PREPORUKE UITELJIMA ZA IZRADU PRILAGOENOG PROGRAMA Goranka ulibrk

PREPORUKE UČITELJIMA ZA IZRADU PRILAGOĐENOG PROGRAMA Goranka Ćulibrk, prof. reh. , OŠ Josipa Matoša, Vukovar

Prilagođeni program - Program prilagođen učeniku, prije svega njegovim “jakim” stranama, sposobnostima, onome što učenik zna i može - Nema univerzalnog prilagođenog programa - Koliko djece – toliko prilagođenih programa - Nositelj izrade prilagođenog programa je učitelj uz podršku edukacijsko-rehabilitacijskog stručnjaka

Prilagođeni program - Može se izraditi za sve nastavne predmete, ali i samo za neke ( nema propisanog pravila) - Učenicima treba prilagoditi programe iz onih nastavnih predmeta u kojima pokazuje izrazite teškoće u svladavanju nastavnih sadržaja - Učitelj treba izdvojiti one sadržaje i zahtjeve koje učenik može svladati (smanjiti previsoke obrazovne zahtjeve)

Prilagođeni program - Nastavne sadržaje obogatiti metodama (npr. učenje kroz iskustvo, rad u grupi, uz podršku vršnjaka) i didaktičkim materijalima koji će olakšati razumijevanje i usvajanje gradiva ( npr. slova od brusnog papira, štapići za matematiku, računaljke)

Prilagođeni program - Na početku svake školske godine utvrđuje se iz kojih je nastavnih predmeta potrebno izraditi prilagođene programe - Tijekom školske godine moguće je unositi promjene u predložene programe - Na kraju školske godine potrebno je izvijestiti o uspješnosti učenika u provedenom obliku školovanja

Prilagođeni program - Pri izradi prilagođenog programa važna je suradnja učitelja s roditeljima i edukacijsko-rehabilitacijskim stručnjakom u svim fazama izrade prilagođenog programa radi unapređivanja potencijala učenika s ciljem povećanja uspješnosti edukacije, a time i socijalne integracije

Koraci pri izradi prilagođenog programa 1. Inicijalna procjena 2. Izrada individualiziranog odgojno-obrazovnog programa (IOOP) 3. Praćenje, ocjenjivanje i finalna procjena

Inicijalna procjena - Provodi se na početku školske godine i vrednuje se opisno s obzirom na uspješnost “jake strane” i teškoće učenika ( ono što još nije svladao) - Pri tome je značajno utvrđivanje sposobnosti, razine stečenih znanja, potreba i interesa učenika na područjima značajnim za izradu prilagođenog programa

Inicijalna procjena obuhvaća: - Utvrđivanje sposobnosti (provodi se u različitim školskim aktivnostima posebno u onim važnim za usvajanje nastavnih sadržaja određenog predmeta) - Utvrđivanje razine znanja - Određivanje interesa - Određivanje potreba

Utvrđivanje sposobnosti Što učenik može? - Čitanje - Slušanje, usmeno i pismeno izražavanje - Računanje i geometrijsko predočavanje - Prostorno i vremensko predočavanje - Rukovanjem sredstvima za rad - Radne navike

Utvrđivanje sposobnosti ČITANJE - tehnika čitanja - razumijevanje pročitanog SLUŠANJE, USMENO I PISMENO IZRAŽAVANJE - koncentrirano slušanje - pamćenje i razumijevanje usmenih uputa, naloga, sadržajnih podataka, vještina razgovaranja i usmenog izražavanja u različitim oblicima

Utvrđivanje sposobnosti SLUŠANJE, USMENO I PISMENO IZRAŽAVANJE - uspješnost prepisivanja (s ploče, iz knjige) - samostalno pisanje (odgovori na pitanja, diktat, sastavak) RAČUNANJE I GEOMETRIJSKO PREDOČAVANJE - pojam broja - odnosi među brojevima - osnovne računske operacije

Utvrđivanje sposobnosti RAČUNANJE I GEOMETRIJSKO PREDOČAVANJE - poznavanje geometrijskih tijela, geometrijskih likova, rukovanje geometrijskim priborom - poznavanje mjernih jedinica - predočavanje zadanih likova na papiru PROSTORNO I VREMENSKO PREDOČAVANJE - snalaženje u učionici, snalaženje u ostalim unutarnjim i vanjskim školskim prostorima, snalaženje na zemljopisnoj karti, poznavanje vremenskih relacija te sposobnost planiranja i izvođenja rada u određenom vremenu

Utvrđivanje sposobnosti RUKOVANJE SREDSTVIMA ZA RAD - pravilno korištenje pribora, alata, instrumenata RADNE NAVIKE - osnovne radne vještine i navike, urednost i preciznost u radu

Utvrđivanje razine znanja ZPR – znanje prisjećanja (samo sjećanje da se nešto učilo, npr. nazivi, godine, neke informacije, podatci, simboli, formule) ZPP – znanje prepoznavanja (točno prepoznavanje nekih sadržaja bez mogućeg šireg objašnjenja tih sadržaja, npr. prepoznavanje vrste rečenice) ZR – znanje reprodukcije (uglavnom sigurno i točno ponavljanje sadržaja temeljeno na izvoru učenja, ali bez umijeća primjene u svakodnevnom radu (npr. poznavanje pravopisnih pravila bez uspješne primjene)

Utvrđivanje razine znanja ZO – znanje operativnosti (dobro poznavanje sadržaja i sposobnost primjene naučenog u svakodnevnim aktivnostima, npr. poznavanje pravopisnih pravila uz primjenu) SZ – stvaralačko znanje (stvaranje novih materijalnih i duhovnih dobara temeljem stečenog znanja, npr. inovacije na različitim područjima rada i stvaranja)

Određivanje interesa Što učenik voli? - odnosi se na aktivnosti koje učenik voli/želi raditi - stupanj motivacije za nastavni predmet/područje/sadržaj - interesi se utvrđuju razgovorom s učenikom, roditeljem, ostalim učenicima i učiteljima te promatranjem reakcija na poticaje za razne nastavne odnosno školske aktivnosti

Određivanje potreba Što je učeniku potrebno? - podrazumijeva sagledavanje učenikova ponašanja u nastavi, u druženju s vršnjacima, u odnosu prema odraslima, informiranje o obiteljskoj situaciji, o korištenju slobodnog vremena, a u cilju otkrivanja motivacijskih razloga ponašanja (poticanje samopouzdanja, samopoštovanja, odgovornosti, suradnje)

Inicijalna procjena – primjer iz prakse - Učenik D. Š. - 5. r. OŠ - Intelektualne teškoće (LMR) Što učenik može? - svladao tehniku čitanja, čita sporo - zapise s ploče prepisuje pisanim slovima - razumije jednostavne upute - pamti nastavne sadržaje vezane uz svakodnevni život - zbraja s prijelazom desetice uz konkretan materijal - tablicu množenja i dijeljenja djelomično usvojio

Inicijalna procjena – primjer iz prakse - mjerne jedinice djelomično usvojio - poznaje geometrijske likove - prihvaća rad u paru i skupini Što je učeniku potrebno? Odgojne potrebe - poticati i razvijati socijalne vještine - poticati samostalnost u radu - razvijanje pozitivne slike o sebi, jačati samopouzdanje i motivaciju za učenje

Inicijalna procjena – primjer iz prakse Obrazovne potrebe - prilagoditi nastavne sadržaje (smanjiti dubinu i širinu nastavnih sadržaja) - sažimati tekst, smanjiti broj činjenica - primjenjivati shematske prikaze - isticati bitno u tekstu bojom - davati precizne i kratke upute - često provjeravati razumijevanje slušanog - rabiti jednostavan govorni izraz

Inicijalna procjena – primjer iz prakse Obrazovne potrebe - znanje provjeravati nakon kraćih cjelina - omogućiti produljeno vrijeme za rješavanje zadataka - koristiti pitanja s ponuđenim odgovorima, slikovni materijal - izraditi nastavne listiće

Zadatak • Na osnovu prethodnih informacija napraviti prijedlog mjesečnog plana za hrvatski jezik, tema: Imenice

IOOP – primjer iz prakse Učenik: D. Š. Razred: 5. r. Nastavni predmet: Hrvatski jezik Mjesec: Rujan SADRŽAJ EDUKACIJE (područje, teme , ključni pojmovi) Nastavno područje: Jezik Tema : Imenice

IOOP – primjer iz prakse CILJEVI ZA UČENIKA (obrazovna postignuća) - razumjeti pojam imenice kao vrste riječi - razlikovati opće i vlastite imenice - razlikovati jedninu i množinu imenica - razlikovati muški, ženski i srednji rod - usvojenost znanja na razini operativnosti AKTIVNOSTI ZA UČENIKA - uključivanje u rad u skupini - rad u paru

IOOP – primjer iz prakse STRATEGIJE PODRŠKE (prilagodba metoda, oblika rada, sredstava, postupaka, zahtjeva) - uporaba slikovnog materijala, izostavljanje suvišnih detalja - podcrtavanje, uokvirivanje, isticanje u tekstu bojom - uporaba shematskih prikaza - smanjivanje broja činjenica - stupnjevito pružanje pomoći u rješavanju zadataka - uporaba jednostavnih, kraćih rečenica s poznatim riječima

IOOP – primjer iz prakse STRATEGIJE PODRŠKE - provjeravanje razumijevanja slušanog - stupnjevito učenje sadržaja - omogućiti učeniku dulje vrijeme za rad - ponavljane je bitnih dijelova sadržaja - češća provjera znanja s manjim brojem pitanja - primjena zadataka različite težine - zajedničko planiranje rada s učenikom - češće promjene aktivnosti

• 3 i 4 razred, matematika. m 2 ts • 5 razred hrvatski jezij. m 2 ts

Izrada individualiziranog odgojnoobrazovnog programa (IOOP) - procjena sposobnosti, znanja, interesa i potreba učenika je osnova za izradu IOOP-a - odabrati odgovarajuće odrednice prilagođavanja - primijeniti prikladne postupke prilagođavanja - odabrati odgovarajuće didaktičko-metodičke oblike rada

Odrednice prilagođavanja nastavnog programa - odrediti sadržaj edukacije (područja, teme, ključni pojmovi) - odrediti obrazovna postignuća (kratkoročni i dugoročni ciljevi) - odrediti razine usvajanja određenih nastavnih sadržaja - odrediti strategije podrške (prilagodba metoda, sredstava, oblika rada, postupaka, zahtjeva)

Postupci prilagođavanja PERCEPTIVNO PRILAGOĐAVANJE Prilagođavanje sredstava predočavanja (slike, crteži, karte, sheme) – pojednostavljivanjem, izdvajanjem bitnog, izostavljanjem suvišnih detalja Prilagođavanjem tiska – uvećavanjem ili pojačavanjem tiska, povećavanjem razmaka između riječi, rečenica ili redova teksta Prilagođavanje prostora za čitanje/pisanje – uvećavanjem prostora za čitanje i pisanje Razni oblici isticanja u tekstu – podcrtavanje, uokvirivanje, mijenjanje boje tiska

Postupci prilagođavanja SPOZNAJNO PRILAGOĐAVANJE Uvođenje u postupak – stupnjevito pružanje pomoći u rješavanju zadataka Planiranje teksta – osvješćivanje slijeda putem slike, pitanja, riječi Sažimanje teksta – izdvajanje bitnih odrednica teksta, smanjivanje broja činjenica Semantičko pojednostavljivanje sadržaja učenja – prerada sadržaja sukladno spoznajnim sposobnostima učenika Primjena shematskih prikaza – analitičko/sintetičko predočavanje sadržaja na pregledan način

Postupci prilagođavanja SPOZNAJNO PRILAGOĐAVANJE Stupnjevito perceptivno potkrjepljenje istog sadržaja –postupno uvođenje u apstraktan način mišljenja GOVORNO PRILAGOĐAVANJE Prilagođavanje izražajnosti – boje, visine, jačine glasa uz primjerenu gestu i mimiku Prilagođavanje razgovijetnosti – govorenjem u neposrednoj blizini učenika (“licem u lice”) Govorno usmjeravanje pažnje – primjena usmjeravajućih izričaja (npr. ovo je važno, molim pazite, molim slušajte)

Postupci prilagođavanja GOVORNO PRILAGOĐAVANJE Prilagođavanje razumljivosti – uporaba jasnih, razgovijetnih, jednostavnih i kraćih rečenica s poznatim odnosno objašnjenim novim riječima, ponavljanje izrečenog, provjera razumijevanja slušanog putem pokazivanja, pitanja, postavljanje jednog po jednog pitanja, dodatno pojašnjavanje izrečenog

Postupci prilagođavanja PRILAGOĐAVANJE ZAHTJEVA Zahtjevi u odnosu na samostalnost – stupnjevito pružanje pomoći i nadzora pri rješavanju različitih zadataka, izvođenju pokusa ili postupaka, rukovanje alatima, strojevima Zahtjevi u odnosu na vrijeme rada – predviđanje duljeg vremena za rješavanje zadataka osobito u pismenim provjerama znanja Zahtjevi u odnosu na način rada – pojedinačno zadavanje zadataka, korištenje zadataka različite “težine”, češće vježbanje i ponavljanje

Postupci prilagođavanja PRILAGOĐAVANJE ZAHTJEVA Zahtjevi u odnosu na provjeravanje – samo usmena provjera znanja ili davanje mogućnosti da učeniku netko drugi čita, češća provjera znanja u kraćim vremenskim intervalima i s manjim brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju Zahtjevi u odnosu na aktivnost – zajedničko planiranje rada s učenikom, češće promjene aktivnosti, fizičko približavanje izvoru spoznavanja (hiperaktivnost)

Odabir strategija podrške - Odnosi se na primjenu odgovarajućih didaktičko-metodičkih oblika rada, socijalnih oblika samostalnih aktivnosti učenika te primjenu poticaja koji će pridonijeti razvoju pozitivne emocionalno-socijalne klime u razredu, a u cilju ostvarivanja svrsishodne aktivnosti i odnosa između učitelja i učenika te učenika i učenika u nastavnom procesu - Važno je odabrati odgovarajuće oblike rada (rad u skupinama, rad u parovima, individualni rad)

Odabir strategija podrške - Važno je odabrati primjerene metode rada (izlaganje, razgovor, pokazivanje, praktični rad, čitanje, pisanje, crtanje) - Primjerene emocionalno-socijalne poticaje/motivacijski plan (osmjehivanje, dodirivanje, kimanje glavom, otvoren stav učitelja, ohrabrivanje, pohvaljivanje, isticanje, vidljivi oblici pozitivnog vrednovanja, poticanje suradnje među učenicima kroz različite oblike zajedničkih aktivnosti) - Odabir odgovarajućih sredstava rada i didakt. materijala

Primjer individualiziranog programa • Učenica A. A. , 4. razred, dobar uspjeh na polugodištu, teškoće u svladavanju gradiva prirode i društva i jezika • Potpuna funkcionalna obitelj, mlađi brat • Logoped- teškoće čitanja i pisanja • Psiholog – prosječne intelektualne sposobnosti, mišljenje na prijelazu funkcionalne i apstraktne razine, uredno kratkotrajno pamćenje, poteškoće u dosjećanju informacija, visoka ukupna anksioznost te ispitna i separacijska anksioznost i anksiozna osjetljivost (visok stupanj zabrinutosti za vlastito postignuće, niska samoprocjena, afektivno-fiziološko uzbuđenje u ispitnoj situaciji, intenzivna bojažljivost praćenja osjećajem nadolazeće katastrofe, zabrinutost u situacijama odvajanja od ljudi za koje je vezana) • Edukacijski rehabilitator – usvojena tehnika čitanja, analiza i sinteza uredne, pogreške u vidu zamjene sličnih slova ili ispuštanja slova; samostalno interpretira pročitani tekst uz dodatna pitanja; zadani tekst prepisuje pisanim slovima, piše po diktatu uz manje pogreške (zamjena sličnih slova); samostalno rješava matematičke zadatke, uz povremene pogreške kada zamjenjuje znakove za računske operacije; usvojena pravila i definicije primjenjuje

Prijedlozi za rad • Koristiti različite vrste podražaja (vidne, slušne, dodirne), utvrditi dominantni stil učenja • Sažeti, jednostavniji tekstovi (i kod lektire) • Stalno provjeravati razumijevanje sadržaja • U udžbeniku jasno označiti važna mjesta (pravila, primjere, postupke) • Podijeliti zadaću na više faza • Kraće ispitne cjeline • Duže čekanje na odgovor • Manje zadataka podijeljenih po težini (lakši, teži, lakši) • U dogovoru s djevojčicom koristiti više usmenog (kratka i jasna pitanja) ili pismenog ispitivanja (bez vremenskog ograničenja), unaprijed najaviti i dogovoriti ispitivanje

Prijedlozi za rad • Brza povratna informacija • Izbjegavati čitanje na glas ili pisanje po ploči • Greške u pisanju ne ispravljati već podvlačiti • Vježbati tehnike pamćenja – npr. umne mape • Koristiti različite oblike grupnog rada • Koristiti što više pohvale i nagrade • Vježbati korištenje unutarnjeg govora (razvijati vještine samoopažanja) i tehnike planiranja • Vježbati tehnike distrakcije u anksioznim situacijama • Ocjenjivanje – više vrednovati zalaganje i motivaciju za rad • Podrška logopeda

Praćenje, ocjenjivanje i finalna procjena Praćenje, ocjenjivanje i utvrđivanje napretka učenika u edukacijskom procesu značajne su sastavnice evaluacije prilagođenog programa

Praćenje, ocjenjivanje i finalna procjena PRAĆENJE - pojedinačno - grupno - sveobuhvatno - analitičko - dosljedno - dokumentirano - odnosi se na sve etape odgojno-obrazovnog rada (obrada novog sadržaja, vježbanje, ponavljanje, provjeravanje)

Praćenje, ocjenjivanje i finalna procjena PROVJERAVANJE NAUČENOG - usmeno ili pismeno - individualno ili grupno - uz prilagođavanje zahtjeva osobitostima učenika - načini i oblici provjeravanja trebaju djelovati poticajno na učenike - na tako odabranim sadržajima učenici trebaju stjecati funkcionalna znanja i razvijati sposobnost samoocjenjivanja

Praćenje, ocjenjivanje i finalna procjena OCJENJIVANJE - treba biti opisno i brojčano (1 do 5) u odnosu na razine znanja unutar pojedinog nastavnog predmeta - Naputak o praćenju i ocjenjivanju učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoj i srednjoj školi (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa RH, posebno izdanje, 4/1996. )

Praćenje, ocjenjivanje i finalna procjena FINALNA PROCJENA - treba se temeljiti na kontinuiranom praćenju napredovanja učenika - može se iskazati u obliku izvješća po pojedinim obrazovnim razdobljima Prema potrebi moguće je provesti izmjene i dopune individualiziranog odgojno-obrazovnog programa (IOOP-a).

Opće preporuke - S učenikom uspostaviti pozitivan dobronamjeran odnos - Pohvaliti trud koji ulaže - Osigurati učeniku odgovarajuće mjesto u učionici koje će mu omogućiti dobro praćenje nastave - Poticati učenikovu samostalnost - Vježbanje i ponavljanje bitnih dijelova sadržaja (češća provjera znanja) - Omogućiti učeniku dulje vrijeme za rad - Razraditi motivacijski plan - Poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju i zajedničke aktivnosti

• 7 razred, društvo. m 2 ts • 8 razred, likovni odgoj. m 2 ts

HVALA NA POZORNOSTI!