Doc Dr Arif Nani V ass Haris Hasi

Doc. Dr Arif Nanić V. ass Haris Hasić, MA UVOD U GRAĐANSKO PRAVO – BLOK II IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA

IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA

IZVORI PRAVA SU ONO ČEMU SE OKRENEMO KADA ŽELIMO DA SAZNAMO KOJA PRAVNA NORMA UREĐUJE ODREĐENI GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS.

POZITIVNOPRAVNA PRIRODA IZVORA GRAĐANSKOG PRAVA � Šta je pozitivno pravo? � Pozitivno pravo se konstantno mijenja � Izvori građanskog prava, stoga, se takođe mijenjanju � Veoma je bitno za pravnika da konstantno provjerava izvore prava � Izvori prava se nikada ne uče napamet! � Najvažnije, po ovom pitanju, za pravnika je da zna GDJE može naći određenu pravnu normu.

HIJERARHIJA IZVORA GRAĐANSKOG PRAVA Ustav Zakon Podzakonski akti (Sudske presude) Međunarodn i izvori G. P. (Običaji) (Pravna Nauka)

USTAV KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA

USTAV KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA �Ustav je hijerarhijski najviši pravni akt, akt sa najvišom pravnom snagom. �Bi. H ima izuzetno složen ustavni sistem.

USTAV KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA � Sa aspekta značaja odredbi Ustava Bi. H na građansko pravo i mogućnosti njihove primjenjivosti kao formalnog izvora prava potrebno je ukazati da Ustav Bi. H u čl. II sadrži niz odredbi bitnih za građanskopravne odnose kao što su : pravo na imovinu; pravo na život; prava na slobodu i sigurnost ličnosti; pravo na privatni i porodični život, dom i poštu; pravo na zaključenje braka te osnivanje obitelji. pravo na slobodu kretanja i prebivališta.

ČLAN II, STAV 3 USTAVA BIH � � Popis prava. Sve osobe unutra područja Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode spomenute u prethodnom stavku (2), koje uključuju: � � � � Pravo na život Pravo na nepodvrgavanje mučenju, nehumanom ili ponižavajućem postupku ili kazni Pravo osobe da ne bude držana u ropstvu ili potčinjenosti ili pravo da ne obavlja prisilni ili obvezatni rad Prava na slobodu i sigurnost ličnosti Pravo na pošteno suđenje u građanskim i krivičnim predmetima, te druga prava u svezi s krivičnim postupcima Pravo na privatni i obiteljski život, dom i poštu Pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere Pravo na slobodu izražavanja Pravo na slobodu mirnoga okupljanja i slobodu udruživanja s drugima Pravo na zaključenje braka te osnivanje obitelji Pravo na imovinu Pravo na obrazovanje Pravo na slobodu kretanja i prebivališta

USTAV KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA Ove ustavne odredbe se razrađuju u odgovarajućim zakonima i čine temelj pojedinih građanskopravnih instituta. � Međutim, posebno treba naglasiti da Ustav Bi. H u čl. II sadrži i jednu generalnu odredbu kojom je predviđeno„ prava i slobode određeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te njezinim Protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim drugim zakonodavstvom“. � Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – čl 1. Prot. 1 Pravo na imovinu. �

ČLAN II, STAV 2 USTAVA BIH � Međunarodni standardi. � Prava i slobode utvrđeni u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima izravno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svakim drugim zakonodavstvom.

PRVI PROTOKOL EVROPSKE KONVENCIJE O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA � Član 1 � Zaštita imovine � Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. � Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava. � Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala korištenje imovine u skladu s općim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni.

ZAKON KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA

ZAKON KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA � Zakon je pravni akt koji u hijerarhiji dolazi odmah poslje ustava. � Zakon je pravni akt kojeg po određenoj i propisanoj proceduri donosi organ nadležan za njegovo donošenje. Mora biti usaglašen sa Ustavom. � S obzirom na izuzetno veliku brojnost građanskopravnih odnosa i njihovu sadržinsku različitost materija građanskog prava regulisana je velikim brojem različitih zakona. � U praksi velikog broja zemalja materija građanskog prava uređuje se posebnim, obimnim, zakonima.

ZAKON KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI � � � � Zakon o obligacionim odnosima (Sl. list SFRJ“, broj : 29/87; 39/85; 45/89; 57/89, . Ovaj zakon je preuzet Uredbom sa zakonskom snagom ( Sl. list Bi. H br. 2/92 , a pravnu snagu zakona je stekao na osnovu potvrđivanja Uredbi sa zakonskom snagom ( Sl. list Bi. H br. 13/94 ) Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine F Bi. H 66/13, 100/13), Zakonu o nasljeđivanju (“Sl. list SRBi. H“, broj : 7/80, 15/80 – prečišćeni tekst) Zakon o eksproprijaciji (“Sl. novine F Bi. H”, broj : 70/07) Zakon o građevinskom zemljištu FBi. H (“Sl. novine F Bi. H”, broj : 25/03) Zakon o zemljišnim knjigama (“Sl. novine F Bi. H”, broj : 19/03) Zakon o notarima (“Sl. novine F Bi. H”, broj : 45/02)

PROSTORNO, PERSONALNO I VREMENSKO VAŽENJE GRAĐANSKOPRAVNIH NORMI �Prostorno �Lex važenje pravne norme loci �Personalno važenje pravnih normi �imunitet �Vremensko normi važenje pravnih

IMPERATIVNOST I DISPOZITIVNOST PRAVNIH NORMI � Pravne norme mogu biti: Imperativne odnosno prinudne (ius cogens), te � Dispozitivne. � Imperativne norme su takve norme koje subjekt na koga se odnose mora bezuslovno poštovati, bez ovlaštenja da u njima bilo šta mijenja svojom voljom. � U pravilu se imperativnom normom zabranjuje strankama određeno ponašanje ili se nameće jedno određeno ponašanja. � Imperativne norme nisu karakteristične za građansko pravo, jer u građanskopravnim odnosima preovladava autonomija volja stranaka i dispozitivne norme. �

PRIMJER IMPERATIVNE NORME � Član 16. ZOO � Zabrana uzrokovanja štete � Svatko je dužan uzdržati se od postupka kojim se može drugom uzrokovati šteta � Čl. 251. st. 2 i 3 ZOO � (2) Vrijednosni papri na ime cedent odnosno indosant može prenijeti samo na određenu osobu � (3) vrijednosni papir na donosioca može se indosamentom prnijeti na određenu osobu.

DISPOZITIVNE NORME Dispozitivne norme se razlikuju od imperativnih normi po tome što strankama u građanskopravnom odnosu daju ovlašćenja da umjesto dispozicije sadržane u dispozitivnoj normi same stranke donesu drugu normu i da se po njoj ponašaju. � To znači da primjena neke dispozitivne norme nije obavezujuća već zavisi od volje stranaka na taj način dispozitivnim normama se strankama daje velika sloboda da same stranke regulišu odnose u koje ulaze na način kako to stranke žele. � Tek u slučaju ako stranke ne žele drugačije rješenje nekog odnosa biće primjenjena dispozitivna norma. �

DISPOZITIVNI KARAKTER ODREDABA ZAKONA �Član 20. ZOO �Sudionici mogu svoj obvezni odnos urediti drugačije nego što je ovim zakonom određeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njezina smisla ne proizilazi što drugo.

PRIMJERI DISPOZITIVNE NORME � Član 732. st. 2 ZOO � Kad postoji dužnost osiguranja � (2) Ako ugovorom nije određeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje, skladištar je dužan osigurati robu od uobičajenih rizika. � Član � (1) 518. st. 1 ZOO U slučaju uzastopnih isporuka kupac je dužan isplatiti cijenu za svaku isporuku u času njezina preuzimanja, izuzev ako je što drugo ugovoreno ili proizilazi iz okolnosti posla.

PRIMJER KADA ZAKON IZRIČITO OGRANIČAVA DIPSOZITIVNOST STRANAKA � Član 79. Zakon o autorskim i srodnim pravima Bi. H (Sl. glasnik Bi. H, 63/10) � Ništava je svaka ugovorna odredba čiji je cilj da autor prenese na drugo lice: � A) Autorsko pravo kao cjelinu, � B) Moralna autorska prava, � C) Autorska imovinska prava na svim svojim budućim djelima, � D) Autorska imovinska prava za još nepoznate načine iskorištavanja svog djela.

PRAVNE NORME KAO PRAVNI STANDARDI � Nije moguće da zakonodavac uredi svaki vid građanskopravnog odnosa � Veoma bitna uloga u pravnom poretku � Primjena norme zavisi od svakog konkretnog slučaja i u svakom konkretnom slučaju se procjenjuje značenje odnosno da li je odšlo od povrede propisa ili ne

PRIMJER PRAVNOG STANDARDA � Član 12. ZOO � Načelo savjesnosti i poštenja �U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa sudionici su dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja.

PRIMJENA RANIJIH PRAVNIH PRAVILA � � U nekim slučajevima, ukoliko određeni građanskopravni odnos nije regulisan pozitivnim propisom, temeljem davno donijetog i u pravni sistem Bosne i Hercegovine preuzetog Zakon o nevažnosti pravnih propisa donjetih pre 6. IV 1941. godine i za vreme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ 86/1946) mogu se primjenjivati tkz. pravna pravila. Pravna pravila su propisi ranijih zakona i drugi pravni propisi, koji iako su prestali da važe mogu biti primjenjeni pod uslovom da : a) ne postoji drugi pravni propis sadražan u važećem zakonu; b) da raniji propisi (koji se izuzetno primjenjuju) nisu u suprotnosti sa ustavom, ustavnim načelima, imperativnim propisima ili moralom društva.

PODZAKONSKI AKTI KAO IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA

POTREBA ZA PODZAKONSKIM AKTIMA Brze promjene; duga i komplikovana zakonodavna procedura � Podzakonski akti se pojavljuju u različitim oblicima i sa različitim nazivima među kojima su najkarakterističniji : uredbe, naredbe i pravilnici. � Ovi akt se mogu donositi radi primjene zakona, ili na osnovu zakonskog ovlašćenja, ili po nuždi, ili na osnovu specijalnog ustavnog ovlašćenja. � Pravna snaga podzakonskih pravnih akata je različita zavisno od nadležnosti i hijerarhijskog položaja u sistemu vlasti organa koji je donio podzakonski pravni akt, a što se reguliše drugim normama pozitivnog prava. �

PRIMJER PODZAKONSKOG AKTA � � Pravilnik o postupku za priznanje žiga (Sl. glasnik Bi. H 105/10) Član 6. � � � � � (Način podnošenja prijave) (1) Prijava se podnosi u pisanom obliku, neposredno ili poštom, a može se podnijeti i putem faxa ili e-maila. Zvanična adresa za dostavljanje prijave putem e-maila bit će odreĎena posebnom odlukom i objavljena na Internet-stranici Instituta. (2) Ako je prijava podnesena putem faxa, odnosno e-maila, podnosilac prijave je dužan dostaviti prijavu u odgovarajućem broju primjeraka, najkasnije u roku od osam dana računajući od dana podnošenja prijave. (3) Ako podnosilac prijave ne dostavi prijavu u odgovarajućem broju primjeraka u roku iz stava (2) ovog člana, Institut će donijeti zaključak o brisanju takve prijave iz registra prijava žigova i smatrat će se da prijava nije ni podnesena.

STATUT KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA � � Član 11. Statuta Univerziteta u Travniku (Pravni subjektivitet) � (1)Univerzitet, kao visokoškolska ustanova, ima puni pravni subjektivitet u vezi s onim pitanjima koja su predmet Zakona iz oblasti visokog obrazovanja, uključujući i sljedeće: � � � � � a)raspolaže i upravlja pokretnom i nepokretnom imovinom u vlasništvu Univerziteta; b)osniva udruženja, organizacione i podorganizacione jedinice, institute, akademije, odsjeke, udružuje se ili prima u članstvo druge ustanove, zavode, centre iz oblasti obrazovne, naučne i istraživačke djelatnosti; sklapa sporazume i uspostavlja odnose sa drugim visokoškolskim institucijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu; ubire i upravlja sredstvima iz različitih izvora u skladu sa Zakonom; određuje iznose i naplaćuje školarine u skladu sa Zakonom; zasniva radne odnose sa uposlenicima; sklapa ugovore pravnog prometa; uspostavlja pravne odnose sa studentima sklapa ugovorne odnose s privrednim subjektima o partnerstvu.

UGOVOR KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA � PACTA SUNT SERVANDA! � Ugovor za stranke predstavlja zakon! � Ugovor izravno uređuje konkretni građanskoopravni odnos povodom kog je sklopljen. Njegove odredbe stvaraju obaveze i prava za stranke ugovora. � Članovi ugovora, za stranke, moraju da se primjenjuju kao zakonske norme.

PRIMJER UGOVORNIH ODREDBI � NAČIN PLAĆANJA � � GARANCIJA NA KVALITET � � � Član 4. Prodavac daje garanciju na kvalitet i ispravnost na robu iz člana 1. u trajanju od 24 mjeseca. ROK ISPORUKE � � � Član 3. Kupac će Prodavcu izvršiti plaćanje po izvršenoj isporuci predmeta Ugovora iz člana 1. ovog ugovora, na sljedeći način: Najkasnije u roku od osam (8) dana, od dana isporuke i ispostavljenog računa od strane prodavca. Član 5. Prodavac se obavezuje da će isporuka roba biti maksimalno pet (5) sedmica od dana prijema narudžbenice. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA � � Član 6. Prodavac je obavezan dostaviti Kupcu tehničku dokumentaciju.

ANGLO-SAKSONSKO – PRECENDENTNO – COMMON LAW - GRAĐANSKO PRAVO

OBIČAJ KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA

OBIČAJ NIJE FORMALNI IZVOR PRAVA!

OBIČAJ I OBIČAJNO PRAVO KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA � Običaj je društveno pravilo o ponašanju, koje nastaje dugim ponavljanjem jednog istog načina ponašanja nekih subjekata, u određenoj situaciji, iz čega u toj društvenoj grupi nastaje mišljenje, odnosno svijest kako je takvo ponašanje obavezno za sve naredne takve situacije. � Konzervativan, trom, širok spektar sankcija

OBIČAJ I OBIČAJNO PRAVO KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA �U našem pravu, kao i uopšte u pravnom krugu evropskog kontinentalnog prava, običaj i običajno pravo moguće je ponekad supsidijarno primjeniti u nedostatku odgovarajućih zakonskih rješenja. � Npr Čl. 21 st. 1 ZOO: “Sudionici u obveznim odnosnima sužni u u pravnom prometu postupati u skladu s dobrim poslovnim običajima. ”

UZANSE - UZANCE Kada se pravila uobičajena da se primenjuju pri sklapanju pravnih poslova, dakle običaji, u trgovini, pomorstvu, bankarstvu, osiguranju i u dugim oblastima kodifikuju, onda se takva kodifikovana pravila odnosno kodifikovani običaji pretvaraju u pravna pravila i nazivaju se uzance. � Uzanse imaju sankciju � Opće i posebne uzanse � ZOO je samo izuzetno ostavio mogućnost primjene uzansi, ako nisu u suprotnosti sa imperativnim zakonskim odredbama i ako ugovorne strane nisu isključile njihovu primjenu. �

KORIŠTENJE TRGOVAČKIH OBIČAJA U MODERNOM PRAVNOM PROMETU JE UOBIČAJENO. VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH ODRŽAVA SPISAK TAKVIH OBIČAJA.

SUDSKA PRAKSA KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA

SUDSKA PRAKSA NIJE FORMALNI IZVOR PRAVA

SUDSKA PRAKSA KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA � Sud kada donosi presudu, u pravilu, je zasniva na normi iz zakona, odnosno vrši tumačenje norme i primjenu prava. � Sudska praksa je zapravo primjena prava od strane sudova. � Vrlo često pod sudskom praksom shvatamo jednako postupanje i donošenje istih presuda od strane različitih sudova. � Pravo mrzi proizvoljnost!

PRAVNA NAUKA KAO IZVOR GRAĐANSKOG PRAVA

PRAVNA NAUKA NIJE FORMALNI IZVOR PRAVA, ALI VRŠI ZNAČAJAN UTJECAN NA PRAVNO SHVATANJE SUBJEKATA PRAVA OD KOJIH SE OČEKIVA PRIMJENA PRAVNIH NORMI.

HVALA NA PAŽNJI!