RECEPCIJA RIMSKOG PRAVA RECIPIRANO RIMSKO PRAVO OPE ILI

  • Slides: 13
Download presentation
RECEPCIJA RIMSKOG PRAVA RECIPIRANO RIMSKO PRAVO = OPĆE ILI PANDEKTNO PRAVO Valentina Vošćak i

RECEPCIJA RIMSKOG PRAVA RECIPIRANO RIMSKO PRAVO = OPĆE ILI PANDEKTNO PRAVO Valentina Vošćak i Antonija Stjepandić

Italija, Pavia, 10. i 11. st. – langobardsko pravo GLOSATORI (kraj 11. do 13.

Italija, Pavia, 10. i 11. st. – langobardsko pravo GLOSATORI (kraj 11. do 13. st. ) : • Bologna • Pisa, potpuni rukopis Digesta – današnja Florentina • Osnivač : IRNERIUS • Egzegetska metoda – bilješke uz tekst • GLOSSA INTERLINEARIS • GLOSSA MARGINALIS • Pokušaji sinteze : sume/generalije

 • KRITIKA: • pomanjkanje historijskog smisla, dogmatsko shvaćanje Justinijanove kodifikacije, ne uzimaju u

• KRITIKA: • pomanjkanje historijskog smisla, dogmatsko shvaćanje Justinijanove kodifikacije, ne uzimaju u obzir evoluciju prava. . . • Sredina 12. st : “QUATTUOR DOCTORES” – MARTINUS, BULGARUS, JACOBUS i HUGO • AZO • ACCURSIUS – 1250. g. GLOSSA ORDINARIA SEU MAGISTRALIS – sabrane glose prethodnika u komentar Justinijanova zbornika

POSTGLOSATORI sredina 13. – 16. st. • Bologna, Pisa, Perugia, Padova, Pavia. • PRAVNICI

POSTGLOSATORI sredina 13. – 16. st. • Bologna, Pisa, Perugia, Padova, Pavia. • PRAVNICI PRAKTIČARI • Komentirali glose prethodnika (glosatora) – glossarum glossas scribunt • Skolastička metoda • Prilagođavali rimsko pravo praktičnim potrebama – stvorili preduvjete za recepciju rim. prava

PREDSTAVNICI: • Cinus de Pistoia • Bartolus de Sassoferrato: TEORIJA STATUTA – rješavanje kolizija

PREDSTAVNICI: • Cinus de Pistoia • Bartolus de Sassoferrato: TEORIJA STATUTA – rješavanje kolizija između prava pojedinih gradova – temelj međunarodnom priv. pravu • Baldus de Ubaldis

 • 11. i 12. st. - razvoj trgovačko-novčarskog gospodarstva – elastičnije pravo •

• 11. i 12. st. - razvoj trgovačko-novčarskog gospodarstva – elastičnije pravo • Feudalno društvo – buržoaski odnosi – potreba za boljim pravnim institutima • 15. i 16. st. – pozitivno pravo, države srednje Europe - OPĆE ILI PANDEKTNO PRAVO (grčki naziv za Digestu) • Običajni put recepcije

 • Njemačka: car Maksimilijan I. , 1495. god. , suđenje po općem pravu,

• Njemačka: car Maksimilijan I. , 1495. god. , suđenje po općem pravu, iznimno po partikularnom! • Quidquid non agnoscit glossa, nec agnoscit curia – Justinijanovo pravo recipirano, ako je prethodno bilo glosirano • ULOGA : Suzbijanje rascjepkanosti feudalnog društva, te formalna ravnopravnost subjekata prava

FRANCUSKA HISTORIČKA ŠKOLA/ ELEGANTNA JURISPRUDENCIJA • 16. st. , historičko-kritički stav prema rimskim pravnim

FRANCUSKA HISTORIČKA ŠKOLA/ ELEGANTNA JURISPRUDENCIJA • 16. st. , historičko-kritički stav prema rimskim pravnim vrelima • JACOBUS CUIACIUS, HUGO DONELLUS, DIONYSIUS GOTHOFREDUS (prvi izdao kodifikaciju pod nazivom Corpus iuris civilis), ANDREAS ALCIATIUS (preteča) • Njemačka – Ulrich Zasius i Gragor Haloander – Usus modernus Pandectarum

ŠKOLA PRIRODNOGA PRAVA, 18. st. • Osnivač HUGO GROTIUS. • Traganje za racionalnim, nepromjenjivim,

ŠKOLA PRIRODNOGA PRAVA, 18. st. • Osnivač HUGO GROTIUS. • Traganje za racionalnim, nepromjenjivim, svevažećim “prirodnim” pravom.

 • Sistematski zakonici pojedinih zemalja: • Bavarska - Codex Maximilianeus Bavaricus civilis, 1756.

• Sistematski zakonici pojedinih zemalja: • Bavarska - Codex Maximilianeus Bavaricus civilis, 1756. g. • Pruska – Opće zemaljsko pravo za pruske države, 1794. g. • Francuska – Code civil/Code Napoleon , 1804. g. • Austrija – OGZ , 1811. g. • Njemačka – njemački građanski zakonik, 1900. g.

NJEMAČKA HISTORIJSKA ŠKOLA, početak 19. st. • Preteča: GUSTAV HUGO • Osnivač: KARL FRIEDRICH

NJEMAČKA HISTORIJSKA ŠKOLA, početak 19. st. • Preteča: GUSTAV HUGO • Osnivač: KARL FRIEDRICH SAVIGNY • Sljedbenik: PUCHTA • Pravo = proizvod nac. povijesti i narodnog duha • Istakla genetsko shvaćanje prava; historijska metoda proučavanja prava; otkriće novih pravnih vrela. .

 • “ZLATNO STOLJEĆE PANDEKTISTIKE” : • Njemača, znameniti pandektisti (Wachter, Brinz, Dernburg, Windscheid.

• “ZLATNO STOLJEĆE PANDEKTISTIKE” : • Njemača, znameniti pandektisti (Wachter, Brinz, Dernburg, Windscheid. . . ) • MODERNA ROMANISTIČKA ŠKOLA: • Historičko-kritička analiza vrela • Interpolacionistička metoda – klasično rim. pravo