovati hipoteka na vise nekretnina (zajednicka hipoteka). .

Zalozena nekretnina u cjelini osigurava potrazivanje povjeritelja do potpunog namirenja tog potrazivanja, bez obzira na kasniju podjelu nekretnine (nedjeljivost hipoteke).

NAMIRENJE IZ HIPOTEKOVANE NEKRETNINE Namirenje se može ostvariti jedino putem suda. Pravni temelj za donošenje sudskoga rješenja o izvršenju su izvršne i vjerodostojne isprave. izvršenje se redovno provodi prodajom nekretnine, a to se čini u nekoliko faza: 1. zabilježba izvršenja u zemljišnoj knjizi, 2. utvrđenje vrijednosti nekretnine, 3. prodaja nekretnine i 4. namirenje troškova izvršenja i vjerovnika iz prodajne cijene

Zaključak o prodaji koji donosi sud sadrži podatke o vrijednosti nekretnine, načinu prodaje (dražba, prodaja neposrednom pogodbom), uvjete prodaje, vrijeme i mjesto dražbe

2. SUDSKO PRISILNO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Može se osnovati protiv volje dužnika radi osiguravanja uspješnoga provođenja izvršnoga namirenja vjerovnikove novčane tražbine iz dužnikove imovine Osniva se samo na nekretnini koja je sposobna za unovčenje, a nisu sposobne za unovčenje one nekretnine za koje je isključena mogućnost da budu predmetom izvršenja, one nekretnine koje su iz socijalnih razloga izuzete od izvršenja i djelomično one na kojima su uspostavljena određena ograničenja izvršenja

ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI To su specijalne zakonske odredbe koje su i u svijetu i u nas vrlo rijetke Ipak prema ZOVO suvlasnici imaju zakonsko založno pravo na onoj stvari koju je u razvrgnuću suvlasničke zajednice isplatom dobio jedan od njih, a radi osiguranja njihovih tražbina da im se u novcu isplati vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova I sunasljednici imaju zakonsko založno pravo nakon razvrgnuća nasljedničke zajednice isplatom

13. ZAŠTITA ZALOŽNOG PRAVA Založni povjerilac ima pravo da zahtijeva od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo založno pravo, te da trpi izvršavanje ovlašćenikovog prava na založenoj stvari, da propušta činiti na zalogu ono što je zbog ovlašćenikovog prava dužan da propušta i da od njega i trećih osoba zahtijeva predaju stvari, odnosno prestanak uznemiravanja. Ovo pravo ne zastarjeva.

13. 1. TUŽBA PRETPOSTAVLJENOG ZALOŽNOG POVJERIOCA Pravo na zaštitu pretpostavljenog založnog prava ima i osoba koja u postupku pred sudom ili drugim nadležnim organom dokaže pravni osnov i istinit način svoga sticanja posjeda zaloga (pretpostavljeni založni povjerilac).

13. 2. ZAŠTITA OD POVREDE UPISOM U ZEMLJIŠNU KNJIGU Založni povjerilac ima pravo da se štiti po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ukoliko bi neko povrijedio založno pravo na nepokretnosti nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu.

14. PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA Prestanak osiguranog potraživanja Propast zaloga Gubitak posjeda založene stvari Odricanje Istek roka i ispunjenja raskidnog uvjeta Prestanak pravnog svojstva založnog povjerioca Konsolidacija i sjedinjenje Brisanjem hipoteke

15. PRESTANAK HIPOTEKE Аko je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, prestaće tek brisanjem, ako zakonom nije drugačije određeno.

15. 1. RASPOLAGANJE NEIZBRISANOM HIPOTEKOM Vlasnik hipotekom opterećene nepokretnosti može na osnovu priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak potraživanja osiguranog hipotekom, prenijeti hipoteku na novo potraživanje koje nije veće od upisane hipoteke koja nije brisana. Vlasnik se ne može odreći prava raspolaganja hipotekom pri osnivanju hipoteke. Iako se vlasnik nekome obavezao ishoditi brisanje određene hipoteke, i to je u zemljišnoj knjizi zabilježeno kod te hipoteke, on ipak može njome raspolagati.

. . . Аko se nakon prestanka hipoteke osigurano potraživanje koje nije brisano u zemljišnoj knjizi proda nepokretnost u izvršnom postupku radi namirenja novčanih potraživanja drugih povjerilaca ili se nad njom uspostavi prisilna uprava, neće se uzimati u obzir iako nije izbrisana. Аko hipotekom osigurano potraživanje još postoji prema trećoj osobi, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje tog potraživanja, vlasniku će samo u tom slučaju pripasti pravo na dio prodajne cijene.

14. 2. ZABILJEŽBA ZADRŽAVANJA PRVENSTVENOG REDA Vlasnik može u slučaju brisanja hipoteke istovremeno izvršiti u zemljišnoj knjizi zabilježbu s kojom je za upis nove hipoteke do visine izbrisane zadržan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabilježbe. Ukoliko bi se vlasništvo promijenilo, to zadržavanje bi djelovalo i u korist novoga vlasnika, ali se u slučaju prisilne javne licitacije te nepokretnosti to zadržavanje ne bi uzelo u obzir, ako ne bi bilo iskorišćeno prije zabilježbe rješenja kojim je dopuštena pljenidba na toj nepokretnosti radi naplate nečijih novčanih potraživanja.

14. 3. AMORTIZACIJA HIPOTEKE Vlasnik hipotekom opterećene nepokretnosti, a isto tako i svaki zajednički vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljišnoknjižni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarnog potraživanja: a) ako je proteklo najmanje trideset godina od uknjiženja hipotekarnog potraživanja, a u slučaju kad ima daljih upisa koji se odnose na nju – od posljednjega od tih upisa,

b) ako nije moguće pronaći ni one koji su prema upisima ovlašćeni, ni njihove pravne sljednike, c) ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi način ostvarivalo.

Аko zemljišnoknjižni sud nađe da postoji vjerovatnoća da prijedlogu treba da se udovolji i da podnosilac ima pravni interes za to, pozvaće oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnom potraživanju ili u vezi s njim. U oglasu će se tačno naznačiti uknjiženje hipoteke sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od godinu dana za prijavu, uz navođenje posljednjeg kalendarskog dana za podnošenje prijave