Excel 2007 Brojani podaci i formule S utalo

Excel 2007 Brojčani podaci i formule © S. Šutalo i D. Grundler, 2009.

Brojčani podaci n Brojčani su podaci sastavljeni od znamenaka dekadskog brojevnog sustava. Uz znamenke se mogu rabiti i neki od znakova, npr. : +-/. ()$% (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 2

Neprilagođena širina ćelije n Ako je brojčani podatak dulji od zadane širine ćelije, bit će zaokružen i prikazan s manjim brojem znamenaka (broj znamenaka ovisi o širini ćelije). n Promjene će se dogoditi samo na prikazu brojčanih podataka Preciznost pohranjenih podataka ostaje nepromijenjena! (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 3

Neprilagođena širina ćelije n Ako je cijeli broj dulji od zadane širine ćelije, bit će zaokružen i prikazan u eksponencijalnom prikazu. n Ako prikaz nije moguć niti uz zaokruživanje, u ćeliji će se pojaviti oznake koje korisnika upućuju da ćeliju treba proširiti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 4

Neprilagođena širina ćelije n Tablica pokazuje prikaz tri skupine od po četiri ista broja koji su pohranjeni u stupce različitih širina. ćeliju treba proširiti eksponencijalni prikaz brojevi se zaokružuju (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 5

Oblikovanje brojčanih podataka n Brojčane je podatke moguće prikazati (oblikovati) na razne načine. n Broju se mijenja oblikovanje tako da se po označavanju ćelija bira: n kartica Polazno, grupa Broj, alat Oblik broja. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 6

Oblikovanje brojčanih podataka n Okvir sadrži naredbe oblikovanja. n Na sljedećim će prozirnicama biti objašnjeno oblikovanje. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 7

Oblikovanje brojčanih podataka n Za grupu Broj se može otvoriti pripadajući dijaloški okvir koji omogućava podešavanje postavki oblikovanja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 8

Oblikovanje - općenito n Osnovni način oblikovanja je onaj po kome se prikaz u ćeliji prilagođava unesenom brojčanom podatku. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 9

Oblikovanje - brojčano n Oblikovanje Brojčano omogućava: a) zadavanje željenog broja decimalnih znamenaka, b) postavljanje razdjelnika zbog lakšeg očitanja broja, c) prikaz negativnih brojeva u drugoj boji. b a c (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 10

Oblikovanje - valutno n Oblikovanje Valutno omogućava uz sve mogućnosti oblikovanja Brojčano i prikaz simbola novčane jedinice odabrane zemlje. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 11

Oblikovanje - računanje n Oblikovanje Računanje omogućava poravnanje brojeva prema decimalnom zarezu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 12

Oblikovanje - postotak n Oblikovanje Postotak omogućava prikaz brojeva u obliku postotka. n Brojčani sadržaj ćelije se množi sa 100 pa mu se dodaje znak postotka (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 13

Oblikovanje - razlomak n Oblikovanje Razlomak omogućava prikaz decimalnog dijela brojčanog podatka u obliku razlomka. n Korisnik bira željeni oblik i vrstu razlomka (preciznost). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 14

Oblikovanje - znanstveno (457893 = 4, 58*10+5). n Oblikovanje Znanstveno omogućava eksponencijalni prikaz broja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 15

Oblikovanje - tekst n Oblikovanje Tekst omogućava da se broj unesen u ćeliju smatra tekstom. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 16

Oblikovanje - posebno n Oblikovanje Posebno omogućava oblikovanje brojeva koji se koriste za evidencijske popise i vrijednosti baze podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 17

Oblikovanje - korisničko n Oblikovanje Korisničko omogućava stvaranje vlastitog oblikovanja za brojeve. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 18

Oblikovanje brojeva n Grupa Broj nudi nekoliko naredbenih gumba koji olakšavaju i ubrzavaju oblikovanje broja. Promjena vrste valute kod oblikovanja Valutno. Povećanje i smanjenje broja decimalnih mjesta. Oblikovanje Postotak. Postavljanje razdjelnika zbog lakšeg očitanja broja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 19

Oblikovanje brojeva Vježba 20/a. n Unijeti na radni list treći u stupac A brojeve kao u primjeru. n Unesene podatke kopirati u stupce od B do F: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 20

Oblikovanje brojeva Vježba 20/b. n U svakom stupcu postaviti jedno od zadanih oblikovanja. B Broj tri decimalne znamenke, crveni prikaz negativnog broja C Valuta dvije decimalne znamenke, simbol eura D Tekst E Znanstveni četiri decimalne znamenke F Razlomak decimalni dio prikazan s tri znamenke u brojniku i nazivniku (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 21

Oblikovanje brojeva n Razultat oblikovanja prema naputku: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 22

Oblikovanje brojeva n Oblikovanje brojeva je moguće zadati prije ili nakon unosa podataka. n Ako se na ćeliji A 10 zada znanstveno oblikovanje pa nakon toga unese podatak 345, 678 rezultat će biti: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 23

Uklanjanje oblikovanja n Oblikovanje se može i ukloniti. Treba odabrati: n kartica Polazno, grupa Uređivanje, naredbeni gumb Očisti, a potom Očisti oblikovanje. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 4 24

Uklanjanje oblikovanja n Po uklanjanju oblikovanja s ćelije A 10, sadržaj se prikazuje na način na koji je sadržaj unesen (oblikovanje Općenito): (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 25

Očisti n Osim oblikovanja prikaza u ćeliji, naredbenim gumbom Očisti je moguće ukloniti: n sadržaj ćelije, n oblikovanje ćelije, n i sadržaj i oblikovanje n komentar. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 26

Formule n Jedan od glavnih zadataka programa Excel je omogućiti brzo i jednostavno računanje. n U Excelu se računa pomoću formula. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 27

Formule n Excel sadržaj ćelije prepoznaje kao formulu ako je prvi znak sadržaja znak jednakosti (=). n Iza znaka jednakosti mogu se unositi: n adrese ćelija, n brojevi (konstante), n operatori, n funkcije. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 28

Operatori n Operatori označavaju operacije koje treba izvršiti nad podacima. n Najčešće se rabe: n aritmetički operatori, n operatori usporedbe (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 29

Aritmetički operatori + Zbrajanje - Oduzimanje * Množenje / Dijeljenje ^ Potenciranje % Postotak (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 30

Operatori usporedbe < Manje <= Manje ili jednako > Veće >= Veće ili jednako = Jednako <> Različito (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 31

Operatori n Ako unutar formule postoji više operacija, izvršavat će se po uobičajenom redosljedu. ^ * / + = < > n Za redosljed izvršavanja operacija koji je drugačiji od ovog, treba rabiti zagrade. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 32

Unos brojeva Vježba 21 a. n Unijeti podatke o učenicima (radni list četvrti): (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 33

Prioriteti operatora Vježba 21 b. n U ćeliji C 14 napisati formulu pomoću koje će se izračunati srednja vrijednost broja učenika (muških) po odjeljenju. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 34

Prioriteti operatora n Ako se zaboravi na uobičajeni redosljed izvršavanja aritmetičkih operacija, moguća je pogreška. Npr. : =C 7+C 8+C 9+C 10/4 n Rezultat će biti neispravan: 73, 25 (Prvo je podijeljen sadržaj ćelije C 10 sa 4, a zatim su toj vrijednosti pribrojeni sadržaji ćelija C 7, C 8 i C 9. ) (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 35

Prioriteti operatora n Redosljed izvršavanja aritmetičkih operacija se može promijeniti postavljanjem zagrada: =(C 7+C 8+C 9+C 10)/4 n Sada je rezultat ispravan: 20, 75. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 36

Traka formule n Na prethodnom je primjeru dobro vidljiva razlika između prikaza sadržaja ćelije u ćeliji i u traci formule. n U traci formule prikazuje se formula, a u ćeliji rezultat formule. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 37

Ponovno računanje formula n Tijekom rada na radnm listu može doći do promjene sadržaja nekih ćelija. n Što će se dogoditi s rezultatom formula u koje su uključene adrese tih ćelija? n Velika prednost Excela je u automatskom preračunavanju formula čim dođe do promjene sadržaja neke od ćelija. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 38

Mogućnosti računanja n Opcije računanja formula moguće je podesiti odabirom: n Gumb MS Office, naredba Mogućnosti programa Excel, ponuda Formule. 1 2 3 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 39

Ponovno računanje formula Vježba 22. n Na radnom listu četvrti promijeniti vrijednost sadržaja ćelije C 9 na 26. n Promotriti rezultat formule u ćeliji C 14. (Sad je rezultat 19, 5) (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 40

Formule n Formulu je brže i jednostavnije oblikovati tako da se adrese ćelija koje želimo umetnuti u formulu unesu klikom miša. n Na kraju oblikovane formule potrebno je potvrditi unos pritiskom na tipku Enter ili gumbom za potvrdu u traci formule. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 41

Formule Vježba 23 a. n Na radnom listu četvrti u ćeliju G 7 napisati formulu za izračun ukupnog broja učenika u odjeljenju 1 A. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 42

Kopiranje formula - kopiraj n Formule se mogu kopirati kao i svaki drugi sadržaj. Po označavanju željene formule potrebno je odabrati: n kartica Polazno, grupa Međuspremnik, naredbeni gumb Kopiraj. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 1 3 2 4 43

Kopiranje formula - zalijepi n Po odabiru novog mjesta pohrane birati naredbeni gumb Zalijepi. n Kopirati se može i uporabom kontekstualnog izbornika (desni klik), korištenjem naredbi Kopiraj, Zalijepi. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 44

Kopiranje formula Vježba 23 b. n Ćelije G 8, G 9 i G 10 treba popuniti kopiranjem sadržaja ćelije G 7. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 45

Formule n Po kopiranju treba obratiti pažnju na formule u ćelijama G 7, G 8, G 9 i G 10. Napomena: formule neće biti prikazane na ovakav način, treba ih promatrati u Traci formula! (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 46

Formule n Formule su se, zajedno s adresama ćelija od kojih su oblikovane, prilagodile novim mjestima na radnom listu. n Razlog je tome što su u Excelu sve adrese po osnovnoj postavci relativne. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 47

Relativne adrese n Relativne se adrese temelje na relativnom položaju ćelije u kojoj se nalazi formula (N 1) i ćelija čije su adrese u formuli (K 1, K 2, L 1, L 2). n Kada se kopira ćelija u kojoj se nalazi formula, njena se relativna adresa promijeni, a time se promijene i relativne adrese ćelija u formuli. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 48

Relativne adrese n Ponašanje relativnih adresa vidljivo je u sljedećem primjeru. U ćeliju D 3 unesena je formula =B 3*5. n Ćelija uključena u formulu pomaknuta je dva stupca ulijevo u odnosu na lokaciju ćelije s formulom, a nalazi se u istome redu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 49

Relativne adrese n Ako se formula kopira u redak 5. istog stupca, formula će se prilagoditi novoj lokaciji. n Nova formula: =B 5*5 (Jer je ćelija uključena u formulu dva stupca ulijevo u odnosu na stupac u kome je formula i u istome retku u kome je formula. ) (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 50

Relativne adrese n Ako se formula kopira u ćeliju G 7 dobiti će se ovaj rezultat: =E 7*5 (Jer je ćelija uključena u formulu dva stupca ulijevo u odnosu na stupac u kome je formula i u istome retku u kome je formula. ) (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 51

Relativne adrese Vježba 24. n U ćeliju I 6 unijeti formulu =B 4*4. n Formulu kopirati u ćeliju K 12. Kako će glasiti nova formula? R: =D 10*4 jer je ćelija uključena u formulu sedam stupaca ulijevo u odnosu na stupac u kome je formula i dva retka iznad retka u kome je formula. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 52

Relativne adrese Vježba 25. n U stupcu I radnog lista četvrti u redcima od 7 do 10 izračunati postotni udio učenica u svakome od odjeljenja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 53

Relativne adrese n Rješenje zadatka: 1 Unos formule Oblikovanje Postotak 3 2 Kopiranje formule (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 54

Relativne adrese Vježba 26. n Pokrenuti radnu knjigu Primjeri. xlsx, otvoriti radni list Formula 1. n U ćelije G 5: H 8 i C 10: F 10 unijeti odgovarajuće formule. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 55

Adrese ćelija n Ponekad nije dobro da se pri kopiranju formule, adrese ćelija uključenih u formulu prilagode novoj lokaciji. n Sljedeći će primjer pokazati jednu od takvih situacija. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 56

Adrese ćelija - primjer Vježba 27 a. n Treba napraviti proračun koji će omogućiti korisniku da vrijednosti izražene u kunama pretvara u iznose u eurima. n Zadane podatke treba unijeti u radnu knjigu naziva svog prezimena, na novi radni list kome treba dati naziv tečaj, a sadržaj radnog lista oblikovati kako pokazuje primjer. n Komentar treba postaviti na ćeliju C 8. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 57

Adrese ćelija - primjer (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 58

Adrese ćelija - primjer n Ćelija C 8 predviđena je za unos trenutne vrijednosti tečaja eura. n U ćeliju C 9 treba upisati formulu koja će vrijednost 1 kune preračunati u eure. n U ćelije od C 2 do C 6 treba unijeti odgovarajuće formule koje preračunavaju kune u eure. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 59

Adrese ćelija - rješenje n Formula koja će vrijednost 1 kune preračunati u iznos u eurima (ćelija C 9): =1/C 8 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 60

Adrese ćelija - rješenje n Formula koje preračunava iznos u kunama u iznos u eurima (ćelija C 2): =A 2*C 9 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 61

Adrese ćelija - rješenje n Ako se formulu iz ćelije C 2 kopira u ćelije od C 3 do C 6, dobiveni rezultati u ćelijama od C 3, do C 6 imaju vrijednost 0. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 62

Adrese ćelija - rješenje n Rezultati su takvi jer su adrese po osnovnoj postavci relativne. Za formulu u ćeliji C 2 (=A 2*C 9) vrijedi: n prva adresa ćelije uključene u formulu je dva stupca ulijevo i u istome retku u kome je formula, n druga adresa ćelije uključene u formulu je u istome stupca i osam redaka ispod retka u kome je formula. n Taj se relativni odnos čuva pri kopiranju formule. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 63

Adrese ćelija - rješenje n Pošto su adrese relativne, rezultat je ispravan ali neočekivan. n Kopiranjem formule =A 2*C 9 iz ćelije C 2 u ćeliju C 3 formula je dobila oblik =A 3*C 10, pošto je ćelija C 10 prazna, kao rezultat se pojavila 0. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 64

Relativne adrese n Ćelije od C 10 do C 13 su prazne, pa su stoga i rezultati formula u ćelijama od C 3 do C 6 jednaki 0. n U ovoj situaciji nije dobro da se pri kopiranju formule adrese ćelija uključenih u formulu prilagode novoj lokaciji. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 65

Apsolutne adrese n Za uspješno rješavanje ovog zadatka treba rabiti drugu vrstu adresiranja, a to je adresiranje ćelija apsolutnim adresama. n Apsolutne adrese prilikom kopiranja uvijek pokazuju na istu lokaciju ćelije koju predstavljaju. Napomena: apsolutne adrese se ne temelje na relativnom položaju ćelije u kojoj se nalazi formula i ćelija čije su adrese u formuli. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 66

Apsolutne adrese n Adresu se može načiniti apsolutnom tako da se ispred naziva stupca i/ili broja retka stavi znak $. n Postupak se može pojednostavniti ako se pokazivač postavi ispred adrese ćelije koju se želi načiniti apsolutnom, a potom pritisne funkcijska tipka F 4. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 67

Apsolutne adrese ćelija n Prethodno postavljen zadatak treba riješiti uporabom apsolutnih adresa. n U formuli: =A 2*C 9 adresu ćelije C 9 treba načiniti apsolutnom jer se u njoj nalazi podatak koji je potreban za svaki od rezultata. Stoga će formula biti oblika: =A 2*$C$9 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 68

Apsolutne adrese ćelija n Formula u ćeliji C 2 sadrži ćeliju apsolutne adrese $C$9. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 69

Apsolutne adrese ćelija n Nakon kopiranju treba obratiti pozornost na formule u ćelijama od C 2 do C 6. n Formule su ispravne! Napomena: formule neće biti prikazane na ovakav način, treba ih promatrati u Traci formula! (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 70

Apsolutne adrese ćelija Vježba 27 b. n Zbog preglednijeg prikaza, vrijednosti treba oblikovati na prikaz s dvije decimalne znamenke uz simbol eura. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 71

Prikaz formula na radnom listu n Uobičajeni prikaz radnog lista podrazumijeva prikaz rezultata izračuna formule u pripadajućoj ćeliji i prikaz formule u traci formule. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 72

Prikaz formula na radnom listu n Ako se javi potreba za prikazom formula u ćelijama radnog lista, treba promijeniti prikaz. Treba birati: n gumb MS Office, naredbeni gumb Mogućnosti programa Excel, naredba Napredno, cjelina Prikaz mogućnosti za ovaj radni list. n Na kraju treba uključiti opciju: Prikaz formula u ćelijama umjesto rezultata njihovih izračuna. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 73

Prikaz formula na radnom listu 1 3 4 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 74

Prikaz formula na radnom listu n Prikaz formula u ćelijama radnog lista jednostavnije je postaviti odabirom: n kartica Formule, grupa Kontrola formule, naredbeni gumb Prikaži formule. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 75

Prikaz formula na radnom listu Vježba 28. n Uključiti prikaz formula za radni list četvrti. n Nakon što se radni list pregleda, prikaz isključiti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 76

Apsolutne adrese Vježba 29. n Otvoriti radnu knjigu Primjeri. xlsx, radni list Formula 2. n U ćelije D 4: D 9 i C 11: D 11 unijeti odgovarajuće formule. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 77

Naredbeni gumb Zbroj n Ako se želi: n zbrojiti sadržaj nekog raspona ćelija, n izračunati prosječna vrijednost, n prebrojiti koliko ćelija raspon sadrži, n pronaći najmanja ili najveća vrijednost raspona može se koristiti naredbeni gumb Zbroj. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 78

Naredbeni gumb Zbroj n Pri uporabi naredbenog gumba Zbroj bitno je da ćelije odabranog raspona budu uzastopne! n Do naredbenog gumba se dolazi odabirom: n kartica Polazno, grupa Uređivanje, naredbeni gumb Zbroj. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 79

Naredbeni gumb Zbroj nudi sljedeće mogućnosti: n Za uporabu je potrebno postaviti kazalo na ćeliju u kojoj se želi prikazati željeni rezultat, a potom odabrati potrebnu funkciju. Na kraju, obavezno Enter ili za to predviđeni gumb iz trake formule ! (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 80

Naredbeni gumb Zbroj Vježba 30. n Otvoriti radnu knjigu Primjeri. xlsx, radni list Zbroj. n Uporabom naredbenog gumba Zbroj riješiti zadatke koji su navedeni na sljedećim prozirnicama. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 81

Naredbeni gumb Zbroj n Postaviti kazalo u ćeliju A 11, pa zbrojiti sadržaj raspona ćelija A 1: A 10. n Postaviti kazalo u ćeliju C 11, pa izračunati aritmetičku sredinu vrijednosti sadržaja raspona ćelija C 1: C 10. n Postaviti kazalo u ćeliju E 11, pa pronaći najmanju vrijednost iz sadržaja raspona ćelija E 1: E 10. n Postaviti kazalo u ćeliju F 11, pa pronaći najveću vrijednost iz sadržaja raspona ćelija F 1: F 10. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 82

Naredbeni gumb Zbroj n Postaviti kazalo u ćeliju H 11, pa prebrojiti koliko se ćelija nalazi u rasponu ćelija H 1: H 10. n Potrebno je zbrojiti i redke i stupce raspona J 1: L 10. (Da bi se to učinilo, treba odabrati raspon J 1: M 11. Dakle, uz željeni raspon i dodatni stupac desno od željenog raspona i dodatni redak ispod željenog raspona, a potom birati Zbroj. ) (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 83

Naredbeni gumb Zbroj (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 84

Naredbeni gumb Zbroj Vježba 31. n Otvoriti radnu knjigu Primjeri. xlsx, radni list Vježba 3. n U ćelije E 8: F 107 i D 108: F 111 upisati odgovarajuće formule. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 85

Pogreške u formulama n Ako se tijekom pisanja formule načini pogreška, program koristeći određena pravila upozorava na to. n Prilikom pronalaska pogreške, u gornjem lijevom kutu ćelije pojavljuje se mali zeleni trokuti i ispisuje se koja je vrsta pogreške nastala. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 86

Pogreške u formulama n Pogreška se može pokušati ispraviti uporabom mogućnosti koje će se pojaviti ili ju se može zanemariti. n Na primjerima koji slijede bit će pokazane neke od mogućih pogrešaka, te pripadajuća upozorenja koja ispisuje program. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 87

Pogreške u formulama #DIJ/0! Vježba 32 a: n Otvoriti novi radni list Pogreške. n U ćeliju A 5 upisati broj 0, a u B 5 broj 5. n U ćeliju A 1 upisati formulu =B 5/A 5. n Pojavit će se poruka o pogrešci #DIJ! (#DIV/0!) n Poruka upozorava da se pokušava dijeliti sa nulom. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 88

Pogreške u formulama #DIJ/0! Vježba 32 b: n U ćeliju B 1 upisati formulu =B 5/C 5. n Pojavit će se poruka o pogrešci #DIJ! (#DIV/0!) n Poruka upozorava da se pokušava dijeliti s nulom. Iz ovog se primjera može zaključiti da je sadržaj prazne ćelije 0. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 89

Pogreške u formulama #NAZIV? ! Vježba 32 c: n U ćeliju C 1 upisati formulu =B 5/B. n Pojavit će se poruka o pogrešci #NAZIV? (#NAME? ) n Poruka upozorava da program “ne razumije” tekst formule. (U ovome slučaju neispravno je zapisana adresa ćelije). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 90

Pogreške u formulama #VRIJ! Vježba 32 d: n U ćeliju D 5 upisati 4 4 (između znamenaka je znak razmaka). n U ćeliju D 1 upisati formulu =D 5*5. n Pojavit će se poruka o pogrešci #VRIJ! (#VALUE!) n Poruka upozorava da se pokušava koristiti pogrešan tip podatka ili pogrešan operand. (U ovome slučaju pokušava se množiti tekstualni podatak). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 91

Pogreške u formulama #REF! Vježba 32 e: n U ćeliju E 5 upisati broj 356. n U ćeliju E 1 upisati formulu =E 5*5. n Obrisati ćeliju E 5 (ćeliju, ne njen sadržaj!) (kontekstualni izbornik, Izbriši, Pomakni ćelije nagore). n Pojavit će se poruka o pogrešci #REF! n Poruka upozorava da se u formuli koristi adresa ćelije koja je neispravna (radnja je nedozvoljena). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 92

Pogreške u formulama (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 93

Pogreške u formulama - alati n U ispitivanju uzroka pogrešaka i pronalaženju rješenja mogu pomoći za to predviđeni alati. To su: n alat Provjera pogreške, n alat Nadzorni prozor. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 94

Alat Provjera pogreške n Ovaj se alat pokreće odabirom: n kartica Formule, grupa Kontrola formule, naredbeni gumb Provjera pogreške. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 95

Alat Provjera pogreške n Okvir koji se javlja nudi niz mogućnosti koje se razlikuju za svaku vrstu pogreške. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 96

Alat Nadzorni prozor n Nadzorni prozor olakšava pregled i nadzor izračuna formula u zasebnom okviru. n Formule treba umetnuti u okvir za praćenje. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 97

Alat Nadzorni prozor n U primjeru su u nadzorni prozor postavljene formule iz prethodnog primjera (u njima su simulirane pogreške). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 98

Strelice praćenja n Kao pomoć u provjeri formula mogu se koristiti naredbe: n Prati prethodnike, n Prati ovisne elemente. n Ove naredbe prikazuju strelice praćenja koje upućuju na relacije između aktivne ćelije i ćelija s kojima je aktivna ćelija povezana. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 99

Strelice praćenja n Strelice Prati prethodnike pokazuju koje ćelije utječu na vrijednost trenutno aktivne ćelije. n Strelice Prati ovisne elemente pokazuju koje su sve ćelije pod utjecajem vrijednosti trenutno aktivne ćelije. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 100