Kazneno pravo Pojam predmet i svrha POJAM KP

Kazneno pravo Pojam, predmet i svrha

POJAM KP KP u širem smislu KAŽNJAVANJE DRŽAVNA SUVERENOST JAVNO PRAVO KAŽNJIVO DJELO KAZNENO DJELO STEGOVNO DJELO PREKRŠAJ a) kvantitativna b) kvalitativna privredni prijestup

KP u širem smislu MATERIJALNO PROCESNO IZVRŠNO MALOLJETNIČKO PREKRŠAJNO

Naziv “kazneno pravo” n n njem. Strafrecht, franc. droit penal, tal. diritto penale, španj. derecho penal “kazneno” – pars pro toto (postoje i druge kaznenopravne sankcije)

Opći i posebni dio kaznenog prava n n n Opći dio: pretpostavke kažnjivosti i sankcije Posebni dio: opisi pojedinih kaznenih djela i zapriječene kazne “Odredbe Općeg dijela ovoga Zakona odnose se na kaznena djela propisana ovim Zakonom i drugim zakonima. ” (čl. 6. KZ)

SVRHA KP ZAŠTITA ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA n ODRŽAVANJE DRUŠTVENOG POREDKA n ZAŠTITA PRAVNIH DOBARA (ČL. 1) KAKO? RACIONALNO UTEMELJENA REPRESIJA n “Kad najviša vlast, u želji da osigura mir, kazni građanina koji je drugome učinio nepravdu, - onda ne kažemo da se ona rasrdila na tog građanina, jer ona ne kažnjava građanina potaknuta mržnjom, nego iz pravičnosti” (Spinoza) PREVENCIJA UZ POMOĆ REPRESIJE

Odnos kaznenog prava i morala n n Kazneno pravo jača društveni moral Kant: Kazneni zakon je kategorički imperativ Jellinek: Kazneno pravo je etički minimum Welzel: Kazneno pravo ima funkciju stvaranja morala

KARAKTERISTIKE KP “Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se tako povređuju ili ugrožavaju osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim pravom da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile. ” (Čl. 1. KZ) NAČELO SUPSIDIJARNOSTI FRAGMENTARNI KARAKTER

Akcesornost kaznenog prava “Kazneni zakoni su u svojoj biti manje posebna vrst zakona nego sankcija svih drugih” (J. J. Rousseau)

Kriminalitet i znanosti o kriminalitetu n n Kriminalitet kao društvena pojava -kriminalitet - ukupnost k. d. počinjenih u određenom vremenskom razdoblju na određenom području -kriminalna statistika: policijska (otkriveni i prijavljeni) i pravosudna (optuženi i presuđeni) Znanosti o kriminalitetu – 2 skupine: kaznenopravna znanost i kriminologija

Kaznenopravna znanost n Kaznenopravna dogmatika - tumači i kritički obrađuje pojmove KZ-a i sređuje ih u koherentan sustav metodom generalizirajuće apstrakcije n Kriminalna politika a) u širem smislu - ukupnost državnih mjera za suzbijanje devijantnog ponašanja b) u užem smislu – usmjeravanje KP-a radi zaštite temeljnih društvenih vrijednosti n n n Filozofija kaznenog prava Povijest kaznenog prava Poredbeno kazneno pravo

Kriminologija i srodne discipline n Kriminologija – istražuje prirodne i socijalne činjenice o deliktu, počiniteljima i žrtvama, kao i kriminalitet kao masovnu i društvenu pojavu n Penologija – izučava funkcije, pravila i metode kaznenopravnih sankcija n Kriminalistika – istražuje metode i pravila o otkrivanju i razjašnjavanju pojava k. d. , utvrđivanju njihovih počinitelja, kao i njihovom sprečavanju n Sudska medicina – bavi se medicinskim vješačenjima