Excel 2007 Razne mogunosti programa S utalo i

Excel 2007 Razne mogućnosti programa © S. Šutalo i D. Grundler, 2009.

Držač ispune n Držač ispune je mali crni kvadrat u donjem, desnom kutu aktivne ćelije. n Kada se pokaže na držač ispune, pokazivač se mijenja u crni križić. n Po povlačenju držača ispune, javlja se gumb Mogućnosti automatske ispune koji nudi načine ispune odabranog raspona. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 2

Držač ispune n Ćelije se mogu automatski popunjavati držačem ispune: n istim sadržajem, n brojčanim (numeričkim) nizovima, n prethodno pripremljenim nizovima podataka, n datumskim nizovima. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 3

Ispuna n Osim držačem ispune, odabrani se raspon ćelija može ispuniti sadržajem biranjem: n kartica Polazno, grupa Uređivanje, naredbeni gumb Ispuni. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 4

Ispuna n Po odabiru naredbenog gumba Ispuni, a potom ponude Skup otvara se okvir Nizovi. 1 2 3 n Mogu se puniti npr. stupci ili redci, moguće je zadati korak promjene i završnu vrijednost. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 5

Ispuna - vrste nizova Linearni Stvara niz čije se vrijednosti računaju dodavanjem iznosa Vrijednost koraka za svaku vrijednost ćelije. Rast Stvara niz čije se vrijednosti računaju množenjem iznosa Vrijednost koraka za svaku vrijednost ćelije. Datum Stvara datumski niz h obilježja. Samoispuna Puni odabrani raspon istim sadržajem. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 6

Ispuna istim sadržajem n Sadržaj ćelije se može kopirati na uobičajeni način (Kopiraj, Zalijepi) ili držačem ispune. Potrebno je: a) u početnu ćeliju niza unijeti sadržaj kojim se želi ispuniti niz, b) postaviti se na držač ispune, c) povući mišem prema dolje ili desno. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 7

Ispuna istim sadržajem Vježba 33. n Otvoriti radni list treći radne tablice naziva svog prezimena. n U ćeliju A 15 upisati tekst: ispuna n Tekst kopirati držačem ispune u ćelije od A 15 do A 25. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 8

Ispuna brojčanim nizom n Uzastopne se ćelije mogu popuniti brojčanim nizom. n Niz može biti rastući ili padajući. rastući, korak promjene 28 n Korak promjene između članova niza može biti proizvoljan. rastući, korak promjene 1 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. padajući, korak promjene -10 9

Ispuna brojčanim nizom n Uzastopne se ćelije popunjavaju brojčanim nizom ovako : a) u dvije susjedne ćelije unijeti dva brojčana podatka niza, 1 b) označiti obje ćelije, c) postaviti se na držač ispune, 2 3 d) povući mišem u željenom smjeru. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 10

Ispuna brojčanim nizom Vježba 34. n Postaviti se na radni list treći. n Od ćelije C 15 do ćelije C 25 unijeti brojčani niz koji je rastući, počinje brojem 1000, s korakom promjene 50. n Od ćelije E 15 do ćelije E 25 unijeti brojčani niz koji je padajući, počinje brojem -10, s korakom promjene 5. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 11

Držač ispune n Rješenje zadatka: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 12

Ispuna brojčanim nizom Vježba 35. n Otvoriti radnu knjigu Primjeri. xlsx, radni list Niz 1. n U označenim ćelijama napraviti nizove jednake zadanima. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 13

Ispuna prilagođenim nizom n Excel sadrži određene nizove podataka i “prepoznaje” svaku riječ koja se nalazi u pohranjenom nizu. n Korisnik može rabiti gotove prilagođene nizove programa Excel ili stvarati svoje. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 14

Ispuna prilagođenim nizom n U Excelu postoje gotovi prilagođeni nizovi čiji su članovi: n nazivi dana u tjednu i nazivi mjeseci u godini i to u punom obliku naziva i u obliku skraćenica naziva. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 15

Ispuna prilagođenim nizom n Uzastopne se ćelije popunjavaju članovima prilagođenog niza: n u početnu ćeliju treba unijeti onaj član pohranjenog niza kojim korisnik želi započeti niz, n postaviti kazalo na držač ispune, n povući mišem u željenom smjeru. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 16

Ispuna prilagođenim nizom Vježba 36. n Otvoriti radni list treći. n Od ćelije G 15 do ćelije G 25 unijeti niz naziva mjeseci. Početi od svibnja. n Od ćelije I 15 do ćelije I 25 unijeti niz skraćenih naziva dana u tjednu. Početi od pon. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 17

Prilagođeni nizovi n Za provjeru pohranjenih nizova treba birati: n gumb MS Office, naredbeni gumb Mogućnosti programa Excel, naredba Popularno, cjelina Glavne postavke u radu s programom Excel. n Na kraju treba odabrati: Uredi prilagođene popise. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 18

Prilagođeni nizovi 1 2 3 4 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 19

Prilagođeni nizovi n Okvir Prilagođeni popisi daje pregled pohranjenih prilagođenih nizova. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 20

Novi prilagođeni niz n Moguće je stvarati vlastite prilagođene nizove u slučaju da se neki sadržaji često ponavljaju u uvijek zadanom redoslijedu. Potrebno je: n u okviru Prilagođeni popisi birati NOVI POPIS, n potom unijeti stavke u okvir Stavke popisa (nakon svakog unosa pritisnuti [Enter]), n nakon dovršetka unosa pritisnuti Dodaj, a potom U redu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 21

Novi prilagođeni niz Vježba 37 a. n Stvoriti novi prilagođeni niz sadržaja: prvi, drugi, treći, četvrti, peti. 2 1 3 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 22

Novi prilagođeni niz Vježba 37 b. n Od ćelije K 15 do ćelije K 25 unijeti članove novostvorenog prilagođenog niza. Početi od treći. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 23

Automatsko dovršavanje unosa n Program Excel olakšava ponovni unos već unošenih podataka, u stupcu. n Po upisu prvih nekoliko znakova nekog od podataka koji su već bili unošeni u taj stupac, stupac program automatski nudi ispis cijelog podatka n Za prihvaćanje predloženog, pritisnuti [Enter]. n Za zamjenu automatski umetnutih znakova nastaviti pisati. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 24

Automatsko dovršavanje Vježba 38. n Umetnuti novi radni list, dati mu naziv peti pa u ćelije od B 3 do B 8 unijeti ove vrijednosti: matematika hrvatski osnove elektrotehnike (prihvatiti ponuđeni podatak) mjerenja u elektrotehnici (odbaciti ponuđeni podatak) vjeronauk (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 25

Automatsko dovršavanje unosa n Automatsko dovršavanje unosa vrijednosti ćelija moguće je isključiti. 1 2 3 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 26

Unos datuma n Na radni se list mogu unositi i podaci koji predstavljaju datum. n Podatke koji predstavljaju datum potrebno je unijeti na određen način kako bi ih program Excel "prepoznao" kao datum. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 27

Unos datuma n Da bi se vidjeli oblici zapisa podataka koje Excel prepoznaje kao datum, potrebno je otvoriti pripadajući dijaloški okvir za grupu Broj kartice Polazno. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 28

Unos datuma n Kod unosa podataka u obliku datuma, Excel datum pretvara u broj koji pokazuje koliko je dana prošlo od 1. 1. 1900 pa do unesenog datuma. n Datum se sprema u obliku broja, a prikazuje na način koji je korisnik odabrao. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 29

Unos datuma n Podatku unesenom u obliku datuma može se proizvoljno promijeniti oblik prikaza. n Moguće je odabrati bilo koji od ponuđenih prikaza. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 30

Unos datuma Vježba 39. n Otvoriti radni list treći. n U ćeliju M 15 unijeti tekući datum. n U ćeliju O 15 unijeti datum svog rođenja. n Mijenjati razne oblike prikaza datuma. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 31

Ispuna datumskim nizom n Niz ćelija se može popunjavati datumskim nizom ovako: n u ćeliju unijeti datumski podatak koji je početak niza, n postaviti se na držač ispune, n povući u željenom smjeru. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 32

Ispuna datumskim nizom n Kod datumskog niza razlika između susjednih članova može biti dan, radni dan, mjesec, godina. n Vrstu ispune treba odabrati iz ponuđenog izbornika. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 33

Ispuna datumskim nizom n Slika pokazuje kako izgleda prethodno načinjeni niz ako je odabrana ponuda Ispuni mjesece. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 34

Datumski niz Vježba 40 a. n Otvoriti radni list treći. n Od ćelije M 15 do ćelije M 25 unijeti datumski niz kod koga je korak promjene 1 dan. n Od ćelije O 15 do ćelije O 25 unijeti datumski niz kod koga je razlika između susjednih članova niza 1 mjesec. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 35

Ispuna datumskim nizom n Za ispunu datumskim nizom moguće je rabiti i odgovarajući naredbeni gumb: gumb n kartica Polazno, grupa Uređivanje, naredbeni gumb Ispuni, a potom Skup. 4 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 36

Ispuna datumskim nizom n Otvara se okvir Nizovi. Pošto je prva vrijednost niza datum, postaje aktivna ponuda Jedinica datuma iz koje treba odabrati željeno. n Koristeći ovaj način, lako je stvoriti datumski niz kod koga je korak promjene niza različit od 1. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 37

Ispuna datumskim nizom n Da bi se koristio naredbeni gumb Ispuna treba: n u početnu ćeliju niza unijeti datumski podatak koji je 1 početak niza, n označiti raspon koji se želi popuniti nizom, 2 3 n birati vrstu niza. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 38

Datumski niz Vježba 40 b. n Od ćelije O 25 do ćelije O 35 unijeti datumski niz kod koga je razlika između susjednih članova niza dvije godine (dan i mjesec su isti). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 39

Datumski niz n Rješenje zadatka: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 40

Datumski niz Vježba 41. n Pokrenuti radnu knjigu Primjeri. xlsx, otvoriti radni list Niz 2. n U označenim ćelijama napraviti nizove jednake zadanima. Prikaz datuma podesiti kako je zadano. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 41

Sortiranje podataka n Podaci se mogu sortirati po: n tekstu (A do Z ili Z do A), n brojevima (od najmanjeg do najvećeg ili obrnuto), n datumu i vremenu (od najstarijeg do najnovijeg ili obrnuto), u jednom ili više stupaca. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 42

Sortiranje podataka n Da bi se podaci sortirali potrebno je odabrati stupac ili redak po kome će se vršiti sortiranje. Taj se stupac ili redak naziva ključ. n Ako je sadržaj više ćelija u odabranom stupcu ili retku isti, moguće je zadati dodatni ključ. n Maksimalni broj ključeva je 64. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 43

Sortiranje podataka n Pošto je stupac odabran, treba birati: n kartica Polazno, grupa Uređivanje, naredbeni gumb Sortiraj i filtriraj. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 44

Sortiranje podataka n Sortirati se može: n uzlazno, n silazno. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 45

Sortiranje podataka n Sortiranje samo prema jednom stupcu u rasponu može dati neželjene rezultate. n U primjeru su podaci sortirani po prezimenima što je izazvalo pomicanje ćelija u stupcu prezimena u odnosu na stupac s imenima. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 46

Sortiranje podataka n Grešku je moguće lako izbjeći ako se obrati pozornost na poruku upozorenja. Program nudi da podaci prilikom sortiranja ostanu povezani po retku (Proširi označeno) ili da se nastavi kako je započeto. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 47

Sortiranje podataka Vježba 42. n Otvoriti radnu knjigu Primjeri. xlsx, radni list Zupanije. n Podatke sortirati po stupcu Naziv županije od Z-A. n Potom, podatke ponovo sortirati, ali sada po stupcu Ukupno učenika, od najvećeg do najmanjeg. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 48

Sortiranje podataka (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 49

Prilagođeno sortiranje podataka n Ako postoje podaci koje se želi grupirati prema istoj vrijednosti u jednom stupcu, a zatim sortirati drugi stupac unutar te grupe jednakih vrijednosti, potrebno je odabrati naredbu Prilagođeno sortiranje: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 50

Prilagođeno sortiranje podataka n Naredbom Prilagođeno otvara se okvir za izbor vrste prilagođenog sortiranja. Odabir stupaca po kojima će se sortirati Odabir vrste sortiranja (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. Odabir smjera sortiranja 51

Prilagođeno sortiranje Vježba 43. n Otvoriti radnu knjigu Primjeri. xlsx, radni list Sortiranje. n Podatke grupirati po stupcu Prezime, a potom unutar grupa, sortirati po stupcu Ime. n Vrsta sortiranja neka bude Vrijednost jer su podaci tekstualni. Smjer sortiranja A-Z. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 52

Prilagođeno sortiranje n Podešene postavke: Dodavanje nove razine (dodatnog stupca) sortiranja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 53

Prilagođeno sortiranje (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 54

Sortiranje po oblikovanju n Sortirati je moguće i po oblikovanju, uključujući boju ćelije, boju fonta ili skup ikona. n Da bi to bilo moguće, ćelije je potrebno prethodno posebno oblikovati. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 55

Posebno oblikovanje n Posebno se oblikovanje koristi za isticanje zanimljivih ćelija, naglašavanje neuobičajenih vrijednosti i vizualizaciju podataka. n Za potrebe posebnog oblikovanja mogu se koristiti: n podatkovni stupci, n skale boja, n skupovi ikona. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 56

Posebno oblikovanje n Za primjenu posebnog oblikovanja na odabrane ćelije, potrebno je odabrati: n kartica Polazno, grupa Stilovi, naredbeni gumb Uvjetno oblikovanje. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 57

Posebno oblikovanje n Podatkovne trake pomažu u prikazivanju vrijednosti ćelije u odnosu na druge ćelije. Duljina trake podataka predstavlja vrijednost u ćeliji. n Skale boja su vizualne smjernice koje pomažu u razumijevanju raspodjela podataka i njihovih odstupanja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 58

Posebno oblikovanje (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 59

Posebno oblikovanje Vježba 44. n Otvoriti radnu knjigu Primjeri. xlsx, radni list Sortiranje. n Stupac Ukupno učenika posebno oblikovati na svaki od tri ponuđena načina. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 60

Posebno oblikovanje 1 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 2 3 61

Sortiranje po oblikovanju n Ako se na kraju ostavi npr. posebno oblikovanje u formi podatkovnih traka, a potom stupac Ukupno učenika sortira u redoslijedu od najvećeg do najmanjeg, rezultat će biti kao na slici. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 62

Umetanje redaka, stupaca, ćelija n Jedna od prednosti Excela je mogućnost da korisnik, mijenja već oblikovani radni list umećući nove retke, stupce i ćelije. n Umeće se odabirom: n kartica Polazno, grupa Ćelije, naredbeni gumb Umetni. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 63

Umetanje redaka, stupaca, ćelija n Da bi se umetnuo stupac treba: n kazalo postaviti desno od mjesta gdje treba umetnuti novi stupac, stupac n birati Umetni stupce lista. n Da bi se umetnuo redak kazalo treba postaviti na redak iznad kojeg se želi umetnuti novi, pa birati Umetni retke lista. Napomena: postojeći se stupci/redci razmiču. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 64

Umetanje redaka, stupaca, ćelija n Da bi se umetnula ćelija, potrebno je odabrati željeno mjesto umetanja pa birati naredbu Umetanje ćelija… n U okviru Umetanje treba označiti smjer u kojem treba pomaknuti okolne ćelije da bi radni list bio ispravan. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 65

Umetanje Vježba 45. n Otvoriti radni list Tečaj, radne knjige naziva vlastitog prezimena. n Umetnuti novi stupac C i novi 5. redak. n Obratiti pažnju na adrese u formulama. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 66

Umetanje n Formule i nakon umetanja redaka i stupaca ostaju ispravne. n Automatski se prilagođavaju i relativne i apsolutne adrese u formulama. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 67

Brisanje redaka, stupaca, ćelija n Postojeći se letci, stupci i ćelije brišu odabirom: n kartica Polazno, grupa Ćelije, naredbeni gumb Izbriši. 1 3 2 Napomena: potrebno je razlikovati brisanje sadržaja ćelije od brisanja ćelija. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 68

Brisanje redaka, stupaca, ćelija n Potrebno je odabrati redak, stupac ili ćeliju koja se želi obrisati a potom birati odgovarajuću naredbu. n Ako se briše ćelija, u okviru Brisanje treba označiti smjer u kojem treba pomaknuti okolne ćelije da bi radni list bio ispravan. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 69

Umetanje Vježba 46. n Na radnom listu Tečaj, radne knjige naziva vlastitog prezimena obrisati stupac C i 5. redak 5. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 70

Umetanje Vježba 47. n Otvoriti radnu knjigu Primjeri. xlsx, radni list Umetanje. n Umetnuti nove stupce za dane koji nedostaju pa upisati njihove nazive u zaglavlje tablice. n Umetnuti nove retke za mjesece koji nedostaju pa upisati njihove nazive u zaglavlje tablice. n Izbrisati stupce Subota i Nedjelja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 71

Vježba 48. n Otvoriti novi radni list i nazvati ga Statistika. n Radni list olakšava računanje statističkih podataka o uspješnosti učenika i njihovim izostancima. n Zamišljeno je da korisnik unosi samo brojčane podatke koji se zapisuju u ćelije ispunjene narančastom bojom, dok se svi ostali podaci računaju na osnovi formula. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 72

Vježba 48. n Postavke oblikovanja: n Font: Calibri 12. n Širina stupca A: 22. n Za stupac A uključiti naredbeni gumb: Prelomi tekst. n Visina svih redaka: 36. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 73

Vježba 48. n Poravnanje stupca A: po sredini u uspravnom smjeru. n Poravnanje stupaca B, C, D, E: po sredini u uspravnom i u vodoravnom smjeru. n Oblikovati formule za odjeljenje 1 A. n Pri kopiranju formula za razredne odjele 1 B, 1 C, 1 D rabiti držač ispune. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 74

Vježba 48. n Ćelije 5. 7. 13. 15. retka oblikovati u postotnom prikazu. n Ćelije 9. i 16. retka oblikovati za prikaz s dvije decimalne znamenke. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 75

Vježba 48. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 76

Vježba 48. - rješenje n Ako tijekom školske godine dođe do promjene broja učenika ili bilo kojeg drugog podatka kojeg korisnik unosi u brojčanom obliku, vrijednosti koje se računaju automatski će se preračunati. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 77

Vježba 48. - rješenje (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 78

Pregled prije ispisa n Da bi se vidjelo kako će izgledati stranice radnog lista prilikom ispisa, potrebno je birati: n gumb MS Office, naredba Ispiši, a potom Pregled prije ispisa. 1 2 3 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 79

Pregled prije ispisa n Prikaz Pregled prije ispisa sadrži kontekstualnu karticu s tri grupe: Ispis, Zumiraj i Pregled. n Za izlaz iz ovog prikaza treba birati Zatvori pregled prije ispisa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 80

Pregled prije ispisa Vježba 49. n Za radni list Statistika, radne knjige naziva vlastitog prezimena pogledati pregled prije ispisa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 81

Oblikovanje izgleda stranice n Prije ispisa radnog lista moguće je oblikovati njegove stranice kako bi ispis bio pregledniji i informativniji. Za svaku je stranicu moguće npr. : n zadati orijentaciju stranice, birati veličinu stranice, podesiti margine i područje ispisa, postaviti zaglavlja i podnožja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 82

Oblikovanje izgleda stranice n Postavke oblikovanja izgleda stranice se zadaju odabirom: n kartica Izgled stranice, grupe Postavljanje stranice, Prilagodi za ispunu, Mogućnosti lista. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 83

Dijaloški okvir - List n Za svaku se grupu može otvoriti pripadajući dijaloški okvir. n Prikazan je dijaloški okvir grupe Mogućnosti lista. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 84

Određivanje margina n Moguće je odrediti veličinu margina, tj. praznih područja uz rub papira. n Margine se zadaju: a) a) iz osnovnih ponuda, b) naredbom Prilagođene margine, nakon čega treba unijeti vrijednosti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. b) 85

Prilagođene margine podešavanje vrijednosti margina zaglavlja i podnožja (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 86

Ravnalo n U prikazu Izgled stranice moguće je prikazati vodoravno i uspravno (okomito) ravnalo. n Ravnalo služi za mjerenja dimenzije ćelija, raspona, objekata i margina stranice. n Ravnalo je moguće prikazati ili sakriti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 87

Ravnalo n Skriveno se ravnalo može prikazati odabirom: n kartica Prikaz, naredbeni gumb Prikaži/sakrij, Ravnalo. 1 2 3 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 88

Ravnalo Vježba 50. n Postaviti prikaz Izgled stranice pa sakriti, a zatim prikazati ravnalo. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 89

Određivanje margina n Margine se mogu podesiti i u prikazu Izgled stranice. n Potrebno je pokazivač miša postaviti na rub ravnala sve dok ne poprimi izgled dvosmjerne strelice, a zatim povući u željenom smjeru. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 90

Određivanje margina Vježba 51. n Podesiti vrijednosti svih margina na 2, 5 cm. n Sadržaj stranice centrirati u uspravnom i u vodoravnom smjeru. n Uključiti prikaz margina u prikazu Pregled prije ispisa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 91

Određivanje orijentacije n Svaka stranica radnog lista može biti orijentirana: n uspravno (Portret) n položeno (Pejzaž). n Trenutna orijentacija označena je narančastom ispunom. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 92

Određivanje veličine papira n Naredbenim gumbom Veličina može se odbrati veličina papira za ispis stranica radnog lista. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 93

Orijentacija, veličina papira Vježba 52. n Postaviti orijentaciju Pejzaž za stranice radnog lista Statistika. n Odabrati A 5 veličinu papira. n Postaviti prikaz Izgled stranice. n Koliko stranica sada zauzima ispis? (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 94

Područje ispisa n Da bi se odabrao dio radnog lista koji će se ispisati, potrebno je: n označiti raspon, n birati naredbeni gumb Područje ispisa, a zatim ponudu Postavi područje ispisa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 1 2 95

Područje ispisa n Dio radnog lista koji će se ispisati može se odrediti odabirom: n kartica Izgled stranice, grupa Mogućnosti lista, otvoriti pripadajući dijaloški okvir, pa obratiti pažnju na cjelinu Područje ispisa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 96

Područje ispisa n Za odabir područja ispisa treba kliknuti mišem na oznaku s kraja okvira Područje ispisa, a zatim na radnom listu označiti područje n Za povratak u okvir Područje ispisa ponovo kliknuti mišem istu oznaku. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 97

Područje ispisa n Odabir dijela radnog lista predviđenog za ispis može se poništiti brisanjem sadržaja iz okvira Područje ispisa. ili n S kartice Izgled stranice, grupa Postavljanje stranice birati naredbeni gumb Područje ispisa, a zatim ponudu Očisti područje ispisa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 98

Područje ispisa Vježba 53. n Odabrati dio radnog lista od A 11 do E 15 za ispis. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 99

Prekid stranice n Prekid (prijelom) stranice je razdjelnik koji prelama radni list u razdvojene stranice kod ispisa. n Excel umeće automatske prijelome stranica na temelju veličine papira, postavki margina i opcija skaliranja. n Moguće je postaviti i ručne prijelome stranica u vodoravnom i uspravnom smjeru. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 100

Prekidi stranice n Za umetanje okomitog (vodoravnog) prijeloma stranice, treba odabrati redak (stupac) ispod (s desne strane) mjesta na kojem se želi umetnuti prijelom stranice. Zatim, birati naredbeni gumb Prekid, pa Umetni prijelom stranice. 1 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 101

Pregled prijeloma stranice n Brzu prilagodbu prijeloma stranice omogućava prikaz Pregled prijeloma stranice. n Ručno umetnuti prijelomi stranice izgledaju kao pune crte, a automatski umetnuti prijelomi stranice prikazani su crtkanim crtama. Normalno Izgled stranice (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. Pregled prijeloma stranice 102

Pregled prijeloma stranice Automatski prijelom Ručno umetnuti prijelom (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 103

Pregled prijeloma stranice n Za premještanje prijeloma stranice, treba povući prijelom stranice na novo mjesto. n Za uklanjanje ručnog prijeloma stranice treba povući prijelom stranice izvan područja pregleda prijeloma stranice. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 104

Prekidi stranice Vježba 54. n Ukloniti odabrano područje ispisa od A 11 do E 15. n Podesiti vrijednosti svih margina na 1, 5 cm. n Postaviti orijentaciju Portret. n Umetnuti prijelom stranice tako da nova stranica započne retkom 11. n Pogledati kako izgleda radni list u prikazu Pregled prijeloma stranice. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 105

Prekidi stranice (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 106

Ispiši naslove n Ako se sadržaj radnog lista proteže kroz više stranica moguće je na svakoj stranici ispisati zaglavlja stupaca ili redaka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 107

Ispiši naslove n Da bi se odabrali redci i stupci koje pri ispisu treba ponoviti na vrhu ili s lijeve strane svake ispisane stranice, treba birati Ispiši naslove, a zatim obratiti pažnju na cjelinu Ispiši naslove kartice List. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 108

Ispiši naslove n Treba kliknuti mišem na oznaku s desne strane okvira Reci koje treba ponoviti na vrhu (Stupci koje treba ponoviti slijeva), a zatim na radnom listu označiti retke (stupce) koji će se ponavljati. n Za povratak u okvir Ispiši naslove ponovo kliknuti mišem istu oznaku. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 109

Ispiši naslove Vježba 55. n Za radni list Sortiranje, radne knjige Primjeri. xlsx treba na vrhu svake ispisane stranice ponoviti 2. redak. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 110

Mogućnosti skaliranja n Naredbeni gumbi grupe Prilagodi za ispunu, Širina i Visina omogućavaju smanjenje širine i/ili visine područja ispisa kako bi ispis stao na odabrani broj stranica. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 111

Mogućnosti skaliranja n Primjer pokazuje da se smanjenjem broja stranica na koje mora stati odabrano područje ispisa smanjuje i postotak stvarne veličine prikaza odabranog područja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 112

Mogućnosti skaliranja n Naredbeni gumb Skaliranje omogućava povećanje ili smanjenje područja ispisa na odabrani postotak njegove stvarne veličine. n Kod skaliranja maksimalna širina i visina područja ispisa moraju biti postavljene na Automatsko. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 113

Mogućnosti skaliranja Vježba 56. n Otvoriti radni list Statistika, tatistika radne knjige naziva svog prezimena. n Ukloniti prijelom stranice iz 11. retka. n Podesiti da ispis stane na jednu stranicu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 114

Mogućnosti skaliranja Vježba 57. n Na istom radnom listu isprobati skaliranje 150% pa pogledati koliko je stranica nastalo. n Odabrati A 4 veličinu papira. n Podesiti da ispis stane na jednu stranicu (po širini i visini). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 115

Naslovi (oznake stupaca/redaka) n Da bi se lakše pronašle ćelije h adresa na ispisanom radnom listu, moguće je uključiti ispis oznaka stupaca i redaka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 116

Crte rešetki n Po osnovnim postavkama crte rešetki se prikazuju, ali ne ispisuju pri ispisu na pisač. n Ispis crta rešetki pri ispisu na pisač je moguće uključiti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 117

Naslovi i crte rešetki Vježba 58. n Otvoriti radni list Vježba 4 radne knjige Primjeri. xlsx n Pogledati prikaz Pregled prije ispisa. n Uključiti ispis oznaka stupaca i redaka. n Uključiti ispis crta rešetki. n Ponovno pogledati prikaz Pregled prije ispisa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 118

Zaglavlje i podnožje n Radnom je listu moguće dodati zaglavlje i podnožje. n U područja zaglavlja i podnožja najčešće se unose: broj stranice, naziv radnog lista, datum i sl. n Sadržaj unesen u ova područja pojavljuje se na vrhu ili dnu svaku stranicu pri ispisu radnog lista na pisač. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 119

Zaglavlje i podnožje n U područje zaglavlja i podnožja moguće je preći odabirom: n kartica Umetni, grupa Tekst, naredbeni gumb Zaglavlje i podnožje. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 120

Zaglavlje i podnožje n Naredbom Zaglavlje i podnožje prelazi se u prikaz Izgled stranice. n Aktivna postaju područja zaglavlja i podnožja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 121

Zaglavlje i podnožje n Područje zaglavlja (podnožja) podijeljeno je u tri cjeline tekstualnih okvira. n U svaku cjelinu sadržaj se može se unositi neovisno o drugim cjelinama. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 122

Zaglavlje i podnožje n Kontekstualna kartica Dizajn (Alati zaglavlja i podnožja) s grupama odgovarajućih naredbi omogućava oblikovanje zaglavlja i podnožja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 123

Zaglavlje i podnožje n Za prijelaz iz područja zaglavlja u područje podnožja i obratno služe gumbi grupe Navigacija. n Za zatvaranje područja zaglavlja ili podnožja dovoljno je kliknuti mišem bilo gdje na radnom listu ili birati tipku Esc. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 124

Grupa – Zaglavlje i podnožje n Ova grupa nudi mogućnost unosa unaprijed definiranih sadržaja zaglavlja ili podnožja. 1 n Dovoljno je postaviti se u područje npr. zaglavlja, birati Zaglavlje, a zatim jedan od ponuđenih sadržaja. Napomena: program sam raspoređuje sadržaje po cjelinama! (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 2 3 125

Zaglavlje i podnožje Vježba 59. n U radnoj knjizi Primjeri. xlsx, kopirati radni list Sortiranje. Kopiranom listu dati naziv Vježba 5. n Radnom listu Vježba 5 dodati zaglavlje i podnožje tako da se odaberu unaprijed definirani sadržaji. n U zaglavlje umetnuti podatak o nazivu radnog lista. n U podnožje umetnuti podatke o broju stranice i nazivu radne knjige. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 126

Zaglavlje i podnožje (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 127

Grupa – Elementi zaglavlja i podnožja n Za oblikovanje vlastitog sadržaja potrebno je postaviti se u cjelinu (lijevo, sredina, desno) zaglavlja ili podnožja, a zatim birati naredbene gumbe koji omogućavaju unos sadržaja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 128

Zaglavlje i podnožje Vježba 60. n Postaviti se u radnoj knjizi Primjeri. xlsx, na radni list Sortiranje. n U lijevi dio zaglavlja umetnuti sliku Slika. png, a u desni dio trenutni datum. n U desni dio podnožja umetnuti podatke o broju trenutne stranice / ukupni broj stranica. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 129

Zaglavlje i podnožje (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 130

Grupa – Mogućnosti Za uklanjanje zaglavlja i podnožja s prve stranice ispisa. Za umetanje različitih zaglavlja i podnožja na parne i neparne stranice. Veličina i skaliranje fonta može biti isto kao i na radnom listu ili neovisni od skaliranja radnog lista. Margine zaglavlja i podnožja mogu biti poravnate s marginama radnog lista ili mogu imati neovisne vrijednosti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 131

Ispis n Moguće je ispisati: n cijelu radnu knjigu, n radni list, n dio radne knjige i radnog lista, i to pojedinačno ili nekoliko njih odjednom. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 132

Ispis 1 n Ispisuje se odabirom gumba MS Office, naredbe Ispiši, a potom ponovo 2 Ispiši. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 3 133

Ispis Izbor pisača. Odabir broja kopija ispisa. Redoslijed ispisa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 134

Ispis Za odabir raspona ispisa moguće je birati sve ili samo neke stranice. Za odabir ispisa moguće je birati odabrani raspon, aktivne listove ili cijelu radnu knjigu. Za pregled radnog lista prije ispisa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 135