OSTVARIVANJE PRAVA NA DOSTOJANSTVEN IVOT prof Jadranka Grubor
OSTVARIVANJE PRAVA NA DOSTOJANSTVEN ŽIVOT � prof. Jadranka Grubor, dipl. iur. � Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin � Pazin, 2014. godina
�U projektu pravo na dostojanstven život prikazano je kako se putem izvanučioničke nastave obrađuju sadržaji iz izbornog predmeta “Ljudska prava” � Cilj ovakvog oblika nastave je osvijestiti učenike i približiti im u neposrednoj životnoj stvarnosti kako se ostvaruju pojedina ljudska prava � Rezultat ovakvog oblika nastave jesu kvalitetniji odnosi unutar odgojno-obrazovne grupe. Svi učenici se aktivno uključuju u rad, učenje je brže i lakše, a naučeni sadržaj se trajnije pamte.
� Važno je temeljito planirati aktivnosti izvan učionice i imati jasno osmišljene ciljeve i zadaće � Projekt se sastoji se od 2 odvojena projekta, a cilj oba je pokazati kako se ostvaruju ljudska prava i koji je smisao čl. 1. Opće deklaracije o ljudskim pravima: “ Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. ”
� Sve aktivnosti planirane su tako da se istovremeno obilježe i pojedini važni datumi, istakne što više prava koja su zagarantirana Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Konvencijom o pravima djeteta, ali i Ustavom RH i ostalim pozitivnopravnim propisima
� Kroz - projekt istaknuta su sljedeća prava: Pravo na slobodu i jednakost u dostojanstvu Pravo na socijalnu sigurnost, ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava Pravo djece na posebnu skrb i pomoć Zabrana ponižavanja i svakog oblika diskriminacije Važnost tolerancije Pravo na zdravstvenu zaštitu Obveze zaštite djece i nemoćnih osoba Briga o nemoćnim i invalidnim osobama i njihovo uključivanje u društveni život
Dom za psihički bolesne odrasle osobe Motovun
� smješten je u mjestu Brkač, na brdu pokraj Motovuna iznad rijeke Mirne. � Dom Motovun je javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača nad Domom obavlja Ministarstvo socijalne politike i mladih. � Dom pruža usluge: stanovanja, prehrane, održavanje osobne higijene, brigu o zdravlju, njegu, radne aktivnosti, psihosocijalnu rehabilitaciju, korištenje slobodnog vremena, psihički bolesnim odraslim osobama.
�Cilj je da se kroz individualni pristup potiču njihova stečena znanja, sklonosti i sposobnosti te njihovo aktivno sudjelovanje u osmišljavanju i organiziranju vlastitih i zajedničkih aktivnosti u Domu kao i izvan njega.
� 15. studenog 2013. dom Motovun posjetio je Gimnaziju i strukovnu školu Jurja Dobrile, povodom obilježavanja svjetskog dana tolerancije 16. studenog. � Ugostili smo ih u Plavoj dvorani, riječi dobrodošlice pročitala je Matea Mendiković: “Povodom međunarodnog Dana tolerancije, velika nam je čast da Vas – predstavnike Doma za odrasle osobe i vaš bend, te Vašeg ravnatelja prof. Borisa Demarka možemo ugostiti u ime našeg ravnatelja prof. Josipa Šiklića i svih djelatnika Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin u našoj Školi. Još uvijek smo pod dojmom našeg gostovanja u Vašem domu - gdje su nastupile Rožice s bendom i dramsko- recitatorska sekcija knjižnice. Bilo je to prekrasno druženje, koje je nas ispunilo novim iskustvima i emocijama. Nas mlade ljude , potaknulo je na razmišljanje o vrijednostima života i različitosti, te potaknulo na aktivno sudjelovanje u projektu tolerancije u društvu. Želimo Vam ugodan boravak u našoj sredini i želimo Vam puno uspjeha u daljnjem radu. ”
� Matea je nadalje pročitala poruke vezane uz ljepotu življenja i život: � “Život je prilika – iskusi je Život je ljepota – divi joj se Život je san – učini ga stvarnim Život je izazov – suoči se s njim Život je zadatak – izvršavaj ga Život je igra – igraj se Život je dragocjen – njeguj ga Život je bogatstvo – čuvaj ga Život je ljubav – uživaj je Život je tajna – pronikni je Život je obećanje – ispuni ga Život je tuga – nadiđi je Život je himna – pjevaj je Život je borba – prihvati je Život je tragedija – uhvati se s njom u koštac Život je avantura – usudi se Život je sreća – zasluži je Život je život – brani ga” Majka Tereza
� Band Motovunskog Doma se predstavio glazbom i pjesmom, a tridesetminutni nastup popraćen je pljeskom. � Posebnu pozornost obratili smo na govor njihove socijalne radnice Marije, koja se kroz razgovor o pravima i potrebama osoba sa mentalnim oštećenjima osvrnula na općeljudske potrebe, pravo na slobodan život, poštovanje ljudskog dostojanstva, uvažavanje i toleranciju, kao jednu od najviših vrijednosti suvremenog društva. � Domaćini ovog skupa su učenici 2. D i 3. D razreda te ostali učenici škole sa profesoricama Jadrankom Grubor i Maricom Ursić.
� Ravnatelj škole primio je pismo u kojemu se ravnatelj doma Boris Demark i korisnici doma zahvaljuju na srdačnom gostoprimstvu. “Najiskrenija zahvala, u ime svih članova Banda i svih djelatnika Doma za odrasle osobe Motovun, svima koji su nam pomogli u realizaciji ovog, za nas veoma zahtjevnog i značajnog projekta, volimo vas. ”
�KRAJ PRVOG DIJELA PROJEKTA
SOS dječje selo Lekenik U znak 20. -og rođendana posjetili smo SOS dječje selo Lekenik
Suradnja s dječjim selom Lekenik započeta je 4. travnja 2013. kada nam je gospođa Marinka Šenjug u knjižnici škole održala predavanje vezano uz rad SOS sela, posebno SOS sela u Lekeniku u sklopu predmeta Ljudska prava koji kao izborni predmet pohađaju učenici 2. D i 3. D razreda ali su se u projekt uključili i ostali učenici naše škole.
Učenici GSŠJD posjetili su dječje selo Lekenik u Turopolju u kojem žive djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. U sklopu izborne nastave pod vodstvom prof. Jadranke Grubor i prof. Marinka Rimanić učenici su imali priliku upoznati se s radom velike međunarodne humanitarne organizacije.
SOS Dječje selo Lekenik Za izgradnju prvoga hrvatskoga SOS dječjega sela odabrano je slikovito turopoljsko selo Lekenik, smješteno na pola puta između Zagreba i Siska.
§ Izgradnju, opremanje i uređenje toga projekta SOS Kinderdorf Internatinala financirala je zaklada Hermann-Gmeiner-Fonds Deutschland e. V. , iz Münchena. § Otvaranje je bilo 8. listopada 1993. godine pa je stoga taj dan proglašen Danom SOS Dječjeg sela Lekenik. § Danas SOS Dječje selo Lekenik može smjestiti stotinu djece i 15 SOS mama. § U selu rade SOS tete, direktor sela, pedagoški pomoćnik, psiholog i dva seoska majstora.
U SOS Dječjem selu Lekenik postoji 15 kuća.
§ Prvo SOS Dječje selo utemeljio je i izgradio Hermann Gmeiner (1919. -1986. ) u austrijskom gradiću Imstu 1949. godine. § SOS ideja prihvaćena je u 133 zemalja svijeta. § Danas u svijetu postoji 533 SOS Dječjih sela i 2310 popratna SOS projekta
Prvi stanovnici dječjeg sela Lekenik
§ Djeca koja zajedno s SOS mamom žive u jednoj od SOS kuća predstavljaju SOS obitelj. Obiteljske veze razvijaju se na prirodan način što znači da djevojčice i dječaci različite dobi žive zajedno kao braća i sestre, a biološka braća i sestre uvijek se smještaju u istu SOS obitelj. § Njena je zadaća pružiti sigurnost, emocionalno toplo okružje i razvoj osjećaja pripadnosti, što traje sve do trenutka kada dijete postane toliko osnaženo da može prijeći u SOS Zajednicu mladih gdje se kontinuitet brige nastavlja. § Prava i obaveze svakog djeteta unutar SOS obitelji, svojstvena obiteljskom zajedništvu, predstavljaju temelj za kasniji život djeteta, determiniraju njegovo ponašanje u svim drugim okruženjima do kraja života. U zajedničkom životu, međusobnom odnosu članova obitelji i obitelji međusobno sadržana je bit SOS koncepta brige o djeci.
§ Svako dijete zbrinuto u okviru SOS Dječjeg sela ima svoju SOS mamu koja s njime gradi blizak odnos, pružajući mu potebnu sigurnost, ljubav i stabilnost. Prihvatiti dijete kao svoje i s njime zajednički živjeti težak je , ali neophodan i nezaobilazan dio života u SOS Dječjem selu. Upravo zbog toga su SOS mame osnovna i najbitnija karika u SOS sustavu skrbi o djeci. Biti SOS mama kreativan je, samostalan i odgovoran posao. § Njezina je obaveza graditi preduvjete za stvaranje obitelji koja će kvalitetno funkcionirati, unutar koje će se odvijati otvorena komunikacija, razvijati pozitivna interakcija i međusobna tolerancija bazirana na razumijevanju i poštivanju individualnih osobina svakog pojedinog člana. Pored toga, SOS mama slobodno i samostalno vodi domaćinstvo, osigurava sve potrebne uvjete za sretno i bezbrižno djetinjstvo
SOS mama i njezino dijete
Kako pomoći? Humanitarni telefon SOS Dječjeg sela Hrvatska: § 060 840 Cijena poziva iz fiksnih mreža je 3, 69 kn / pozivu, a iz mobilnih 4, 97 kn / pozivu. § Tvrtka Interactive Telecom One darovala nam je humanitarni broj. Pozivom darujete 2, 30 kuna djeci i mladima SOS dječjih sela Lekenik i Ladimirevci. § Molimo razredne blagajnike da prikupe novčana sredstva (4 kune) za zvanje iz fiksne mreže (sa telefona škole), učenici 2 d i 3 d razreda nazvat će gore navedeni broj onoliko puta ovisno o skupljenim sredstvima.
- Slides: 33