FONETIKA INTONACIJA MELODIJA GOVORA Intonacija je variranje visine

  • Slides: 5
Download presentation
FONETIKA

FONETIKA

INTONACIJA (MELODIJA) GOVORA • Intonacija je variranje visine tona u toku govorenja • Visina

INTONACIJA (MELODIJA) GOVORA • Intonacija je variranje visine tona u toku govorenja • Visina tona je stepen auditivne percepcije na osnovu koga se neki zvuk može smestiti na skali od niskog preko srednjeg do visokog • Obeležje auditivne fonetike - delimično se podudara sa akustičkim obeležjem frekvencije • Percepcija visine kod segmenata sa tonalnom fonacijom? • Percepcija visine kod segmenata sa atonalnom fonacijom? • Ne može se posmatrati kao individualna karakteristika!

JEZIČKO IZRAŽAJNO SREDSTVO • Najznačajnija suprasegmentna (prozodijska) dejstva u nekom jeziku dobijaju jezičkom upotrebom

JEZIČKO IZRAŽAJNO SREDSTVO • Najznačajnija suprasegmentna (prozodijska) dejstva u nekom jeziku dobijaju jezičkom upotrebom variranja visine tona, odnosno korišćenjem linije koja predstavlja kretanje rečeničnih tonova koji imaju funkcionalnu vrednost • Funkcionalna vrednost intonacije može biti dvojaka • Signaliziranje gramatičke strukture • Stav govornika prema predmetu komunikacije, odnosno prema sagovorniku • Jezici se međusobno razlikuju i po intonacionom sistemu • Izvorni govornici u okviru artikulacione baze svog maternjeg jezika vrlo rano usvajaju i automatizuju intonacioni sistem - jedna od prvih automatizovanih struktura u artikulacionoj bazi maternjeg jezika - teško dostupna neposrednoj, svesnoj analizi

SIGNALIZIRANJE GRAMATIČKE STRUKTURE • Intonacijom se menja informacija (što je jedna od vrsta značenja

SIGNALIZIRANJE GRAMATIČKE STRUKTURE • Intonacijom se menja informacija (što je jedna od vrsta značenja – obaveštenje, pitanje, zapovest, želja, govorna ekspresija emocije) • Jezička upotreba intonacije ipak nema potpunu vrednost jezičkog znaka jer se intonacijom nikada ne može denotativno uputiti na neki pojam • Kretanja rečeničnih tonova koji imaju funkcionalnu vrednost u gramatičkom sistemu srpskog standardnog jezika su sledeća: - tonska linija obaveštajnog (izjavnog) iskaza počinje neutralnim tonom posle koga ima početni karakterističan uspon i postepeni silazni tok do kraja iskaza - tonska linija ekspresivnog (uzvičnog, imperativnog i željnog) iskaza takođe je silazna samo što je početni ton ovog iskaza na znatno višem nivou - tonska linija upitnog iskaza ima neutralni početak i uzlazni tok kretanja

SIGNALIZIRANJE GOVORNIKOVOG STAVA • Iznošenje ličnog stava govornika prema predmetu komunikacije i prema sagovorniku

SIGNALIZIRANJE GOVORNIKOVOG STAVA • Iznošenje ličnog stava govornika prema predmetu komunikacije i prema sagovorniku • Razne kombinacije uzlaznog, silaznog i neutralnog toka tonskog kretanja u iskazu naglašavaju govornikov stav prema temi o kojoj se govori - silazni pravac: završenost (bespogovornost, čvrstina. . . ) - uzlazni pravac: nezavršenost (iščekivanje, zabrinutost, čuđenje, dopuštanje da može biti i drugačije). . . - silazno-uzlazna kombinacija: slaganje preko volje, oprezno neslaganje, ili sugerisanje da može izgledati da je tako, ali o tome ima još ponešto da se kaže, uvređenost, prekorevanje, upozoravanje. . . - uzlazno-silazna kombinacija: čuđenje, divljenje, samozadovoljstvo, kritikovanje, izazivanje, odbacivanje odgovornosti. . . • razne kombinacije uzlaznog, silaznog i neutralnog toka takođe mogu izraziti pozitivan ili negativan stav prema sagovorniku: - bezbrižnost, zainteresovanost, prijateljsko raspoloženje. . . , kao i: ironiju, sarkazam, nipodaštavanje, ruganje. . .