Zalono pravo Melani Tomaz i Tea Tuek Pojam

Založno pravo Melani Tomaz i Tea Tušek

Pojam i vrste založnog prava • Založno pravo je stvarno pravo na tuđoj stvari koje služi realnom osiguranju neke vjerovnikove tražbine • postoji mogućnost da vjerovnik zadrži založeno stvar kao svoje vlasništvo (tzv. lex commissoria) ili mu se daje ovlaštenje da stvar samo posjeduje i time vrši prisilu na dužnika da ispuni svoju obvezu ili vjerovnik mora založenu stvar prodati i utrškom namiriti svoju tražbinu • Personalno osiguranje, realna garancija • Akcesorno pravo - zavisi od postojanja tražbine osiguranju koje ima služiti

Fiducia • Dužnik prenosi vlasništvo na vjerovnika putem mancipacije ili in iure cessio s fiducijarnim uglavkom (pactum fiduciae) da će mu ovaj vlasništvo vratiti kada mu bude isplaćen dug • Fiducia cum amico contracta • Fiducia cum creditore contracta • Actio fiduciae - dužnik je nakon podmirenja duga mogao tražiti povratak stvari, a ukoliko je vjerovnik kao vlasnik stvar otuđio mogao je dužnik tražiti naknadu štete obligatorni učinak

Pignus (ručni zalog) • 2. st. pr. n. e. • Dužnik zadržava vlasništvo stvari te bi stvar koja je imala služiti za osiguranje vjerovnikove tražbine neformalno predao vjerovniku da je ovaj drži dok mu ne bude namiren dug, a tada da je vrati • Izvedeni posjednik • Dužnik je kao vlasnik mogao po isplati duga potraživati svoju stvar rei vindikacijom od svakoga trećega • Actio pigneraticia directa

Hypotheca • Ugovorni zalog bez posjeda založne stvari • Stvar ostaje u posjedu dužnika dokle god tražbina ne dospije na platež • Invecta et illata • Interdictum Salvianum- zakupodavac je od zakupnika mogao o dospjetku tražbine zahtijevati posjed na invecta et illata • Actio serviana - petitorna tužba; zakupodavac je mogao tražiti posjed i izručenje založenog inventara i od svakog trećeg • Actio quasi Serviana/actio hypothecaria ili actio pigneraticia in rem

• Tužitelj mora dokazati da mu je stvar bila založena, da se ona nalazi u tuženikovu posjedu, zatim- po pravilu- da je u času zalaganja bila u zalagateljevoj imovini, a ukoliko mu se ospori postojanje tražbine- mora dokazati postanak tražbine • Justinijan je fiduciju zamijenio s pignusom i hipotekom

• Nastaje neformalnim ugovorom REALNI (PIGNUS) – nastaje predajom posjeda • Akcesornost HYPOTHECA- ugovor bez predaje stvari TRAŽBINA koju treba osigurati zalogom Uvjetna, buduća, naturalna (neutuživa) Mogao ju je za dužnika dati i netko treći

• Moglo nastati i SUDSKOM RJEŠIDBOM u svrhu ovrhe u ekstraordinarnom postupku MAGISTRATSKOM ODLUKOM kod uvođenja u posjed tuđe imovine radi osiguranja , ali BEZ PRAVA PRODAJE – PIGNUS PRAETORIUM

Predmet pignusa i hipoteke 1. samo tjelesne stvari 2. do Justinijana – ius in agro vectigali, kod njega: emfiteuza uzufrukt superficijes Zalaganje tražbine Subpignuszalaganje samog založnog prava Sve što može biti predmetom prodaje Poljske služnosti

Predmet hipoteke Čitava sadašnja i buduća imovina GENERALNA HIPOTEKA

• ZAKONSKE LEGALNE HIPOTEKE Carsko doba Spojene su s nekim tražbinama BEZ UGOVORA, već PO PRAVNOM PORETKU Odnose se na pojedinačne dužnikove stvari SPECIJALNA ZAKONSKA HIPOTEKA Odnose se na čitavu dužnikovu imovinu GENERALNA ZAKONSKA HIPOTEKA

• RAZVILE SE IZ UGOVORNE PRAKSE Zakonsko založno pravo najmodavca stana da unese u stan najamnikove stvari PO IZRIČITIM PROPISIMA Založno pravo zakupodavca poljskog dobra na plodove zemljišta zakonsko založno pravo na zgradi Generalna zakonska hipoteka fiska Generalne zakonske hipoteke pupila i minora na imovini tutora i skrbnika Generalne zakonske hipoteke žene na imovini muža za povratak miraza

• SADRŽAJ ZALOŽNOG PRAVA – u tome da zalog pripadne vjerovniku u vlasništvo ako dužnik ne ispuni svoj dug (lex commissoria) • VJEROVNIK – morao se zadovoljiti sa stvari iako je njegova tražbina bila veća od založene stvari -ako je zalog bio vrjedniji od tražbine, nije trebao ništa vraćati • SADRŽAJ VJEROVNIKOVA PRAVA KOD PIGNUSA I HIPOTEKE Ius possidendi Ius distrahendi

IUS POSSIDENDI • PIGNUS- stječe se odmah materijalnom predajom stvari od strane dužnika • HIPOTEKA- vjerovnik je dobio pravo na posjed istom ako o dospjetku tražbine nije bio namiren Za pribavljanje posjeda služili su mu : interdictum Salvianum, actio Serviana i quasi Serviana ili hypothecaria -namireni vjerovnik morao vratiti posjed dužniku Mogao ga tužiti s actio pigneraticia directa, a kod fiducije s actio fiduciae directa

• PIGNUS GORDIANUM – car Gordijan III je odredio da je vjerovnik mogao i dalje zadržati zalog nakon namirenja zalogom osigurane tražbine radi osiguranja drugih novčanih tražbina protiv istog dužnika Nema pravo prodaje, nego samo ZADRŽAVANJA STVARI (ius retentionis) Ako je založni vjerovnik upotrebljavao zalog bez odobrenja, čini FURTUM USUS (KRAĐU PORABE) PLODOVI ZALOŽENE STVARI- pripadali založnom dužniku Moglo se dogovoriti da pripadnu vjerovniku umjesto kamata – ANTIHREZA, PACTUM ANTICHRETICUM BESKAMATNI ZAJAM, A ZALOŽENA STVAR JE PLODONOSNA vjerovnik zadržava plodove i bez antihretičke pogodbe (ANTICHRESIS TACITA)

IUS DISTRAHENDI • Pripadalo vjerovniku samo u slučaju ako je bilo izrijekom dogovoreno – pactum de vendendo pignore • Kraj klasičnog doba pravo prodaje se smatralo uključenim u svakom založnom pravu bez posebnog ugovora, dozvoljavala se prodaja makar je izrijekom bila isključena (pactum de non vendenedo ) Vjerovnik morao u takvom slučaju dužnika prethodno 3 puta opomenuti • Klasično pravo- mogla se umjesto prava prodaje ugovoriti LEX COMMISSORIA Po Konstantinu – zabranjena Stvar ima pripasti vjerovniku u vlasništvo ako dug o dospijeću ne bi bio namiren

• VJEROVNIK nije bio vlasnik, ali je prodajom prenosio vlasništvo založne stvari na kupca • Iz te kupovine- vjerovnik namiruje svoju tražbinu • - eventualni višak (hyperocha) je dužan izručiti zalagatelju -ako je pokušaj prodaje zaloga bio neuspješan -> vjerovnik je mogao tražiti da mu se nakon posebne prethodne opomene dužnika dopita po caru vlasništvo zaloga u procjenjenoj vrijednosti -ZALAGATELJ ostaje vlasnik založene stvari ( može s njom raspolagati) -RANIJI ZALOŽNI VJEROVNIK ima u svemu prednost pred kasnijim Prior tempore potior iure Odlučno vrijeme postanka založnog prava

• Prodaja- 1. se namiruje raniji založni vjerovnik ->kasniji imali samo pravo na višak (superfluum) -postoji pravo da isplati traćbinu bilo kojeg od ranijih založnih vjerovnika i time stupi na njegovo mjesto (ius offerendi) - Pravo prodaje zaloga imao samo prvi vjerovnik - Kasniji hipotekarni vjerovnik - Raniji založni vjerovnik ACTIO HYPOTHECARIA ZALOŽNA TUŽBA Tražiti posjed od 3. , ali NE OD RANIJEG VLASNIKA Tražiti posjed OD SVAKOGA

• PRIVILEGIRANE HIPOTEKE – dolaze u slučaju prodaje zaloga po zakonu prvenstveno do namirenja, ispred eventualnih drugih založnih prava • Car Leon- založno pravo osnovao javnom ispravom ili privatnom ispravom potpisanom po tri besprijekorna svjedoka- IMA PREDNOST PRED DRUGIM PRIVATNIM ZALOŽNIM PRAVIMA Onemogućeno da se naknadno fingira neko „starije založno pravo” izdavanjem antidatirane isprave o zalaganju

PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA • 1. UTRNUĆE TRAŽBINE- kao akcesorno pravo, urtnjuje utrnućem tražbine osiguranju koje je služilo ( založno pravo ostaje na snazi ako je otpala samo utuživost tražbine te ona postoji dalje kao naturalna obligacija) • 2. PRODAJA ZALOGA- utrnjuje založno pravo prodavaoca i svih daljnjih založnih vjerovnika • 3. PROPAST ZALOŽENE STVARI • 4. KONFUZIJA- založni vjerovnik=vlasnik založene stvari • 5. ODREKNUĆE- neformalno i šutke • 6. LONGI TEMPORIS PRAESCRIPTIO- ako treći stječe založenu stvar bonae fidei i na osnovu valjanog pravnog naslova, utrnjuje založno pravo nakon 10/20 godina ; 30/40 godina (LONGISSIMI TEMPORIS PRAESCRIPTIO) • Zastara- 30/40 godina

Hvala na pažnji!