UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA I NAIN ODREIVANJA VISINE

UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA I NAČIN ODREĐIVANJA VISINE MIROVINE U PRVOM I DRUGOM MIROVINSKOM STUPU dr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica, HZ RIF Listopad, 2017.

SADRŽAJ PREZENTACIJE • Socijalno osiguranje – općenito, ciljevi • Sustav socijalnog osiguranja u RH • Sustav obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u RH • Vrste mirovina iz I. stupa • Način određivanja visine mirovina iz I. stupa • Postupak ostvarivanja prava • Mirovine iz II. stupa • Financiranje mirovina

ZADAĆA SOCIJALNOG OSIGURANJA (svrha, ciljevi, misija) – domovina: Europa • Ublažavanje predvidivih i nepredvidivih rizika koji fizičkoj osobi nastaju tijekom životnog u radnog vijeka - starost - bolest, invalidnost - nezaposlenost - siromaštvo • Ublažavanje posljedica koji pogađaju pojedinca uslijed djelovanja tržišnih zakona • Redistribucija dohotka (tomu služi mirovinski sustav) • Ublažavanje siromaštva

SUSTAV OBVEZNOG SOCIJALNOG OSIGURANJA HRVATSKE • Prava u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja: I. stup: mirovina + prava po osnovi invalidnosti II. stup: mirovina • Prava u sustavu zdravstvenog osiguranja: zdravstvena zaštita (liječenje, lijekovi, ortopedska pomagala, ali uz sudjelovanje u troškovima) + naknada plaće za bolovanje • Prava u sustavu zapošljavanja: posredovanje u traženju posla + naknada plaće za vrijeme nezaposlenosti

6 OBILJEŽJA MJEŠOVITOG MIROVINSKOG SUSTAVA I. STUP • uzajamnost • solidarnost • definirana davanja (engl. defined benefits) • tekuće financiranje (engl. pay-as-you-go) II. i III. STUP • kapitalizirana štednja • definirani doprinosi (engl. defined contributions) • aktuarski izračuni

OSIGURANICI U OBVEZNOM OSIGURANJU PREMA OSNOVAMA OSIGURANJA • Radnici u radnom odnosu i s njima izjednačene osobe • Dužnosnici koji izabranu ili imenovanu dužnost obavljaju u radnom odnosu • Obrtnici • Slobodna zanimanja • Poljoprivrednici i šumoposjednici koji su upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava • Iznajmljivači soba, postelja i apartmana koji su obveznici PDV-a (ako izjave da ulaze u osiguranje) Ukupan broj mirovinskih osiguranika u 2016. godini: 1. 440. 188 osiguranika Ukupan broj korisnika mirovina u 2016. : 1. 233. 375 umirovljenika Izvor: HZMO, Statističke informacije, 2/2017. )

OSIGURANICI U OBVEZNOM OSIGURANJU PREMA PRIPADNOSTI I. ILI I. i II. STUPU (ista se pravila primjenjuju i danas; mjerodavna je dob u trenutku stjecanja statusa osiguranika) samo I. STUP I. i II. STUP • Osiguranici koji su na dan 1. siječnja 2002. bili stariji od 50 siječnja 2002. bili mlađi od 40 godina • Osiguranici koji su na dan 1. siječnja 2002. bili stariji od 40 godina i mlađi od 50 godina, a nisu izabrali osiguranje u II. a izabrali su osiguranje u II. stupu

OSIGURANICI U DOBROVOLJNOM OSIGURANJU • Osobe koje se dobrovoljno učlane u neki od fondova III. mirovinskog stupa • Dobrovoljni mirovinski fondovi: ü otvoreni fond ü zatvoreni fond § Državni poticaji u dva oblika: - porezne olakšice – poslodavac može uplaćivati neoporezivi doprinos u iznosu do 6. 000, 00 godišnje (500, 00 kn mjesečno) - novčani državni poticaji

MIROVINA IZ I. MIROVINSKOG STUPA

11 Zakonska regulativa (I. stup) • Zakon o mirovinskom osiguranju ('Narodne novine', • • br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16) Zakonu o najvišoj mirovini (“Narodne novine”, br. 162/98 i 82/01) Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem ('Narodne novine', broj 71/99, 46/07 i 41/08) Zakon o isplati mirovina korisnicima koji su mirovinu ostvarili u republikama bivše SFRJ ('Narodne novine', broj 96/93) Zakon o prenošenju sredstava državnog proračuna fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanje mirovina ('Narodne novine', broj 102/98) Zakon o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima (“Narodne novine”, broj 127/00) Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu ('Narodne novine', broj 119/16) Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovine ('Narodne novine', broj 45/02) Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ('Narodne novine', broj 79/07 i 114/11)

Posebni zakoni • Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika ('Narodne novine', • • • broj 34/95, 164/98 i 109/01) Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ('Narodne novine', broj 128/99, 16/01, 22/02, 41/08 i 118/12) Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom državnom saboru ('Narodne novine', broj 55/00, 107/01, 86/09, 91/10, 49/11 i 12/12) Zakon o smanjenju mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru ('Narodne novine', broj 86/09) Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ('Narodne novine’, 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13, 3 3/13, 148/13) Zakon o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti ('Narodne novine', br. 34/91, 43/96, 150/02, 65/09) Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu ('Narodne novine', broj 79/07, 149/09, 139/10)

NAČELA FUNKCIONIRANJA I. STUPA § Načelo solidarnosti – solidarnost na tri razine: ü između osoba koje plaćaju doprinose ü između korisnika mirovinskih prava ü međugeneracijski, između sadašnjih ü osiguranika i sadašnjih korisnika § Načelo uzajamnosti - opseg mirovinskih prava djelomično ovisi o iznosima plaćenih doprinosa

14 OSTVARIVANJE PRAVA NA MIROVINU • Do 31. 12. 2013. mirovina se mogla ostvariti samo nakon prestanka zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti prema kojoj postoji obveza na osiguranje. OD 1. 1. 2014. • Osiguranik koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i ispunjava uvjete za punu starosnu mirovinu može: • ostvariti pravo na mirovinu, primati mirovinu i istovremeno • nastaviti raditi s nepunim radnim vremenom, najviše do polovine punog radnog vremena (najviše 20 sati tjedno) • Korisnik starosne mirovine može se uz mirovinu zaposliti, ali najviše do polovine punog radnog vremena (najviše 20 sati tjedno)

15 VRSTE MIROVINA U I. STUPU • • starosna mirovina prijevremena starosna mirovina za osiguranika s dugogodišnjim stažem invalidska mirovina • zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (do 2013. – invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad) • zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, uz određivanje poslova koje osiguranik može raditi (do 2013. - invalidska mir. zbog profesionalne nesposobnosti za rad) • obiteljska mirovina Ove mirovine mogu se odrediti kao: • najniža mirovina • najviša mirovina • osnovna mirovina - ostvaruju je osiguranici koji ostvare i mirovinu iz II. stupa

UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA MIROVINU do 31. 12. 2030. Starosna mirovina • žene: • 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (ali uz primjenu prijelaznog razdoblja do 2030. godine) • muškarci: • 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža • za osiguranike koji su ostvarili staž osiguranja s povećanim trajanjem, smanjuje se dobna granica za starosnu mirovinu u ovisnosti o trajanju i stupnju povećanja tog staža

STAROSNA MIROVINA ZA ŽENE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU DO 2030. GODINE Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši 15 godina mirovinskog staža i – u 2014. godini – 61 godinu života – u 2015. godini – 61 godinu i 3 mjeseca života – u 2016. godini – 61 godinu i 6 mjeseci života – u 2017. godini – 61 godinu i 9 mjeseci života – u 2018. godini – 62 godine života – u 2019. godini – 62 godine i 3 mjeseca života – u 2020. godini – 62 godine i 6 mjeseci života – u 2021. godini – 62 godine i 9 mjesec života – u 2022. godini – 63 godine života – u 2023. godini – 63 godine i 3 mjeseca života – u 2024. godini – 63 godine i 6 mjeseci života – u 2025. godini – 63 godine i 9 mjeseci života – u 2026. godini – 64 godine života – u 2027. godini – 64 godine i 3 mjeseca života – u 2028. godini – 64 godine i 6 mjeseci života – u 2029. godini – 64 godine i 9 mjeseci života

STAROSNA MIROVINA ZA ŽENE I MUŠKARCE OD 2031. GODINE • Pravo na starosnu mirovinu osiguranik ima s navršenih 15 godina mirovinskog staža i – u 2031. godini – 65 godina i 3 mjeseca života – u 2032. godini – 65 godina i 6 mjeseci života – u 2033. godini – 65 godina i 9 mjeseci života – u 2034. godini – 66 godina – u 2035. godini – 66 godina i 3 mjeseca života – u 2036. godini – 66 godina i 6 mjeseci života – u 2037. godini – 66 godina i 9 mjeseci života • Pravo na starosnu mirovinu od 1. siječnja 2038. ima osiguranik kada navrši 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

PRIJEVREMENA MIROVINA do 31. 12. 2030. Uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu • žene: • 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (uz primjenu prijelaznog razdoblja do 2030. godine) • muškarci: • 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža

PRIJEVREMENA MIROVINA ZA ŽENE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU DO 2030. 20 Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik – žena kada navrši: – u 2014. godini – 56 godina života i 31 godinu mirovinskog staža – u 2015. godini – 56 godina i 3 mjeseca života i 31 godinu i 3 mjeseca mirovinskog staža – u 2016. godini – 56 godina i 6 mjeseci života i 31 godinu i 6 mjeseci mirovinskog staža – u 2017. godini – 56 godina i 9 mjeseci života i 31 godinu i 9 mjeseci mirovinskog staža – u 2018. godini – 57 godina života i 32 godine mirovinskog staža – u 2019. godini – 57 godina i 3 mjeseca života i 32 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža – u 2020. godini – 57 godina i 6 mjeseci života i 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža – u 2021. godini – 57 godina i 9 mjeseci života i 32 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža – u 2022. godini – 58 godina života i 33 godine mirovinskog staža – u 2023. godini – 58 godina i 3 mjeseca života i 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža – u 2024. godini – 58 godina i 6 mjeseci života i 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža – u 2025. godini – 58 godina i 9 mjeseci života i 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža – u 2026. godini – 59 godina života i 34 godine mirovinskog staža – u 2027. godini – 59 godina i 3 mjeseca života i 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža – u 2028. godini – 59 godina i 6 mjeseci života i 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža – u 2029. godini – 59 godina i 9 mjeseci života i 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža

PRIJEVREMENA MIROVINA ZA ŽENE I MUŠKARCE OD 2031. GODINE • Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik ima s navršenih 35 godina mirovinskog staža i: – u 2031. godini – 60 godina i 3 mjeseca života – u 2032. godini – 60 godina i 6 mjeseci života – u 2033. godini – 60 godina i 9 mjeseci života – u 2034. godini – 61 godinu – u 2035. godini – 61 godinu i 3 mjeseca života – u 2036. godini – 61 godinu i 6 mjeseci života – u 2037. godini – 61 godinu i 9 mjeseci života • Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 1. siječnja 2038. ima osiguranik kada navrši 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.

22 ZAKON O POSREDOVANJU U ZAPOŠLJAVANJU I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI • Izbor: prijevremena mirovina ili naknada preko Zavoda za zapošljavanje Ø osobe koje ispune uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu mogu biti prijavljene na HZZ-u kao nezaposlene osobe i primati naknadu • Uvjeti za ostvarivanje prava na trajnu novčanu naknadu za nezaposlenost - 2 kumulativna uvjeta: - 32 g. staža i - da osobi nedostaje 5 godina starosti do uvjeta za starosnu mirovinu

POVEĆANJE STAROSNE MIROVINE ZA STARIJE OSIGURANIKE • radi poticanja dužeg rada i kasnijeg odlaska u mirovinu za svaki mjesec odlaska u mirovinu nakon životne dobi propisane za starosnu mirovinu • mirovina se trajno povećava za 0, 15% za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu, a najviše za 9% ako osiguranik ostvari mirovinu 5 godina stariji od dobi propisane za starosnu mirovinu • povećanje pripada samo osiguranicima koji mirovinu ostvare prvi puta

STAROSNA MIROVINA ZA DUGOGODIŠNJEG OSIGURANIKA 24 • Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika - bez umanjenja, iako osoba nema životnu dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu • UVJETI: 60 g života i 41 g staža osiguranja • Mirovina se povećava za 0, 15% po mjesecu odlaska u mirovinu nakon 60. g ako osiguranik ima 41 g staža osiguranja u efektivnom trajanju • Osiguranici koji ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu ne mogu ostvariti ovu mirovinu. • Korisnici ove mirovine ne mogu raditi do polovine punog radnog vremena i primati mirovinu.

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA ZA NEZAPOSLENE OSOBE • Prijevremena starosna mirovina, ali bez umanjenja koje se primjenjuje za prijevremene mirovine • UVJETI: - osoba koja je nezaposlena u trajanju od najmanje 2 g - osoba mora ispunjavati uvjet starosti i mirovinskog staža za prijevremenu starosnu mirovinu

26 POVOLJNIJI UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA MIROVINU Za osiguranike koji su ostvarili staž osiguranja s povećanim trajanjem, smanjuje se dobna granica za starosnu mirovinu u ovisnosti o trajanju i stupnju povećanja tog staža. Za zaposlene s nepunim radnim vremenom, u uvjet za ostvarivanje svih prava iz mirovinskog osiguranja, razdoblje u kojem su te osobe radile s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem rada s punim radnim vremenom.

OBITELJSKA MIROVINA • Udovice i udovci – ako su u trenutku smrti korisnika/osiguranika navršili 50 godina starosti (ima i propisanih iznimaka) • Djeca – sve dok se redovno školuju, a najduže do 26 godina starosti • Djeca s invaliditetom imaju pravo na obiteljsku mirovinu neovisno je li ih roditelj uzdržavao. Ako se zaposle, isplata mirovine se obustavlja, a nakon prestanka zaposlenja ponovno uspostavlja

28 VISINA MIROVINE OVISI O: • dužini mirovinskog staža - svaka godina, mjesec i dan dužeg staža razmjerno povećavaju mirovinu • visini plaća/osnovica - za veću plaću/osnovicu dobije se razmjerno veća mirovina • godinama života • vrsti mirovine • datumu (kalendarskoj godini) ostvarivanja prava • obračunskom razdoblju (cijeli radni vijek) • načinu usklađivanja mirovina – mirovine se usklađuju 2 puta godišnje prema bruto plaćama i potrošačkim cijenama

29 VISINA MIROVINE IZ I. STUPA Mirovina = OB * MF * AVM OB (osobni bodovi) = mirov. staž * prosj. VB * polazni faktor MF (mirovinski faktor) određuje u kojem se opsegu uzimaju osobni bodovi za izračun mirovine: iznosi od 0, 5 do 1 AVM (aktualna vrijednost mirovine): utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod - od 1. 7. 2017. iznosi: 63, 29 kn

30 MIROVINSKI FAKTOR (MF) • starosna mirovina • prijevremena starosna mirovina • invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (do 31. 12. 2013. : opće nesposobnosti za rad 1 • obiteljska mirovina 0, 7 – 1 Prijevremena: umanjenje za svaki nedostajući mjesec starosti do dobnih uvjeta za starosnu mirovinu (0, 7 za jednog korisnika, 08 za dva, 0, 9 za tri, 1 za četiri i više korisnika) • invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti (do 31. 12. 2013. : profesionalne nesposobnosti za rad) OSNOVNA MIROVINA 0, 5 0, 6667 za korisnike koji rade 0, 8 za korisnike koji ne rade za korisnike koji rade, ako je uzrok invalidnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest 0, 75 za korisnika mirovine iz II. stupa

31

UMANJENJE PRIJEVREMENE MIROVINE ZA ŽENE U 2017. U razdoblju do 31. prosinca 2030. , ženi koja stječe pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, polazni faktor za određivanje te mirovine iznosi (umanjenje): • u 2017. godini: – s navršene do 32 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža: 0, 34% po mjesecu – s navršene 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža: 0, 32% po mjesecu – s navršene 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža: 0, 30% po mjesecu – s navršenih 36 godina i 9 mjeseci mirovinskog staža: 0, 25% po mjesecu – s navršenih 37 godina i 9 mjeseci mirovinskog staža: 0, 15% po mjesecu – s navršenih 38 godina i 9 mjeseci mirovinskog staža: 0, 10% po mjesecu

UMANJENJE PRIJEVREMENE MIROVINE ZA ŽENE U 2018. U razdoblju do 31. prosinca 2030. , ženi koja stječe pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, polazni faktor za određivanje te mirovine iznosi (umanjenje): • u 2018. godini: – s navršenih 33 godine mirovinskog staža: 0, 34% po mjesecu – s navršenih 34 godine mirovinskog staža: 0, 32% po mjesecu – s navršenih 35 godina mirovinskog staža: 0, 30% po mjesecu – s navršenih 37 godina mirovinskog staža: 0, 25% po mjesecu – s navršenih 38 godina mirovinskog staža: 0, 15% po mjesecu – s navršenih 39 godina mirovinskog staža: 0, 10% po mjesecu

34 NAJNIŽA MIROVINA • Pravo na najnižu mirovinu imaju korisnici mirovina ostvarenih od 1. 1. 1999. ako im je mirovina manja od najniže mirovine. • Pravo na najnižu mirovinu nemaju zaposleni korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad. • Najniža mirovina po god. staža od 1. 7. 2017. iznosi: 61, 36 kn za svaku godinu mirovinskog staža, ali uz primjenu polaznog i mirovinskog faktora Primjer: najniža mirovine za 34 g. staža: = god. staža * 61, 36 kn * polazni faktor * mirov. faktor = 34 * 61, 36 kn * 1 = 2. 086, 24 kn (STAROSNA) = 34 * 61, 36 kn * 0, 9592*1 = 2. 001, 12 kn (PRIJEVREMENA)

35 NAJVIŠA MIROVINA Korisnicima mirovina ostvarenih od 1. 1. 1999. mirovina se ograničava na 3, 8 vrijednosnih bodova po g. staža. Najviša mirovina proporcionalna je dužini staža, a umanjuje se ako se radi o korisniku prijevremene starosne mirovine ili mirovine s mirovinskim faktorom manjim od 1. • Dakle, nema propisane jedne svote najviše mirovine za sve osiguranike, već i visina najviše mirovine ovisi o dužini staža i vrsti mirovine.

36 INVALIDSKA MIROVINA • Djelomični gubitak radne sposobnosti: kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti • Potpuni gubitak radne sposobnosti: kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem nastane trajni gubitak radne sposobnosti • Invalidska mirovina može se ostvariti do 65. g. života • Mirovinski staž mora pokrivati 1/3 radnog vijeka. • Ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, mirovina se ne uvjetuje dužinom staža, a računa se za min. 40 godina staža

KORISNICI INVALIDSKIH MIROVINA • Od 1. siječnja 2014. uvedena obveza provođenja kontrolnog pregleda • redoviti pregled – svake 3 g za invalidske mirovine ostvarene prema novom Zakonu od 1. siječnja 2014. • izvanredni pregled – iniciran postupkom nadzora i kontrole za sve invalidske mirovine, neovisno kada su ostvarene • Invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad i invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, za korisnike starije od dobi za starosnu mirovinu, prevode se u starosne mirovine u istoj svoti. Ovi korisnici ne mogu raditi do polovine punog radnog vremena i primati mirovinu.

38 DODATAK NA MIROVINU – posebni dio mirovine • Dodatak ublažava razlike među mirovinama ostvarenim prije i poslije reforme iz 1999. • Pravo na dodatak pripada korisnicima koji su mirovinu ostvarili od 1. 1. 1999. prema općim propisima. • Pravo na dodatak nemaju korisnici mirovina ostvarenih prema povoljnijim uvjetima, korisnici najviše mirovine i korisnici koji primaju i mirovinu iz II. stupa. • Korisnicima najniže mirovine dodatak se određuje na mirovinu određenu prema plaćama i isplaćuje uz tu mirovinu ako je to povoljnije od najniže mirovine. • Postotak za određivanje dodatka iznosi od 4% (mirovine ostvarene u 1999. ) do 27% (mirovine ostvarene od 1. siječnja 2010. i kasnije).

39 PONOVNO ODREĐIVANJE MIROVINE KADA JE MOGUĆE PONOVNO ODREĐIVANJE MIROVINE: Starosna i prijevremena starosna mirovina ponovno se određuju na zahtjev osiguranika, ako je ostvario najmanje 12 mj „novog” mirovinskog staža. • Mirovina se ponovno određuje prema uvjetima i na način propisan za godinu u kojoj se ponovno određuje mirovina – isplaćuje se povoljnija mirovina • Ponovno određivanje invalidske mirovine: ako se umjesto djelomične nesposobnosti utvrdi potpuna nesposobnost za rad • Invalidska mirovina zbog potpune nesposobnosti za rad ne može se ponovno odrediti

MIROVINE KOJE SE OSTVARUJU NA TEMELJU RADA U EU I DRŽAVAMA EGP – Uredba (EZ) broj 883/2004 od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti • Države članice EU: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Litva, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i jedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske • Države Europskog gospodarskog prostora (EPG): Norveška, Island i Lihtenštajn • Švicarska

41 MIROVINE KOJE SE OSTVARUJU NA TEMELJU MEĐUNARODNIH UGOVORA O SOCIJALNOM OSIGURANJU • Za ispunjavanja uvjeta za mirovinu zbraja se mirovinski staž ostvaren u državama s kojima RH primjenjuje dvostrani ugovor o socijalnom osiguranju: Australija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kanadska pokrajina Quebec, Makedonija, Srbija i Turska • Svaka država isplaćuje mirovinu za staž ostvaren u toj državi. • U tijeku su pregovori za sklapanje ugovora o socijalnom osiguranju s Argentinom, Čileom, Novim Zelandom i Srbijom.

42 POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA NA MIROVINU • Sva prava: na zahtjev osiguranika • Prava na temelju invalidnosti: na zahtjev ili prijedlog izabranog liječnika opće medicine • Korištenje prava (isplata): nakon prestanka osiguranja (radnog odnosa, samostalne djelatnosti) • Zaštita prava: - žalba Središnjoj službi HZMO-a - tužba Upravnom sudu RH (upravni spor)

43 PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA STAROSNU I PRIJEVREMENU STAROSNU MIROVINU • Zahtjev za kompletiranje podataka o stažu i plaćama - osiguranik može HZMO-u podnijeti zahtjev 6 mjeseci prije namjeravanog ostvarivanja prava na mirovinu • Zahtjev za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti 2 mj prije ostvarivanja prava, a podnosi se: • zahtjev (obrazac) za ostvarivanje prava • radna knjižica (koju je poslodavac vratio radniku) • sporazum o prestanku radnog odnosa ili drugi akt o prestanku radnog odnosa odnosno obrazac odjave iz matične evidencije osiguranika (obrazac M-2 P)

RAD UMIROVLJENIKA BEZ OBUSTAVE ISPLATE MIROVINE 1. 2. 3. 4. 5. Rad na temelju ugovora o djelu Rad na povremenim i privremenim poslovima u poljoprivredi Obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja Pomaganje članu obitelji koji je obrtnik Umirovljenici – poljoprivrednici 6. Zapošljavanje korisnika starosne mirovine uz isplatu pune mirovine: ü da se korisnik starosne mirovine zaposli s nepunim radnim vremenom (najviše 20 sati tjedno) i za ugovoreno radno vrijeme ponovno uspostavi status osiguranika po osnovi radnog odnosa, ili ü da osoba zaposlena s punim radnim vremenom izmijeni ugovoreno tjedno radno vrijeme na nepuno, najviše do polovine punog radnog vremena (najviše 20 sati tjedno) i bez prestanka radnog odnosa ostvari pravo na starosnu mirovinu 1.

MIROVINA IZ II. STUPA

MIROVINSKO OSIGURANJE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE - NAČELA § Individualizacija uplaćenih doprinosa – osobni računi, troškovi… § Kapitalizacija – tržište kapitala, utjecaj gospodarskih tokova, inflacija… - Osigurana je izravna veza između uplaćenih iznosa doprinosa i buduće mirovine, iako mirovina ne ovisi isključivo o uplaćenim svotama doprinosa - U fazi ugovaranja visine mirovine - nema solidarnosti

PRAVA OSIGURANIKA OSIGURANIH U II. STUPU Dvije mirovine - kombinirana mirovina: 1. Osnovna mirovina iz prvog stupa i 2. Mirovina iz drugog stupa koja ovisi o: ü visini sredstava na osobnom računu ü naknadi koju zaračunava mirovinsko osiguravajuće društvo (5%) ü dobi u trenutku umirovljenja ü načinu usklađivanja mirovina (usklađuju se jednako kao i mirovine iz I. stupa) ü ugovorenom obliku mirovine iz II. stupa (pojedinačna, zajednička, sa i bez zajamčenog razdoblja) ü starosti bračnog druga ako je ugovorena zajednička mirovina ü dužini zajamčenog razdoblja ü visini mirovine koja se u skladu s ugovorom nakon smrti korisnika isplaćuje bračnom drugu ili imenovanom korisniku

FAKTORI KOJI UTJEČU NA VISINU MIROVINE IZ II. STUPA § Iznos kapitaliziranih sredstava na osobnom računu u trenutku umirovljenja § Aktuarski izračuni (očekivano doživljenje/ procijenjeno razdoblje primanja mirovine) § Vrsta mirovine: - pojedinačna ili zajednička - sa ili bez zajamčenog razdoblja

PRAVA OSIGURANIKA II. STUPA • Mirovina iz II. stupa ostvaruje se nakon ostvarivanja mirovine iz I. stupa – tzv. vezano pravo • Starosna i prijevremena starosna mirovina - osiguranici koji su se po svom izboru osigurali u II. stupu (koji su 1. 1. 2002. imali između 40 i 50 g. života) imaju pravo izbora mirovine samo iz I. ili iz oba stupa - izbor korisnika u trenutku umirovljenja • Ako se mirovina ostvari samo u I. stupu, sredstva s osobnog računa u obveznom mirovinskom fondu se prenose u I. stup • Invalidska i obiteljska mirovina ostvaruju se uglavnom samo u I. stupu jer je to povoljnije • Mirovine ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima ostvaruju se samo u I. stupu

FINANCIRANJE SUSTAVA OBVEZNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA (I. i II. mirovinski stup)

DOPRINOSI I VISINA MIROVINE U I. STUPU • Osiguranici osigurani temeljem radnog odnosa - pravo na mirovinski staž, neovisno o tome je li poslodavac uplatio doprinose • Osiguranici koji su sami za sebe obveznici plaćanja doprinosa (obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici…) - mirovinski staž samo ako su plaćeni doprinosi • Osiguranici koji ostvaruju pravo prema posebnim propisima - za povećana prava nema povećanih uplata doprinosa

MIROVINE KOJE NISU “POKRIVENE” UPLAĆENIM DOPRINOSIMA – sredstva se osiguravaju iz Državnog proračuna § Najniža mirovina – cca 160. 000 korisnika § Invalidske mirovine – cca 250. 000 korisnika - profesionalna nesposobnost za rad - opća nesposobnost za rad § Obiteljske mirovine – cca 240. 000 korisnika, koji nisu sami uplaćivali doprinose (produženo korištenje prava na mirovinu nakon smrti osiguranika/korisnika) § Mirovine određene po posebnim propisima (tzv. povlaštene mirovine) - cca 180. 000 korisnika

DOPRINOSI ZA MIROVINSKO OSIGURANJE I VISINA MIROVINE – 2 osnovna modela q Sustav generacijske solidarnosti: o sustav minimalnih garantiranih mirovinskih prava (Beveridge model) o sustav u kojem mirovine načelno ovise o plaći/osnovici (Bismarcov model) q Sustav kapitalizirane mirovinske štednje: - individualizacija uplaćenih doprinosa - kapitalizacija - nema solidarnosti

OBVEZA PLAĆANJA MIROVINSKIH DOPRINOSA U RH • Zaposleni - iz bruto plaće - najniža osnovica: 0, 38 prosj. plaće - najviša osnovica: 6 prosj. plaća Samostalni obveznici – na propisanu osnovicu, u rasponu od 0, 4 do 1, 1 prosj. plaće • Stopa: 20% (15% + 5%) • Nadzor: Porezna uprava i Financijska policija • Prisilna naplata: Porezna uprava • REGOS – prikuplja podatke + raspored doprinosa za II. stup, na temelju podataka dobivenih od Porezne uprave (obrazac JOPPD)

Korelacija između ostvarenih dohodaka i obveze za mirovinske doprinose – je li sadašnji sustav pravičan? Opterećenje mirovinskim doprinosima u odnosu na visinu neto zarade osiguranika

UMJESTO ZAKLJUČKA PITANJA: Je li hrvatski mirovinski sustav održiv? Garantira li taj sustav umirovljenicima zaštitu od siromaštva?