Prava deteta Dete kao pravni subjekt Novi koncept
Prava deteta
Dete kao pravni subjekt Novi koncept razumevanja detinjstva i pravnog položaja deteta (početkom XX veka) Dete nije pasivni „objekt“ zaštite, već je imalac osnovnih i posebnih ljudskih prava i sloboda, koje ostvaruje u skladu sa svojom zrelošću i razvojnim sposobnostima Dete je u centru porodičnih i drugih društvenih odnosa Intervencija države je opravdana ukoliko ima za cilj zaštitu dobrobiti deteta - standard najboljeg interesa deteta
Međunarodni standardi Ø Međunarodni ugovori i drugi instrumenti Ujedinjene nacije Savet Evrope Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Evropska socijalna povelja Konvencija o zaštiti dece od seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja Konvencija o ostvarivanju prava deteta i dr. Evropska unija (direktive, uredbe i sl) Opšti dokumenti o ljudskim pravima UN Konvencija o pravima deteta (1989) Drugi dokumenti (Studija GS o nasilju nad decom, itd)
Prava deteta – međunarodni okvir Konvencija UN o ostvarivanju alimentacionih zahteva u inostranstvu (1956) Konvencija UN o pristanku na brak, minimalnoj starosti za sklapanje braka i o registrovanju brakova (1962) Konvencija UN o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena (1979) Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka (1984) Međunarodna konvencija o zaštiti svih osoba od nasilnog nestanka (2006) Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (2006). . .
Prava deteta –međunarodni okvir Evropska konvencija o pravnom položaju dece rođene van braka (1975) Konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice dece (1980) Konvencija MOR br. 182 o najgorim oblicima dečijeg rada (1999). . .
Konvencija o pravima deteta (1989) q Univerzalni, najznačajniji i najratifikovaniji međunarodni dokument u oblasti prava deteta q Sadrži potpuni katalog prava deteta q Opcioni protokoli uz Konvenciju: Deca u oružanom sukobu (2000) Prodaja dece, dečja prostitucija i dečja pornografija (2000) Postupak po pritužbama (2011) - stupio na snagu 2014
Osnovne postavke Dete je autonomni pravni subjekt, titular ljudskih prava, koja ostvaruje u skladu sa svojom zrelošću i razvojnim sposobnostima Prava su nedeljiva/nema hijerarhije - holistički pristup Dete je aktivni član društva i samostalno odlučuje o mnogim pitanjima sopstvenog života
Prava deteta – sistematizacija OSNOVNA PRAVA DETETA/OPŠTI PRINCIPI Pravo na zaštitu od diskriminacije (čl. 2. KPD); Pravo na uvažavanje najboljeg interesa deteta (čl. 3. KPD); Pravo na život, opstanak i razvoj (čl. 6. KPD); Pravo na participaciju (čl. 12. KPD) GRAĐANSKA I POLITIČKA PRAVA DETETA Pravo na identitet Sloboda izražavanja Sloboda misli, savesti i veroispovesti Sloboda udruživanja i mirnog okupljanja Pravo na privatnost Pravo na informisanje Zabrana mučenja
Ekonomska, socijalna i kulturna prava Pravo na život u porodici Alternativna briga o detetu Nezakonito prebacivanje i nevraćanje Zaštita od zlostavljanja i zanemarivanja Zdravlje i zdravstvena zaštita Obrazovanje, slobodno vreme i kulturne aktivnosti. . .
Posebne mere zaštite Deca izbeglice Deca u oružanom sukobu Eksploatacija dece Maloletničko pravosuđe Manjine i domorodačka populacija Oporavak i reintegracija
Komitet za prava deteta Nadzor nad sprovođenjem KPD Izveštavanje - svakih 5 godina Izveštaj Vlade Alternativni izveštaji: NVO, nezavisna tela, deca Zaključna razmatranja Opšti komentari Preporuke
Nacionalni pravni okvir Ustav RS (2006) – prvi ustav koji izričito proklamuje prava deteta Prava deteta Član 64. Deca uživaju ljudska prava primereno svom uzrastu i duševnoj zrelosti. Svako dete ima pravo na lično ime, upis u matičnu knjigu rođenih, pravo da sazna svoje poreklo i pravo da očuva svoj identitet. Deca su zaštićena od psihičkog, fizičkog, ekonomskog i svakog drugog iskorišćavanja ili zloupotrebljavanja. Deca rođena izvan braka imaju jednaka prava kao deca rođena u braku. Prava deteta i njihova zaštita uređuju se zakonom.
Nacionalni pravni okvir Porodični zakon (2005) Zakon o socijalnoj zaštiti (2011) Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (2009) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (2005) Zakon o zabrani diskriminacije (2009) Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica (2005) Krivični zakonik (2005) . . . dela i
Osnovna načela/standardi PZ Posebna zaštita deteta / Najbolji interes deteta Razvoj deteta u porodičnoj sredini kad god je moguće Država ima obavezu da poštuje, štiti i unapređuje prava deteta Država dužna da preduzima mere za zaštitu deteta od zanemarivanja, fizičkog, seksualnog i emocionalnog zlostavljanja i eksploatacije Zabrana zloupotrebe roditeljskog prava Pravo i dužnost obaveštavanja javnog tužioca ili organa starateljstva o razlozima za zaštitu prava deteta i razlozima za lišenje roditeljskog prava. . .
Uloga državnih službi u sistemu zaštite dece v Centar za socijalni rad Policija Zdravstvo Obrazovne institucije Tužilaštvo Sudstvo Zaštitnik građana Drugi akteri u sistemu zaštite (organizacije civilnog društva, mediji i dr). . . Pravovremena i adekvatna zaštita dece uvek zahteva multisektorski pristup i saradnju
Roditeljsko pravo Izvedeno iz dužnosti roditelja Roditelji imaju pravo i dužnost da se o detetu staraju: da čuvaju i podižu dete da vaspitavaju dete da obezbede obrazovanje detetu da zastupaju dete da dete izdržavaju da upravljaju i raspolažu imovinom deteta q Nadzor nad vršenjem roditeljskih prava ostvaruje organ starateljstva (preventivni i korektivni nadzor)
Prava deteta u Porodičnom zakonu o o o v Pravo da zna svoje poreklo Pravo na život sa roditeljima Pravo na lične odnose (npr. da održava lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi i dr. ) Pravo na razvoj Pravo na obrazovanje Pravo na mišljenje i dr. Prava/ovlašćenja i dužnosti roditelja, državnih organa, ustanova i drugih treba da služe ostvarivanju odn. zaštiti prava deteta
Pravo da zna svoje poreklo Dete ima pravo da zna ko su mu roditelji (majka i otac) Dete koje je navršilo 15. godina i sposobno je za rasuđivanje ima pravo da izvrši uvid u matičnu knjigu rođenih i drugu dokumenaciju koja se odnosi na njegovo poreklo Nekada ograničeno zakonom. . .
Pravo na život sa roditeljima Dete ima pravo da živi sa roditeljima i pravo da se roditelji o njemu staraju pre svih drugih. Može biti ograničeno samo sudskom odlukom, kada je to u najboljem interesu deteta (mere zaštite od nasilja u porodici, lišenje roditeljskog prava) Dete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može odlučiti sa kojim će roditeljem živeti.
Pravo na lične odnose Pravo da održava lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi Pravo da održava lične odnose sa srodnicima i drugim licima sa kojima ga vezuje posebna bliskost. Može biti ograničeno samo sudskom odlukom kada je to u najboljem interesu deteta (mere zaštite od nasilja u porodici, lišenje roditeljskog prava, drugi razlozi) Dete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može odlučiti o
Pravo na razvoj Dete ima pravo na obezbeđenje najboljih mogućih životnih i zdravstvenih uslova za svoj pravilan i potpun razvoj. Dete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može dati pristanak za preduzimanje medicinskog zahvata.
Pravo na obrazovanje Dete ima pravo na obrazovanje u skladu sa svojim sposobnostima, željama i sklonostima. Dete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može odlučiti koju će srednju školu pohađati.
Poslovna sposobnost deteta Dete koje nije navršilo 14 godina može preduzimati pravne poslove kojima pribavlja isključivo prava, pravne poslove kojima ne stiče ni prava ni obaveze i pravne poslove malog značaja Dete koje je navršilo 14 godina može preduzimati sve ostale pravne poslove uz prethodnu ili naknadnu saglasnost roditelja, odnosno saglasnost organa starateljstva Dete koje je navršilo 15 godina može preduzimati pravne poslove kojima upravlja i raspolaže svojom zaradom ili imovinom koju je steklo sopstvenim radom Dete može preduzimati i druge pravne poslove kada je to predviđeno zakonom. . .
Pravo na mišljenje Dete koje je sposobno da formira svoje mišljenje ima pravo slobodnog izražavanja tog mišljenja. Dete ima pravo da blagovremeno dobije sva obaveštenja koja su mu potrebna za formiranje svog mišljenja. Mišljenju deteta mora se posvetiti dužna pažnja u svim pitanjima koja ga se tiču i u svim postupcima u kojima se odlučuje o njegovim pravima, a u skladu sa godinama i zrelošću deteta.
Mišljenje deteta Dete koje je navršilo 10. godinu života može slobodno i neposredno izraziti svoje mišljenje u svakom sudskom i upravnom postupku u kome se odlučuje o njegovim pravima. Sud i organ uprave utvrđuju mišljenje deteta u saradnji sa školskim psihologom odnosno organom starateljstva, porodičnim savetovalištem ili drugom ustanovom specijalizovanom za posredovanje u porodičnim odnosima, a u prisustvu lica koje dete samo izabere.
Posebna dužnost suda Ako sud utvrdi da je u sporu za zaštitu prava deteta ili u sporu za vršenje odnosno lišenje roditeljskog prava stranka dete koje je sposobno da formira svoje mišljenje, dužan je: 1. da se stara da dete blagovremeno dobije sva obaveštenja koja su mu potrebna; 2. da dozvoli detetu da neposredno izrazi svoje mišljenje i da mišljenju deteta posveti dužnu pažnju u skladu sa godinama i zrelošću deteta; 3. da mišljenje deteta utvrdi na način i na mestu koje je u skladu sa njegovim godinama i zrelošću, . . . osim ako bi to očigledno bilo u suprotnosti sa najboljim interesom deteta.
Postupak u sporu za zaštitu prava deteta v § § v v v Tužbu za zaštitu prava deteta može osnovnom sudu podneti: Dete Roditelj/i Javni tužilac Organ starateljstva Tužba se može podneti za zaštitu svih prava koja uređuje PZ, a koja nisu zaštićena drugim postupkom (npr. održavanje ličnih odnosa sa srodnicima, donošenje odluka o bitnim pitanjima za život deteta, habitatio, itd). Kolizijski staratelj / privremeni zastupnik deteta Nalaz i stručno mišljenje organa stareljstva ili druge ustanove; standard najboljeg interesa deteta
Najbolji interes(i) deteta U svim aktivnostima koje se tiču dece od primarnog značaja su najbolji interesi deteta bez obzira na to da li ih sprovode javne ili privatne institucije za socijalnu zaštitu, sudovi, administrativni organi ili zakonodavna tela. “ – član 3. stav 1. KPD „ Svi državni organi, ustanove, tela, javne ili privatne institucije, pojedinci, uključujući roditelje i druga lica koja se o detetu staraju. . . u svim aktivnostima koje su od posrednog ili neposrednog značaja za dete odnosno grupu dece, bilo da neposredno uključuju dete ili ih preduzimaju drugi povodom deteta. . .
Standard najboljeg interesa deteta Osnovni princip (pravilo tumačenja) – mada kao takav nije jasno prepoznat u našim propisima Pravo deteta – mada kao takvo nije eksplicitno garantovano Porodičnim zakonom, već se vezuje za dužnost onih koji preduzimaju aktivnosti koje se tiču deteta Pravilo postupka odn. postupanja – zahteva procenu niza elemenata i uspostavljanje procesnih garancija da bi se utvrdili najbolji interesi deteta Najbolji interes se ostvaruje omogućavanjem detetu da uživa sva prava priznata Konvencijom!
Kriterijumi za procenu najboljeg interesa deteta Komitet za prava deteta posebno izdvaja sledeće: Mišljenje deteta Identitet deteta Očuvanje porodične sredine i održavanje odnosa Briga, zaštita i sigurnost deteta Situacije ranjivosti Zdravlje deteta Obrazovanje deteta Lične karakteristike deteta (pol, identitet, i dr) uzrast, karakter, zdravstveno stanje, kulturni Sredinski faktori (stabilno okruženje poznato detetu, stalnost u smislu svakodnevnih aktivnosti deteta - vrtića/škole, kontakta sa drugim članovima porodice, i dr) Sposobnost roditelja odn. staratelja da odgovori na potrebe deteta (egzistencijalne – ishrana, odeća, smeštaj), emocionalne, vaspitne, obrazovne, zdravstvene potrebe deteta, ali i zdravlje roditelja, spremnost na saradnju sa drugim
Poštovanje najboljih interesa deteta Cilj je pronalaženje rešenja koje u najvećoj meri odgovara na potrebe deteta, prema okolnostima konkretnog slučaja, u cilju obezbeđenja pravilnog i potpunog psihofizičkog razvoja deteta. . . To je konstruktivno traganje za rešenjem koje obezbeđuje da potrebe deteta budu zadovoljene (najbolja alternativa za dete), uključujući identifikaciju svih lica koja će to na najbolji način obezbediti (roditelji, drugi članovi porodice, ali i državni organi i ustanove / službe koji treba da pruže podršku i usmeravanje za one koji se o deci staraju – čl. 5. KPD)
- Slides: 31