I T I D I A P ZR

I T I D I A P ZR O IO IH I O K A IK P R I P RE MI L A : IVANA KUJUNDŽIĆ, PROF. LOGOPED VODITELJICA ŽSV STRUČNJAKA ERF PROFILA UČITELJSKO VIJEĆE PROLOŽAC, 11. 1. 2018.

CILJ PREDAVANJA Zakonska regulativa Razlike među rješenjima o primjerenom obliku školovanja Osnovne sastavnice IOOP-a Izrada IOOP-a (inicijalna procjena, tablice)

ZAKONI, PRAVILNICI. . Zakon o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ (http: //public. mzos. hr/Default. aspx? art=11934) čl. 62 -65 Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama (http: //narodnenovine. nn. hr/clanci/sluzbeni/2015_03_24_510. html )

Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (http: //www. azoo. hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pra vilnici_06. pdf) Pravilnik o postupku utvrđivanju psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (http: //www. azoo. hr/images/razno/Pravilnik_o_postupku_ utvrdivanja_psihofizickog_stanja_djeteta. pdf)

ŠKOLOVANJE DJECE S POSEBNIM POTREBAMA U RH ODVIJA SE U: • redovnim osnovnim i srednjim školama • posebnim odgojno - obrazovnim ustanovama • potpuna integracija ( čl. 5. i 6. ) • djelomičnoj integraciji ( čl. 8. )

POTPUNA INTEGRACIJA uključivanje učenika s posebnim edukacijskim potrebama u redovni razredni odjel svladava redovne ili prilagođene nastavne programe uz primjenu individualiziranih postupaka u radu uključuje se i u neki od edukacijskorehabilitacijskih postupaka (npr. postupci za poticanje perceptivnih i motoričkih sposobnosti za čitanje i pisanje )

REDOVITI PROGRAM UZ INDIVIDUALIZIRANE POSTUPKE (ČL. 5. ) • Mogu savladati redoviti program bez sadržajnog ograničavanja Individualizirani postupci s obzirom na: samostalnost, vrijeme rada, metode rada, provjeravanje vještina, znanja i sposobnosti učenika, praćenje i vrednovanje postignuća učenika, aktivnost, tehnološka, didaktička i rehabilitacijska sredstva za rad • Pisani dokument

Podupire posebne edukacijske potrebe učenika ( npr. uvjetovane teškoćama čitanja i pisanja, oštećenjima vida, sluha, cerebralnom paralizom itd. )

Npr. djetetu koje ima CP, pojavile su se i smetnje vida. One nisu predstavljale veću teškoću za rad u školi jer su roditelji djetetu nabavili naočale. No, dijete s cerebralnom paralizom ima teškoće s djelotvornim korištenjem vida, a one su uzrokovane nemogućnošću nadzora pokreta glave. To je učeniku značajno otežavalo čitanje i pisanje pa se i brže umarao. Zbog navedenog, dobar učitelj treba ove osobitosti djeteta uzeti u obzir prigodom vrednovanja brzine čitanja te vremenski ograničenih pisanih zadataka (npr. , diktati).

Postoji doista niz individualiziranih postupaka, a niz individualiziranih postupaka ovdje ćemo izdvojiti poželjne (Ivančić, Stančić, 2006. ): • zahtjevi s obzirom na samostalnost učenika: samostalnost učenika stupnjevito pružanje pomoći i nadzora pri rješavanju različitih zadataka, izvođenju pokusa, rukovanju geometrijskim priborom i sl. ; • zahtjevi s obzirom na vrijeme rada: predviđanje vrijeme rada duljeg vremena za rješavanje zadataka, osobito u pismenim provjerama znanja;

• zahtjevi s obzirom na način rada: pojedinačno način rada zadavanje zadataka, odabir tipova zadataka koji motiviraju učenika prema načelu lakši - teži - lakši, odabir zadataka različite težine, češće vježbanje i ponavljanje; • zahtjevi s obzirom na provjeravanje: samo usmena provjeravanje provjera ili davanje mogućnosti da učeniku netko drugi čita (učenik s disleksijom), češća provjera znanja u kraćim vremenskim jedinicama i s manjim brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju; • zahtjevi s obzirom na aktivnost: zajedničko aktivnost planiranje rada s učenikom, češće promjene aktivnosti; fizičko približavanje učenika izvoru promatranja.

Osim navedenih postupaka, rad s učenicima je potrebno podržati odgovarajućom specifičnom opremom i didaktičkim materijalima: npr. , u razredu koristiti diktafon, Braillove strojeve i pločice, pribor za pisanje i crtanje na Braillovoj tablici, udžbenike/vježbenice s uvećanim tiskom, građu laganu za čitanje, e-lektira, povećala, magnetne ploče i podloge stola za pisanje itd.

REDOVITI PROGRAM UZ PRILAGODBU SADRŽAJA I INDIVIDUALIZIRANE POSTUPKE (ČL. 6) • Ne mogu savladati gradivo bez sadržajnog ograničavanja te im je zbog specifičnosti u funkcioniranju potreban individualan pristup u radu • Smanjivanje opsega nastavnog sadržaja do najniže razine usvojenosti obrazovnih postignuća za razred u koji je učenik uključen, a iznad razine posebnog programa • Pisani dokument

ŠTO JE TO PRILAGOĐENI PROGRAM? različita tumačenja među učiteljima/nastavnicima i roditeljima o ovim oblicima školovanja • PRILAGOĐENI PROGRAM je, kao što i sama riječ kaže, program koji je prilagođen učeniku, prije svega njegovim "jakim" stranama, tj. sposobnostima, onome što dijete zna i može! • Tek onda je to program koji treba uvažavati teškoće djeteta, ono što dijete još nije svladalo, ono što ne može kao drugi vršnjaci u razredu. koliko djece - toliko i prilagođenih programa

nema univerzalnog prilagođenog programa koji bi se mogao načiniti za sve učenike s teškoćama u razvoju, neovisno o vrsti i stupnju teškoće u razvoju nositelj izrade prilagođenog programa je učitelj koji to čini uz pomoć ER stručnjaka i drugih stručnih suradnika škole prilagođeni program za svakog učenika s rješenjem potrebno je načiniti do kraja mjeseca rujna za svaku školsku godinu i usvojiti ga na učiteljskom na uvid roditeljima/starateljima ( e-dnevnici )

• Prilagođeni programi mogu se izraditi za sve nastavne predmete ali i samo za neke. Tu propisanog pravila nema! • prilagoditi program iz onih nastavnih predmeta u kojima se pokažu izrazitije teškoće u svladavanju sadržaja • Kad se izrađuje prilagođeni program učitelj treba programski i izvedbeno smanjiti previsoke obrazovne zahtjeve • izdvojiti one sadržaje i zahtjeve koje učenik doista može svladati i obogatiti ih metodama (npr. učenje kroz iskustvo, rad u grupi i uz podršku vršnjaka) i didaktičkim materijalima koji će olakšati razumijevanje i usvajanje gradiva • U dijelu izbora metoda rada najbolju podršku može pružiti edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak.

POSEBNI PROGRAM UZ INDIVIDUALIZIRANE POSTUPKE (ČL. 8. ) – DJELOMIČNA INTEGRACIJA • Posebno strukturirani sadržaj nastavnih planova i programa izrađen prema mogućnostima i sposobnostima učenika – kada ne mogu savladavati redoviti program uz individualizaciju ili prilagodbu sadržaja • U PRO, provodi ga edukacijski rehabilitator • Iznimno Čl. 8. st. 7.

IZRADA IOOP-A

ZA KOGA SE IZRAĐUJE PROGRAM? Za sve učenike koji imaju bilo kakvo rješenje o primjerenom obliku školovanja • Prilagodba sadržaja čl. 6 st. 5 – godišnji, mjesečni, završno izvješće • Prilagodba metoda rada čl. 5 st. 4 – godišnji, mjesečni, završno izvješće ( kod nas dogovoreno drugačije !!! ) • Čl. 8. st. 4–plan za odgojne predmete

ZA USPJEŠNO OSTVARIVANJE PROGRAMA: Planiranje i programiranje uvijek individualno Utvrditi realnu razinu učenikovih sposobnosti Odrediti godišnji cilj odgoja i obrazovanja

POČETNA (INICIJALNA) PROCJENA Ø TEMELJ IZRADE IOOP-a Pitanja: 1. Koja su problemska područja? 2. Koje strategije NISU učinkovite? 3. Koja su područja teškoća učenika? 4. Kako utječe na razrednu klimu? 5. Koje su posebnosti učenika/ce u odnosu na područje teškoće? 6. Koje su obrazovne osobitosti i kako se iskazuju u nastavnim predmetima u stjecanju znanja i obrazovnih vještina? 7. Kakav je plan podrške potrebno izraditi i što je potrebno prilagoditi: ciljeve, sadržaje, strategije, aktivnosti. . . ?

TRI OSNOVNA KORAKA U IZRADI IOOP-A: - Početna procjena (Tko je moj učenik? ) - Plan/program za učenika ( Što će učiti? Hoće li ciljevi biti isti kao i za ostale? Kako i koliko ih prilagoditi? Koje aktivnosti i na koji način ih provoditi? Kojim prilagođenim metodama, sredstvima i oblicima rada? Koje zahtjeve postaviti? Kako motivirati učenika? ) - Vrednovanje i ocjenjivanje postignuća učenika (prema pravilniku ali i redovite zabilješke o postignućima – treba li što mijenjati, dodavati. . . )

LISTA PROCJENE ü VJEŠTINE: - Usmeno i pisano izražavanje - Brojenje, računanje i mjerenje - Praktični rad - Vještina orijentacije - Odnos prema učenju i vještine učenja - Osposobljavanje u struci - Odnos prema radu - Socijalni oblici rada - Usvojenost sadržaja i način iskazivanja znanja

ü PODRUČJA (rječnik, bogaćenje jezičnog izraza, odgovori na pitanja, povezano usmeno izražavanje, tehnike čitanja, razumjevanje, poznavanje brojeva, računskih operacija, mjera, služenje priborom, orijentacija u prostoru, vremenu. . . ) ü OPIS (detaljan opis razine na kojoj je određeno područje) ü BOD (od 1 do 5 ide uz upis)

GODIŠNJI IOOP Nakon inicijalne procjene Do kraja rujna Na uvid roditeljima Procjena interesa i potreba Utvrđivanje ciljeva Preporuke Praćenje i ocjenjivanje

TABLICE ZA IZRADU IOOP-A Mjesec SADRŽAJ EDUKACIJE (ključni pojmovi) SIJEČANJ NAVESTI KLJUČNE POJMOVE I PODRUČJA KOJA SE OBRAĐUJU PREMA PLANU I PROGRAMU U OVOM MJESECU Ciljevi za učenika (obrazovna postignuća) Ostvarene zadaće Aktivnosti za učenika Što očekujemo Kako nešto da će učenik iz provesti? Koje su navedenog aktivnosti prikladne područja za učenika kako bi savladati se postigao željeni cilj? Strategije podrške (metode, sredstva, oblici, postupci, zahtjevi) Na koji način poticati, motivirati i uključivati učenika u rad

CILJEVI UČENJA/OBRAZOVNA POSTIGNUĆA NAPOMENA: kod učenika sa individualiziranim pristupom ciljevi su isti kao i kod ostalih učenika – promjena samo u didaktičko-metodičkoj podršci Formulirani tako da je jasno naznačeno u kojoj se mjeri/razini određeni sadržaji trebaju usvojiti tijekom obrade određene cjeline > npr. hrvatski jezik 2. razred, obrada pjesme Voda, Mladen Kušec – prepoznati rimu, navesti koja se riječ često ponavlja u pjesmi, razlikovati pjesmu od priče – po obliku, imenovati i zapamtiti nove riječi. . .

v U postavljanju što konkretnijih ciljeva može se koristiti i Bloomova taksonomija razine ciljeva i znanja kako bi se uspješno planirali i procijenili ishodi učenja v Tri osnovna područja razvoja prema Bloomu: 1. Kognitivno (znanje i razumjevanje, intelektualne sposobnosti) 2. Afektivno (emocije, stavovi, mišljenja, interesi, uvjerenja) 3. Psihomotoričko (vještine – motoričke sposobnosti)

NPR. . . ZADAĆA ZA SVE UČENIKE INDIVIDUALIZIRANE ZADAĆE KOGNITIVNO PODRUČJE Definirati tlocrt i navesti tijek izrade tlocrta Prepoznati izgled tlocrta i odrediti koji je to geometrijski lik PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE Uredno skicirati tlocrt učionice uz poštivanje pravila o U mrežnom papiru na kojem su skicirani dijelovi vrstama crta tlocrta spajati zadane točke bez pribora za tehničko crtanje AFEKTIVNO PODRUČJE Pažljivo pratiti nastavu, aktivno sudjelovati, obavljati postavljene zadatke. .

STRATEGIJE PODRŠKE. . DIDAKTIČKO – METODIČKI POSTUPCI (KAKO? )

ZAHTJEVI 1. Način rada (količina, postepeno zadavanje zadataka, izmjenjivanje zadataka, alternativni odgovori, zakoruživanje, nadopunjavanje) 2. Samostalnost (čitanje druge osobe, pomoć kod izvođenja praktičnog rada. . . cilj je smanjivanje pomoći) 3. Aktivnost/uključenost (upoznati učenika s planiranom aktivnosti i omogućiti mu da doprinese izvršenju ) 4. Motivacija (svi postupci prilagodbe trebaju dovesti do pojačanja motivacije kod učenika, a izuzetno ja važan pozitivan odnos s učiteljem) 5. Prostor (položaj učenika u učionici, raspored namještaja, dostupnost materijala, izvora informacija. . )

VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Članak 5. - Vrednovanje učenika s teškoćama (1) Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. (2) Načine, postupke i elemente vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavaju individualne programe i posebne kurikulume uključujući i vladanje, učitelji/nastavnici trebaju primjeriti teškoći i osobnosti učenika. (3) Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove

(4) Načini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama stručnoga tima za pojedino područje, primjereni stupnju i vrsti teškoće te jasni svim sudionicima u procesu vrednovanja (5) Razinu razvijenosti kompetencija učenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu njegova teškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastale zbog teškoće moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj. na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno. (6) Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole. (7) Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole.

KORIŠTENA LITERATURA: • Đurđica Ivančić: (2010. ): Diferencirana nastava u inkluzivnoj školi, ALKA, Zagreb • Ivančić, Đ. , Stančić, Z. (2006. ). Individualizirani odgojno-obrazovni programi. Od teškoća u razvoju prema planu podrške učenicima s posebnim potrebama. Časopis S vama, Polugodišnjak Hrvatske udruge za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama IDEM, 3(2/3), 91 -11

HVALA NA PAŽNJI