Usluge Interneta c S utalo i D Grundler

Usluge Interneta (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 1

Davatelji internet usluga n Organizacije korisniku omogućuju pristup internetu zovu se davatelji internetske usluge (engl. ISP, internet service provider). n One omogućavaju korištenje interneta preko svojih poslužitelja koji su stalnom vezom spojeni na internet. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 2

Davatelji internet usluga n Poznatiji davatelji internetske usluge u Hrvatskoj su npr. : n CARnet n T-com n VIPNet n Iskon. Internet n Globalnet n Vodatel (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 3

Davatelji internet usluga n Većina ISP-a naplaćuje svoju uslugu povezivanja s internetom. (mjesečno, prema vremenu provedenom na internetu, prema količini razmijenjenih podataka i sl. ) n Taj trošak ne treba miješati s uporabom interneta koja je besplatna. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 4

Naplata n U Hrvatskoj jedino CARnet ne naplaćuje svoje usluge. n Ipak treba imati na umu činjenicu da korisnici CARNeta imaju trošak uporabe komunikacijskog kanala, telefonske linije, koji im naplaćuje odabrana telekomunikacijska tvrtka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 5

Davatelji internet usluga n Da bi korisnik mogao pristupiti internetu, mora otvoriti korisnički račun pri organizaciji davatelju internetske usluge. n Pri tome dobiva korisničko ime (engl. username), lozinku (engl. password) i pristupni telefonski broj za povezivanje na Internet. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 6

Davatelji internet usluga n Pomoću tih podataka pružatelj usluge prepoznaje svog korisnika i dozvoljava mu pristup Internetu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 7

Usluge Interneta n Internet svojim korisnicima nudi usluge, npr. : n Web (engl. world wide web), n elektronička pošta (engl. electronic-mail), n Web pošta (engl. Web-mail), n brbljaonica (engl. chat), n internetski forum, n internetska telefonija, (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 8

Usluge Interneta n n Usluge Interneta su i: n prijenos datoteka na daljinu (engl. file transfer protocol, FTP), n telekonferencija, videokonferencija, n blog. Zbog stalnog tehnološkog razvoja osmišljavaju se nove usluge i unaprijeđuju postojeće. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 9

Elektronička pošta n Gotovo svi pružatelji internetskih usluga nude i uslugu elektroničke pošte. n Elektronička pošta (engl. electronic mail, e-mail) je oblik komuniciranja putem računala i sustava koji ta računala međusobno povezuju. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 10

Elektronička pošta n Prednosti takvog načina komunikacije su: n relativno niske cijene, n velika brzina prijenosa podataka bez obzira na udaljenost, n mogućnosti izravnog prijenosa sadržaja iz računala u računalo. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 11

Korisnički račun n Da bi korisnik mogao koristiti uslugu elektroničke pošte, mora otvoriti korisnički račun kod ponuđača te usluge. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 12

Korisnički račun n Po otvaranju korisničkog računa korisnik dobiva: n korisničko ime (engl. username), n lozinku (engl. password) n jedinstvenu elektroničku adresu (engl. e-mail address). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 13

Korisnički račun n Pomoću podataka korisničkog računa davatelj usluge prepoznaje svog korisnika i dozvoljava mu pristup. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 14

Elektronička adresa n Opći oblik elektroničke adrese: korisnicko_ime@domena. glavna_domena n Značenje pojedinih dijelova elektroničke adrese je preporuka i ne obvezuje onoga tko oblikuje adresu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 15

Korisničko ime n Korisničko ime je obično stvarno ime i prezime korisnika, ali može biti i neki drugi, prema korisnikovoj želji izabrani naziv, npr. : dominik. sutalo@ka. t-com. hr ili dsutalo@net. hr (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 16

Domena n Domena slijedi nakon odjelnog znaka @. n Naziv domene (engl. host name, domain name) je obično oblikovan od naziva organizacije koja pruža uslugu elektroničke pošte. dominik. sutalo@ka. t-com. hr ili dsutalo@net. hr (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 17

Glavna domena n Glavna domena može označavati zemljopisnu pripadnost ili djelatnost. dominik. sutalo@ka. t-com. hr ili dominik. sutalo@yahoo. com (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 18

Elektronička adresa dominik. sutalo@ka. t-com. hr korisničko ime glavna domena (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 19

Ustrojstvo stranka‑poslužitelj n Sustav elektroničke pošte se zasniva na ustrojstvu stranka‑poslužitelj. n Stranke šalju poslužitelju svoje poruke, a on poruke usmjerava na zadana odredišta. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 20

Elektronički poštanski sandučić n Uz elektroničku adresu korisnik od davatelja usluge elektroničke pošte dobiva elektronički poštanski sandučić (engl. mailbox). n To je prostor za pohranu poruka koji se nalazi na poslužitelju. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 21

Ustrojstvo stranka‑poslužitelj n Poruke koje korisnik prima privremeno se pohranjuju u njegovom poštanskom sandučiću (na poslužitelju) sve dok se korisnik ne poveže na mrežu i ne preuzme poruke na svoje računalo. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 22

Ustrojstvo stranka‑poslužitelj n Poslužiteljsko računalo je neprekidno uključeno pa prima poruke bez obzira da li je korisnikovo računalo uključeno ili ne. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 23

Protokoli - SMTP n Za slanje poruka s korisničkog računala na poslužiteljsko računalo rabi se SMTP (engl. simple mail transfer protocol) protokol. n Isti se protokol rabi i za razmjenu poruka između poslužitelja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 24

Protokoli - POP n Za prijem poruka rabi se POP (engl. post office protocol) protokol. Uporabom POP protokola prenose se poruke iz poštanskog sandučića poslužiteljskog računala na korisničko računalo (računalo stranku). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 25

Elektronička pošta n Usluga elektroničke pošte se koristi : n odgovarajućim programom za rad s elektroničkom poštom, n pomoću odgovarajuće Web stranice davatelja usluge. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 26

Programi n Program za rad s elektroničkom poštom omogućava primanje, čitanje, pisanje, slanje, organiziranje pošte. n Takvih programa ima mnogo, npr. : Outlook Express, Microsoft Outlook, Netscape Mail, Eudora, Opera, Mozila Thunderbird i dr. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 27

Programi za red s elektroničkom poštom n Prije uporabe programa za red s elektroničkom poštom potrebno ga je podesiti za pristup određenom korisničkom računu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 28

Programi za red s elektroničkom poštom n Prozor programa za rad s elektroničkom poštom. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 29

Web pošta n Web pošta, engl. Web mail je zamjena za program za rad s elektroničkom poštom. n To je besplatna usluga kod koje se uporabom Web preglednika pristupa vlastitoj pošti s bilo kojeg računala koje ima pristup internetu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 30

Web pošta n Za uporabu Web pošte potrebno je: n otvoriti Web stranicu davatelja usluge, n unijeti podatke iz korisničkog računa (korisničko ime i lozinku). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 31

Web pošta n Otvara se prozor nalik prozoru programa za rad s elektroničkom poštom. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 32

Web pošta n Nedostatak Web pošte je što se rukovati porukama (prijem, pisanje, slanje) može samo dok je računalo spojeno na internet. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 33

Spam n Internet je vrlo pogodan za oglašavanje i slanje komercijalnih poruka, posebice zato što to praktički ništa ne košta (poruke za prodaju različitih proizvoda i usluga). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 34

Spam n Spam ili Junk mail je zajedničko ime za poruke koje se šalju elektroničkom poštom na mnogo adresa iako ih primatelji zapravo ne žele primati. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 35

Anti spam n Postoje programi koji u stanovitoj mjeri mogu odstraniti neželjene poruke, ali su oni ograničene djelotvornosti jer pošiljatelji spam poruka nastoje svoje poruke što više prikriti sadržajem koji je teško razlučiti od sadržaja korisnih poruka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 36

Web (WWW) n Web ili WWW (kratica od engl. world wide web) je jedna od najpopularnijih internetskih usluga koja je korisnicima omogućila jednostavan pristup mnoštvu informacija. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 37

Web (WWW) n Web je sustav internetskih poslužitelja namijenjenih pohrani i prijenosu posebno oblikovanih hipertekst dokumenata. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 38

Hipertekst n Hipertekst (engl. hypertext) je sustav za rad s datotekama kod kojeg se objekti mogu međusobno povezivati. n Kada korisnik klikom miša odabere odgovarajući dio unutar hipertekst dokumenta, taj ga dio poveže sa drugim mjestom unutar istog dokumenta ili s potpuno drugim dokumentom. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 39

Hiperlinkovi n Dijelovi hipertekst dokumenta koji omogućavaju povezivanje nazivaju se hiperveze ili hiperlinkovi (engl. hyperlink), tj. jednostavnije: veze ili linkovi. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 40

Hiperlinkovi n Hiperveze ili hiperlinkovi označeni su kako bi se razlikovali od ostalog sadržaja. n Obično su to podvučeni ili različito obojeni dijelovi teksta, a prepoznaju se i po tome što pokazivač mijenja oblik u ruku s ispruženim prstom kad se nalazi na njima. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 41

Hipermedija n Pojam hiperteksta, strogo uzevši, odnosi se na dokument koji sadržava samo tekst. n Za dokument koji uz tekst sadrži nepokretne i pokretne slike i zvučne zapise koji također mogu bit hiperveze, ispravnije je rabiti naziv hipermedija (engl. hypermedia). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 42

Web stranica n Hipertekst dokument koji se može prikazati na zaslonu monitora naziva se Web stranica. n Može sadržavati tekst, nepokretne i pokretne slike i zvučne zapise. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 43

Web mjesto n Web mjesto (eng. Web site) je sačinjeno od više Web stranica čiji su sadržaji međusobno povezani hipervezama. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 44

Web mjesto n Među stranicama Web mjesta postoji jedna koja je polazna točka pristupa Web mjestu se naziva glavna ili početna (engl. home page) stranica. n Na nju korisnici najprije i najčešće dolaze. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 45

HTML n Hipertekst dokument se stvara pomoću HTML (kratica od engl. hypertext markup language) jezika (oblikovanje sadržaja i stvaranje hiperveza). n HTML je jednostavan za uporabu i lako se uči, što je jedan od razloga njegove opće prihvaćenosti i popularnosti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 46

HTML n Temeljna zadaća jezika HTML jest stvoriti hipertekst dokument i omogućiti da izgleda jednako na zaslonu monitora bez obzira na to o kojem je računalu, operacijskom sustavu i Web pregledniku riječ. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 47

Web preglednik n Prikaz hipertekst dokumenta, Web stranica napisanih HTML jezikom, omogućuje program koji se zove Web preglednik (engl. Web browser). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 48

Primjer hipertekst dokumenta <CENTER> <B>HTML</B> je <I>jednostavan</I> za uporabu i <U>lako</U> se uči</p> </CENTER> Primjer hipertekst dokumenta napisanog u HTML jeziku Prikaz hipertekst dokumenta pomoću web preglednika (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 49

Web preglednik n Najpopularniji preglednici su: n Internet Explorer, n Netscape Navigator, n Mozilla Firefox, n Opera. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 50

Adresa hipertekst dokumenta n Svaki hipertekst dokument dostupan na internetu jednoznačno je određen svojom jedinstvenom adresom. n Kad korisnik želi preko interneta dobaviti određeni hipertekst dokument na svoje računalo, mora navesti njegovu adresu kako bi poslužiteljsko računalo znalo koji dokument korisnik traži. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 51

URL n Jedinstvena adresa hipertekst dokumenta naziva se skraćeno URL (engl. uniform resource locator). protokol: //simbolička_adresa_poslužitelja/naziv_sadržaja (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 52

URL n URL se sastoji: n od oznake protokola pomoću kojeg se sadržaju može pristupiti, n od simboličke adrese poslužitelja na kojem je željeni sadržaj pohranjen ili koje nudi određenu uslugu, n od hijerarhijskog popisa mapa koji vodi do pohranjenog sadržaja, n te na kraju, od naziva sadržaja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 53

HTTP n Prijenos hipertekst dokumenata internetom moguć je ako postoji skup pravila koji taj prijenos određuju. n Pripadajući skup pravila naziva se HTTP protokol (engl. hypertext transfer protocol). n Uz ostalo HTTP protokol određuje radnje koje moraju poduzeti Web poslužitelji i Web preglednici kao odgovor na različite zahtjeve korisnika. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 54

HTTPS n HTTPS (engl. Hyper. Text Transfer Protocol Secure) je sigurnosna inačica HTTP protokola. n Rabi se kada se želi pristup stranicama na poslužitelju osigurati samo ovlaštenim osobama. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 55

HTTPS n Za pristup zaštićenim stranicama potrebno je dokazati identitet i pravo na pristup unosom korisničkog imena i lozinke. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 56

HTTPS n Uporaba ovog protokola izrazito je važna npr. pri plaćanju u elektroničkom poslovanju na Web-u jer onemogućava zlouporabe i neovlaštenim osobama onemogućuje pristup povjerljivim podacima. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 57

Chat - brbljaonica n Ova usluga omogućuje izmjenu poruka između sudionika u realnom vremenu, bez obzira na to gdje se nalazili. n U “razgovoru” može istodobno sudjelovati više sudionika, a ako to žele, pojedini sudionici mogu razgovarati i odvojeno. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 58

Chat - brbljaonica n Razgovara se tako da sudionici pišu svoje poruke s pomoću tipkovnice i čitaju ih na zaslonu monitora. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 59

Chat - brbljaonica n U brbljaonicu se može uključiti: n pomoću odgovarajuće Web stranice (npr. http: //chat. net. hr). n odgovarajućim programom (npr. ICQ). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 60

Chat - brbljaonica n Brbljaonica služi za razbibrigu i nema ozbiljnije namjene iako može poslužiti za jeftin razgovor između osoba koje su međusobno udaljene. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 61

FTP n FTP (engl. file transfer protocol) je usluga koja služi prijenosu datoteka između računala uključenih u internet. n S pomoću odgovarajućeg programa moguće je kopirati datoteku s udaljenog računala na svoje ili obrnuto. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 62

FTP n Vlasnik računala mora dopustiti prijenos datoteka sa svojeg računala i na svoje računalo s pomoću korisničkog imena i lozinke na tom računalu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 63

FTP n Korisnici koji imaju dopuštenje prijenosa mogu prenositi samo datoteke koje je odredio vlasnik računala i ne mogu vidjeti ostali sadržaj memorije računala s kojeg prenose datoteke. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 64

Internetski forum n Internetski forum je usluga interneta koja omogućuje razmjenu mišljenja među sudionicima uporabom Web preglednika. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 65

Internetski forum n Sve poruke koje korisnik napiše i pošalje na forum vidljive su svim ostalim sudionicima foruma, pa usluga nalikuje na oglasnu ploču (engl. massage board). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 66

Internetski forum n Sudionici su najčešće anonimni jer se pri slanju poruke ne mora navesti pravi identitet. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 67

Internetski forum n Zbog lakšeg snalaženja forum je obično podijeljen u skupine prema temama razgovora. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 68

Telekonferencija n Telekonferencija (engl. teleconference) je vrsta usluge koja omogućava različite oblike korištenja računalne mreže za dvosmjerno komuniciranje između dvaju ili više prostorno udaljenih i odvojenih korisnika u stvarnom vremenu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 69

Videokonferencija n Najčešće korišteni oblik telekonferencije je videokonferencija (engl. videoconference). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 70

Videokonferencija n Videokonferencija je usluga koja omogućava istodobni prijenos slike i zvuka u stvarnom vremenu pomoću multimedijski opremljenih računala povezanih u mrežu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 71

Telekonferencija, videokonferencija n Telekonferencija i videokonferencija se najčešće rabe za održavanje poslovnih sastanaka sudionika koji su međusobno udaljeni kako ne bi morali putovati na jedno mjesto. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 72

Blog n Blog je skraćenica od engleske riječi weblog, što u doslovnom prijevodu znači mrežni dnevnik. n Blog se piše radi osobne promocije, zabave ili posla. n Na internetu postoje milijuni blogova i njihovi vlasnici su ljudi iz svih mogućih slojeva društva. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 73

Blog n Blog je web stranica na kojoj osoba kronološkim redom bilježi svoja razmišljanja i stavove. n Može je čitati tko god poželi, pa i autoru poručiti što misli o autorovom blogu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 74

Internetska telefonija n Internetska telefonija je vrsta usluge koja omogućava uspostavu glasovne veze između sudionika posredstvom interneta. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 75

Internetska telefonija n Pomoću programa za internetsku telefoniju moguće je računalom te priključenim mikrofonom i slušalicom razgovarati posredstvom interneta. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 76

Internetska telefonija n Postoje posebne vrste telefonskih uređaja koji se priključuju na računalo i služe za internetsko telefoniranje. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 77

Internetska telefonija n Glavna prednost internetske telefonije je smanjeni trošak jer cijena više ne ovisi o telefonskim zonama (pojeftinjuju međunarodni telefonski razgovori). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 78

Internetska telefonija n Jedan od trenutno najpoznatijih sustava internetske telefonije je sustav Skype. n Uz uporabu web kamere tijekom razgovora može se prenositi i slika što komunikaciju čini potpunijom. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2007. 79