SOCIOLOGIJA uvodno predavanje Prof dr Josip Kregar 4

SOCIOLOGIJA uvodno predavanje Prof. dr. Josip Kregar 4. listopada 2015.

Predstavljanje Prof. dr. sc. Josip Kregar 4597 – 522 josip. kregar@pravo. hr utorak 14 sati +

Predstavljanje 2 Prof. dr. sc. Duško Sekulić Tm. T 3 4597545 Konzultacije Utorak 12 dseklulic@pravo. hr

Predstavljanje 3 Dr. sc. Slaven Ravlić Trg maršala Tita 3 Soba 17 4597 503 slaven. ravlic@lzmk. hr Konzultacije utorak 12 sati

predstavljanje 4 Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak 4597 503 sinis. zrinscak@pravo. hr Konzultacije utorak 12 sati

Predstavljanje 6 Dr. Ksenija Grubišić Tm. T 3 4597509 Konzultacije Utorak 12 ksenija. grubisic@pravo. hr

Asistenti Dr. Antonija Petričušić o Tel. 4597 500 antonija. petricusic@pravo, hr

Literatura Kregar, Sekulić, Ravlić, Grubišić, Petričušić, Zrinščak Uvod u sociologiju Zagreb 2014 Knjižara TMT 3 dvorište podrum

ADRESA www. pravo. hr/sociologija

DOPUNSKA LITERATURA J. Kregar, D. Polšek, S. Ravlić: Uvod u sociologiju, Zagreb, 2005 M. Haralambos: Uvod u sociologiju, Zagreb 1992 G. Ritzer: Suvremena sociologijska teorija, Zagreb, 1998 I. Kuvačić: Suvremene sociološke teorije, Zagreb 1990

DOPUNSKA LITERATURA S. Petković , J. Kregar PREGLED GLAVNIH SISTEMA SOCIOLOŠKIH TEORIJA S. Petković; J. Kregar n OGLEDI O DRUŠTVENIM PROCESIMA I INSTITUCIJAMA

Preporuka za čitanje http: //www. pravo. unizg. hr/SOC/pliteratura/preporuka _za_citanje o 1. Toffler - Šok buducnosti 2. Steward - Teorije kulturne promjene (I i II) 3. Bosanac - Vanbracna porodica 4. Godelier - Marksizam i antropologija 5. Engels - Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države 6. Machiavelli - Vladar 7. Orwell - 1984 8. Orwell - Životinjska farma 9. Kolakowski - Kljuc nebeski 10. Hesse - Igra staklenih perli 11. Solželjicin - Arhipelag Gulag (I/II/III) 12. Antonov, Ovsejenko - Staljin 13. Deutcher - Trocki (I/II/III) 14. Kisinger - Obnovljeni svijet 15. Taylor - Habsburzi 16. Nitzche - Volja za moc 17. Nitzche - Tako je govorio Zaratustra 18. Platon - Država 19. Fromm - Imati ili biti 20. Freud - Autobiografija 21. Stuart Mill - Izabrani politicki spisi 22. H. Barnes - Uvod u istoriju sociologije, BIGZ, 1982 23. Žubrinic - Marksizam i teorija elita 24. Hiernaux - Jednakost ili nejednakost rasa 25. Bottomore - Sociologija kao društvena kritika 26. Galbraith - Doba neizvjesnosti 27. Vezel - Mit o matrijarhatu 28. Wittfogel - Orijentalne despocije 29. Horvat - Kosovsko pitanje 30. De Rougemont - Buducnost je naša stvar 31. Braverman - Rad i monopolni kapital 32. Supek - Grad po mjeri covjeka 33. Turen - Sociologija društvenih pokreta 34. Fromm - Bjekstvo od slobode 35. Fuko - Rijeci i stvari 36. Mc. Luhan - Gutenbergova galaksija 37. Mesarovic, E. Pestel - Covjecanstvo na raskršcu 38. Levi-Strauss - Strukturalna antropologija 39. Levi-Strauss - Divlja misao 40. R. Lukic - Formalizam u sociologiji 41. Morišima - Zašto je Japan uspio 42. Fromm - Anatomija ljudske destruktivnosti I/II 43. Piaget - Psihologija inteligencije 44. Pulantzas - Klase i suvremeni kapitalizam 45. Retcliffe, Brown - Struktura i funkcija u primitivnom društvu 46. S. Amin, A. Gunder-Frank, Đ. Ariggi, I. Wallerstein - Dinamika globalne krize 47. M. Weber - Sociologija religije 48. M. Weber - Vlast i politika 49. . . M. Weber - Suvremene interpretacije 50. Arzenšek - Struktura i pokret 51. Bachofen - Materinsko pravo 52. Comte - Kurs pozitivne filozofije 53. Golubovic - Porodica kao ljudska zajednica 54. Hobsbawn - Doba revolucija 55. Hobsbawn - Doba kapitala 56. . . . Sociobiologija 57. Mead - Spol i temperament u tri primitivna društva 58. Lorenz - Temelji etologije 59. Merton - O teorijskoj sociologiji 60. Milic - Sociologija saznanja 61. Monod - Slucajnost i nužnost 62. Ortega y Gasset - Pobuna masa 63. Le Bon - Psihologija gomila 64. Prigogine, I. Stegners - Novi savez 65. Pusic - Društvena regulacija 66. Rihtman Auguštin - Struktura tradicijskog mišljenja 67. Rus, Arzenšek - Rad kao sudbina i rad kao sloboda 68. Supek - Herbert Spencer i biologizam u sociologiji 69. . . Emile Durkheim i suvremena sociologija 70. Freud - Psihopatologija svakodnevnog života 71. Freud - Totem i tabu 72. Đuric - Max Weber i suvremena sociologija 73. Lerotic - Nacija 74. Durkheim - Elementarni oblici religijskog života 75. Durkheim - Sociološki metod 76. Hegel - Filozofija povijesti 77. Banac - Nacionalno pitanje u Jugoslaviji 78. Morgan - Drevno društvo 79. Maus - Sociologija i antropologija I/II 80. Parsons - Društva 81. Kolakowski - Filozofija pozitivizma 82. Riesman - Usamljena gomila 83. Khun - Struktura naucnih revolucija 84. Boas - Um primitivnog covjeka 85. Lorenz - O agresiji 86. Benedict - Obrasci kulture 87. Capra - Vrijeme prokreta 88. Collingwood - Ideja historije 89. Parsons i dr. - Teorije o društvu I/II 90. Durkheim - O društvenoj podeli rada 91. Popper - Bijeda historicizma 92. Popper - Logika naucnog otkrica 93. Pusic - Razvedenost i povezanost 94. Touraine - Postindustrijsko društvo 95. Weber - Metodologija društvenih nauka 96. Weber - Privreda i društvo I/II 97. Weber - Protestantska etika i duh kapitalizma 98. Kolakowski - Glavni tokovi marksizma I/II/III 99. Haralambos - Sociologija 100. Michels - Sociologija partija u suvremenoj sociologiji 101. D. Tomašic - Politicki razvitak Hrvata 102. D. Tomašic - Društveni razvitak Hrvata 103. V. Katunaric - Teorija društva u frankfurtskoj školi o

http: //www. pravo. unizg. hr/SOC/pliteratura/djela_prev edena_na_hrvtski_jezik Ronald Inglehart, Christian Welzel, Modernizacija, kulturna promjena i demokracija, Politička kultura, 2007. Karl Mannheim, Ideologija i utopija, Jesenski i Turk, 2007. Emile Durkheim, Elementarni oblici religijskog života, Jesenski i Turk, 2008. Guy Peters, Institucionalna teorija u političkoj znanosti, Fakultet političkih znanosti, 2007. Marshall Mc. Luhan, Razumijevanje medija, Golden marketing, 2008. Norbert Elias, Što je sociologija, Antibarbarus, 2007. Samuel Huntington, Tko smo mi? . Izvori, Zagreb, 2007. Terry Eagleton, Sveti teror, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2006. Ulrich Beck, Kozmopolitska Europa, Školska knjiga, Zagreb, 2006. S. M. Lipset, J. M. Lakin, Stoljeće demokracije, Politička kultura, Zagreb, 2006. Franco Cerutti, Identitet i politika, Politička kultura, Zagreb, 2006. Charles Tilly, Europske revolucije 1492 -1992, Politička kultura, Zagreb, 2006. Franco Crespi, Sociologija kulture, Politička kultura, Zagreb, 2006. Brian Berry, Kultura i jednakost, Naklada Jesenski i Turk, 2006. George Herbert Mead, Um, osoba i društvo, Naklada Jesenski i Turk, 2003. Duško Sekulić, Sukobi i tolerancija, Naklada Jesenski i Turk, 2004. Will Kymlicka, Multikulturalno građanstvo, Naklada Jesenski i Turk, 2003. Elinor Ostrom, Upravljanje zajedničkim dobrima, Naklada Jesenski i Turk, 2006. S. P. Ramet, Balkanski Babilon, Alinea, Zagreb, 2005. D. Matić, S. P. Ramet, Demokratska tranzicija u Hrvatskoj, Alinea, 2006. John Street, Masovni mediji, politika i demokracija, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2003. Anthony D. Smith, Nacionalizam i modernizam, Fakultet političkih znanosti, 2003. Jean Baudrillard, Inteligencija zla ili pakt lucidnosti, Naklada Ljevak, 2006. Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk, 2001. Alain Touraine, Kritika modernosti, Politička kultura, 2007. Pippa Norris, Ronald Inglehart, Sveto i svjetovno, politička kultura, 2007.

Internet o http: //www 2. pfeiffer. edu/~lridener/D SS/DEADSOC. HTML o http: //staff. uwsuper. edu/hps/mball/d ead_soc. htm o http: //www 2. fmg. uva. nl/sociosite/top ics/sociologists. html

Pomoćna literatura J. Kregar i dr. Sociologija udžbenik za 3. razred gimnazije

PREDAVANJA o Predavanja mogu biti zamorna a neće ako: n n sudjelujete i pitate Utječete na predavača Birate teme Pratite gradivo prema knjizi

PREDAVANJA o Predavanja mogu biti zamorna a neće ako: n n Pratite a ne pišete Razmišljate a ne mislite na … Ne vjerujte da su na početku najbolja Pitajte se čemu služe i nastojite iskoristiti n PREDAVANJA SU OBLIK RADA n Potpisi

seminari o Studenti u glavnoj ulozi o Drukčiji odnos s nastavnikom o Izbor tema n Pisanje radnji i kolokviji o Naslovi radnji o Seminarski rad o potpisi

Ispiti Pisani ispit piše se 45 minuta i sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu studenti odgovaraju na 9 pitanja sistemom zaokruživanja jednog točnog odgovora. Svaki točni odgovor nosi jedan bod. Nema negativnih bodova. U drugom dijelu studenti na zadanu temu pišu odgovore na četiri pitanja.

Kolokviji o Studenti prve godine pravnog studija i studija socijalnog rada imaju pravo pristupiti parcijalnom polaganju ispita po slijedećim uvjetima: o Parcijalnom ispitu (kolokviju) mogu pristupiti samo studenti koji redovito pohađaju predavanja. Provjera nazočnosti izvršit će se potpisivanjem na listu. o Parcijalno polaganje obavit će se pisanjem dvaju kolokvija.

Kolokviji Prvi kolokvij piše se 16. studenoga 2015. s početkom u 11 sati. Drugi kolokvij piše se 18 siječnja 2016. s početkom u 11 sati.

Kolokviji Literatura za parcijalno polaganje ispita je izdanje udžbenika Uvod u sociologiju iz 2014. Prvi kolokvij obuhvaća sva poglavlja do 239. stranice (do poglavlja Socijalna stratifikacija), a drugi obuhvaća sva poglavlja do kraja knjige.

Pitanja o Ne učite odgovore o Ne trošite na skriptice o Ne slušajte loše savjete

Elita? zar zbilja? Individuals contemplating law as a career must realize that law is a highly competitive and in some areas an overcrowded profession. There are lots of lawyers. In 1980, there was already one lawyer for every 410 people in the United States; by 1990, the figure had risen to one per 325 people. In 2005, we anticipate about 140, 000 students to be But there is always room for a good lawyer, just as there is always room for a person who is good at anything that he or she desires to do. enrolled in American law schools.

Organizacija, učenje i služenje "Historically there are three ideas involved in a profession: organization, learning, . . . and a spirit of public service" First, the legal profession is organized through associations, such as the American Bar Association, Law firms themselves also may specialize. Learning is the second commitment. Finishing law school is merely the first step.

Organizacija, učenje i služenje The third commitment is "the spirit of public service. " Few professions allow as many opportunities for public service as the legal profession. The public service is dominated by lawyers. For example, as long ago as 1984, one out of every 64 persons working in Washington, D. C. was a lawyer “ Roscoe Pound argued that the legal profession is vital for the maintenance of a proper balance in a free society between stability and change, order and liberty.

Stereotipi Shakespeare (Henry VI ): II, there is a dialog about revolution, from which a quote is often taken out of context. The quote is: "The first thing we do let’s kill all the lawyers. " The context was that if a disorderly revolution were desired, , killing all the lawyers was a necessity

Znanost o Znanost je iznošenje iskaza koji se provjeravaju korak po korak, brižljivim uspoređivanjem sa iskustvom. (Popper, 1973, 61). o Uvjerljiva je i praktički korisna. Njena uvjerljivost proizilazi iz činjenice sukladnosti sa stvarnošću. o Korist iz toga što nam daje "znanja tehnika upravljanja životom" (Weber, 1986, 276), što nam pruža metode mišljenja i potrebnu jasnoću.

Kant Über den Gemeinspruch: Das mag in der Theorie richtig sein, taugt aber nicht fur die Praxis (Berlinische Monatsschrift, 1793. ) Da lag es dann nicht an der Theorie, wenn sie zur Praxis noch wenig taugte, sondern daran, daß nicht genug Theorie da war, welche der Mann von der Erfahrung hätte lernen sollen, und welche wahre Theorie ist, wenn er sie gleich nicht von sich zu geben und als Lehrer in allgemeinen Sätzen systematisch vorzutragen im Stande ist, folglich auf den Namen eines theoretischen Arztes, Landwirts und dergl. keinen Anspruch machen kann. - Es kann also Niemand sich für praktisch bewandert in einer Wissenschaft ausgeben und doch die Theorie verachten, ohne sich bloß zu geben, daß er in seinem Fache ein Ignorant sei: indem er glaubt, durch Herumtappen in Versuchen und Erfahrungen, ohne sich gewisse Prinzipien (die eigentlich das ausmachen, was man Theorie nennt) zu sammeln und ohne sich ein Ganzes (welches, wenn dabei methodisch verfahren wird, System heißt) über sein Geschäft gedacht zu haben, weiter kommen zu können, als ihn die Theorie zu bringen vermag. Onda to nije nedostatak teorije kada ona jos malo vrijedi za praksu, nego je nedostatak u tome š to tu teorije nije bilo dovotjno, a nju bi dotícni covjek trebao nauciti iz iskustva; pritom teorija moze biti istinita i kada on ne bi bio u stanju da je od sebe preda dalje i da je kao ucitelj sustavno izlozi u opcim stavovima, i kadaprema tome ne bi mogao polagati nikakvo pravo na ime lijecnika- teoreticara, agronoma-teoretičara i tsl. - Ne moze se, dakle, nitko u jednoj znanosti izdavati za prakticno upucenog i ipak teoriju prezirati a da se time samo ne razotkrije kako je on u svojoj oblastí ignorant; po tome se vidi da on vjeruje kako bi dalje, nego sto bi ga teorija mogla odvesti, mogao otici tapkanjem unaokolo u pokusajima i iskustvima, bez stjecanja stanovitih nacela (koja zapravo cine ono sto se naziva teorijom), i bez promišljanja svoje aktivnosti prema jednoj cjelini (koja se, ako sepritom u njoj metodicki postupa, naziva sustavom).

Kant Indes ist doch noch eher zu dulden, daß ein Unwissender die Theorie bei seiner vermeintlichen Praxis für unnötig und entbehrlich ausgebe, als daß ein Klügling sie und ihren Wert für die Schule (um etwa nur den Kopf zu üben) einräumt, dabei aber zugleich behauptet: daß es in der Praxis ganz anders laute; daß, wenn man aus der Schule sich in die Welt begibt, man inne werde, leeren Idealen und philosophischen Träumen nach gegangen zu sein; mit Einem Wort, daß, was in der Theorie sich gut hören läßt, für die Praxis von keiner Gültigkeit sei. " KANT, Immanuel: "Über den Gemeinspruch: Das mag in der Theorie richtig sein, taugt aber nicht für die Praxis. ". In: ders. : Schriften zur Geschichtsphilosophie. Stuttgart: Reclam 1974, S. 118 f. Ipak se još može otrpjeti da neznalica u svojoj tobožnjoj praksí teoriju smatra nepotrebnom i suvišnom, nego kad nazovipametnjakovic nju i njezinu vrijednost dopušta za školu (kao nesto vjezba samo glavu), ali istodobno zakljucuje kako to glasi sasvim drukcije u praksi; kako će se, kad se iz skole pode u svijet, uvidjeti da se sljedilo prazne ideale i filozofske mastarije; jednom riječju, kako, sto god se u teoriji moglo dobroga cuti, nije ni od kakve vrijednosti za praksu

Stvaranje znanosti o znanost religija n Religija se temelji na vjerovanju a znanost na poricanju o znanost zdravi razum n Zdravi razum stabilizira ličnost ali ne daje znanje o znanost ideologija n Ideologija je doista lažna svijest

SOCIOLOGIJA Pozitivizam Prof. dr. Josip Kregar

A. COMTE ( 1789 - 1857) o Montpelier 1789 (Isior Auguste Marie Francoise Xavier) o 1812 sukob s ocem o 1815 Ecole politehnique o 1817 sekretar Saint Simonea o 1827 -29 duševna bolnica o 01. 04. 1826 predavanje o velikim zakonima razvoja čovječanstva o Sistem pozitivne filozofije 1830 -42 o Zakon o tri stupnja razvoja čovječanstva o sistem pozitivne politike 1851

A. Comte

A. COMTE ( 1789 - 1857)a klasifikacija znanosti 1 matematika 2 Astronomija 3 Fizika 4 Kemija 5 Biologija 6 sociologija

A. COMTE ( 1789 - 1857)b tri stupnja društvenog progresa o teološki o metafizički o pozitivizam o > teokracija militaristički o >monarhija uglađeno o republika=> industrijsko

A. COMTE ( 1789 - 1857)b 1 Each of or leading conceptions--each branch of our knowledge, passes successively through three different theoretical conditions: the Theological or ficticious; the Metaphysical or abstract; and the Scientific or positive. . In theological state, the human mind, seeking the essential nature of beings, the first and final causes (the origin and purpose) of all effects. . . supposes all phenomena to be produced by the immediate action of supernatural beings. In the metaphysical state. . . the mind supposes. . . abstract forces, veritable entities (that is, personified abstractions). . . capable of producing all phenomena. . . In the final, the positive state, the mind has given over the vain search after Absolute notions, the origin and destination of the universe, and the causes of

A. COMTE ( 1789 - 1857)c o > Tko od nas nije u djetinjstvu bio teolog, u mladosti metafizičar a u zrelim godinama fizičar?

Clothilda De Vaux

Comte - značaj opći utjecaj ime sociologiji metodološki napredak preciznost provjerljivost matematska formalizacija o promatranje eksperiment metoda komparacije o ideja historičnosti-nije jedini o antinominalista (društvo /= zbroj pojedinaca) o o n društvo se ne može svesti na pojedince kao ni slika na točke o ideja pokretačkih sila društva o značaj industrije o sociologija je praktična znanost + determinizam + socijalni konsenzus

http: //www. publicbookshelf. com/public_ html/Outline_of_Great_Books_Volum e_I/augusteco_caf. html http: //www 2. pfeiffer. edu/~lridener/DSS /INDEX. HTML#comte

SOCIOLOGIJA drugo predavanje Prof. dr. Josip Kregar 07 -listopad 2013

BIOLOGIZAM I HERBERT SPENCER o Zašto je evolucionizam prihvaćen i van biologije? o Vrijede li isti zakoni za sve sisteme? o Ako je 2+2=4 i to vrijedi svuda zašto ne i u prirodi i u društvu? 10/26/2020 43

HERBERT SPENCER 1820 1903 10/26/2020 44

Evolucionizam o Društva se razvijaju neprekidnim promjenama prema sve većoj složenosti 10/26/2020 45

Herbert Spencer (1820 - 1903) o «Aristotel 19. stoljeća» . o 1851. Društvena statika (Social Statics, or the Conditions Essential to Human Happiness). o Sustav sintetičke filozofije (A System of Synthetic Philosophy 10/26/2020 46

Herbert Spencer (1820 - 1903) o Darwin i Spencer o Thomas Malthus: survival of the fittest o Društvo kao i organizam raste i povećava svoj opseg, povećanjem veličine raste i složenost njegove strukture, porast složenosti strukture prati složenost funkcija i povećanje međuzavisnosti dijelova. 10/26/2020 47

Herbert Spencer (1820 - 1903) Evolucija je integracija materije uz istodobno rasipanje kretanja, pri čemu materija prelazi iz neodređene i nepovezane (nekoherentne) homogenosti u određenu i povezanu (koherentnu) heterogenost, za vrijeme koje 10/26/2020 neiskorišteno kretanje o Evolution is an integration of matter and concomitant dissipation of motion; during which matter passes from an indefinite, incoherent homogeneity to a definite, coherent heterogeneity; and during which the 48 retained motion

Herbert Spencer (1820 - 1903) o Skraćeno i razumljivije evolucija je kretanje od nepovezane sličnosti prema povezanoj različitosti ofrom an indefinite, incoherent homogeneity to a definite, coherent heterogeneity. 10/26/2020 49

Struktura društva (1) sustav održavanja koji odgovara produktivnim sektorima društva (analogan organima metabolizma tijela), (2) sustav distribucije koji nastaje kada dijelovi društva više nisu u bliskom fizičkom kontaktu i kada postaju sve raznovrsniji, (3) ratovi između društava i potrebe unutarnje harmonizacije izazivaju potrebu za nastankom regulacije. Regulacija počiva na strahu od živih (na političkoj vlasti države) i na strahu od mrtvih (nametanjem 10/26/2020 50 religioznog morala).

Herbert Spencer (1820 - 1903) Zakon evolucije u ljudskim zajednicama, dokazuje to analizom i sređivanjem brojnog antropološkog i povijesnog materijala, proces je stalnog jačanja specijalizacije i raznovrsnosti te povremeni skok u načinu povezivanja, integracije društva. Kao i organizmi, društva započinju kao male zajednice u kojima nema razlika između pojedinaca 10/26/2020 51

Herbert Spencer (1820 - 1903) S vremenom grupe rastu po broju te se u njima javlja specijalizacija i politička vlast oličena u ulozi vođe. Porastom funkcionalne specijalizacije nestaje jednakost i jer se za pojedine položaje vežu i društvene privilegije. Jednostavna društva tada polako prolaze transformaciju od društva bez vodstva prema povremeno vođenoj grupi, a na 10/26/2020 52

Herbert Spencer (1820 - 1903) Složeni tip društva nastaje daljnjim usložavanjem strukture i specijalizacijom unutar društva prema funkcijama (Spencer analizira 46 takvih društava u povijesti i nerazvijenim zemljama), a iz njega nastaju dvostruko i trostruko složena društva (rimsko, egipatsko, Meksičko Carstvo, Britanski Imperij, Francuska i sl. ). 10/26/2020 53

Herbert Spencer (1820 - 1903) o opisao je društvenu evoluciju kao nastavak prirodne, o on je naglasio postojanje zakona evolucije i prirodne zakone koji je uzrokuju, o upozorio je na razlike i sličnosti između organizma i društva, o naglasio je ulogu slobode ličnosti, o državu je smatrao upravljačkim strojem 10/26/2020 54

Socijalni darvinizam o Vječita borba društvenih skupina o Borba za opstanak o Povijest ljudskih društava je povijest borbi o Da li to povjerovati? o Da li odbaciti? Iz moralnih ili iz stvarnih razloga? 10/26/2020 55

Ludwig Gumplowitz o Dominacija i ratovi o Od ubijanja prema ropstvu, od ropstva prema aristokraciji o Amalgamacija i klase o Država od prinude prema dogovoru 10/26/2020 56

Gustav Ratzenhofer o "2. Individualni impulsi samoodržanja i seksualnosti mijenjaju se i prilagođuju životnim uvjetima u kojima egzistira pojedinac. o 4. Kad pritisak populacije preraste prirodne okolnosti, pojedinci i grupe prisiljeni su boriti se za opstanak. o 5. Premda ljudi (kao i sva bića) žele živjeti i razvijati se u miru s drugima iste vrste, pritisak populacije na prirodne 10/26/2020 57 izvore postupno dovodi interese

Gustav Ratzenhofer o 7. Društvene strukture koje izrastaju iz bioloških odnosa su jednostavne, one koje izviru iz porobljivanja su složene. o 10. Diferencija oslobađa ljude društvenih stega, dopušta slobodno izražavanje i satisfakciju urođenih interesa; socijalizacija pak ograničava u 10/26/2020 58

Gustav Ratzenhofer o 13. Oblici kontrole u državi ovise o stupnju društvene evolucije. U ranoj fazi stvaranja države kontrola je arbitrarna i nasilna, s vremenom se pojavljuje kontrola putem običaja. o 14. Konflikti učvršćuju socijalnu strukturu i stvaraju nagomilavanje moći; kultura i 10/26/2020 59

Stvarno? o Jesu li geni vladari čovjeka? o Borba za opstanak vrijedi? Uz koja ograničenja? o Razmotrite mogućnosti primjene!! 10/26/2020 60

Vilfredo Pareto srijeda, 7. listopada 2015.

Vilfredo Pareto rođen je u Parizu 1848 – u aristokratskoj obitelji. Njegov otac bio je talijanski marchese (marquis) koji je pobjegao u nacionalističku emigraciju 1835.

Je li zagovornik fašizma? Ideolog fašizma? o student mu je bio Mussolini o o na njega su se pozivali fašisti bio je predstavnik fašističke vlade u Ligi naroda tvrdio je da je demokracija laž smatrao je da je nejednakost ljudi neizbježna

Ideolog fašizma? Ne! Ideolog fašizma? NE Nipošto! zar odgovaramo za svoje studente B. Mussolini je kao student bio socijalista na njega su se pozivali uglavnom liberali umro je nakon 8 mjeseci fašizma tvrdio je da je demokracija laž. Da smatrao je da je nejednakost ljudi neizbježna ali ne misli na prava ljudi već sposobnosti

Pareto: tko je zapravo? o Vratio se u Italiju kada je imao 10 godina o Nikad nije riješio problem nacionalnog identiteta: govorom Talijan, pismom Francuz o Studirao 11 godina-ali nesporno dobar student o 1869 postao direktor na željeznici

Pareto – težak čovjek 1889, nakon smrti roditelja mijenja stil života. Nije prihvatio naziv marchese, prekinuo posao oženio se za Alessandrinu Bakunin, i preselio u Fiesole. Započeo je pisanja, polemičke članke protiv vladine politike, javna predavanja (sindikatima!) i čekanje na akademski položaj. Slijedi ga policija i progoni vlast.

Preokreti u životu i mišljenju Možemo identificirati dva prevratnička momenta u Paretovom životu: o Prvo je kada postane aktivni liberalni političar, a stručno se orijentira prema ekonomskoj znanosti o Drugo je kada postane svijestan ograničenja usko definiranog koncepta ekonomske znanosti i formulira opću teoriju društva 1902 -1903 objavljuje rad “Socijalistički sistemi” a 1915 “Opću teoriju sociologije”

Učenik Walrasa Postaje učenik Leona Walrasa. Bili su potpuno različiti. Walras je bio skroman i samozatajan, idealista. Pareto svadljivi polemičar, bahati aristokrata. Pareto je postavljen za profesora 1893, sa 45 godina.

Ekonomski teoretičar Radi razumijevanja njegovog djela treba razlikovati i razne faze njegove političke karijere: o U mladosti vatreno je zagovarao krajnji liberalizam, humanizam i demokraciju. Protivio se autoritetu crkve i religiji, ograničenju tržišta, sindikatima i militarizmu. Zagovara laissez-faire ekonomiju. o U zreloj dobi odbacuje ideju političke jednakosti i kritizira demokratske institucije

Od ekonomije sociologiji U kasnijoj dobi Pareto se okreće od ekonomije sociologiji. Stvara vlastitu teoriju o društvenom ponašanju o Ljudi djeluju prema interesima o Ne djeluju logično već “nonlogically, but they make believe they are acting logically. “ o Ljudi su različiti a društva se dijela na m(kl)ase i elite

Pozitivista (? ) o “Driven by the desire to bring an indispensable complement to the studies of political economy and inspired by the example of the natural sciences, I determined to begin my Treatise, the sole purpose of which--I say sole and I insist upon the point--is to seek experimental reality, by the application to the social sciences of the methods which have proved themselves in physics, in chemistry, in astronomy, in biology, and in other such sciences. o V. Pareto, The Treatise on General Sociology.

Što su društva? Društva su sistemski povezane cjeline sastavljene od samostalnih dijelova. Priomjene u jednom dijelu utječu na promjene u drugim djelovima, te ukupnosti sistema. Postojeće snage društva djeluju tako da održavaju postojeću organizaciju i ustroj, ta da je svaka promjena u skladu s prirodnim razvitkom sustava. “To the contrary, action and reaction within the system represent a process of maintaining order in the presence of threats. As with homeostasis in physiology, the components of society compensate automatically for alterations or strain in the external environment. ”

Kritika demokracije U poznatom članku Rivista (1900), Pareto odjednom mijenja stav. Do tada radikalni demokrata i liberal deklarira se kao antidemocrata. Povod za to su i nemiri koji su destabilizirali koncem stoljeća Italiju i Francusku i daleko od stvaranja prave demokracije, meritokracije i socijalne države vodili su zamjeni jedne élite drugom elitom, pri čemu su strukture moći ostale netaknute.

Sociološka analiza 1900, Pareto ulazi i u raspravu s Benedettom Croceom. Croce je kritizirao ekonomski pozitivizam temeljen na pretpostavci o homo oeconomicusu. Pareto barani ekonomsku metodu simplifikacije ljudskog ponašanja i logičkih ekonomskih zakona. U isto vrijeme shvaća ograničenost vlastitih zaključaka.

Sociološka analiza: zašto nam ne ide dobro? Zašto se ekonomska predviđanja ne ostvaruju? Zašto se ne prihvaćaju ekonomske politike koje su racionalne i logički neosporive? Kod socijaliste Georges Sorel, nalazi odgovor u tezi da ljudske aktivnosti nisu jednostavno motivirane logičnom akcijom već su nelogične. O tome ne govori ekonomija, već psihologija a zapravo sociologija.

Osnovne teme o o o Logička akcija Residuum Derivacije Interesi Politički cinizam

Paretov pozitivizam Pareto smatra da sociologija treba biti empirijska disciplina koja slijedi metode prirodnih znanosti. On se zalaže za “logičko-eksperimentalnu” metodu iskustva i promatranja. “Pareto believed that the highest form human organization is the social system. It logically follows that the natural state of society is one of dynamic equilibrium”.

Logična i nelogična akcija Akcija ljudi može biti ili logička ili nelogička: Logična akcija pojavljuje se u strogom obliku kad (1) se neki cilj može realistički postići, te ako je tako , (2) razmatra se kojim najboljim prikladnim sredstvima. Pareto tvrdi da je logična akcija rijetkost (obično na području ekonomije i znanosti). Većinom prevladava nelogička akcija koja odražava osjećaje ljudi ili urođene instinkte. Aktor i sistem su povezani i aktor je dio nelogičke aktivnosti sistema.

Logična akcija o Pareto definira logičku akciju kao onu koja "that use means appropriate to ends and which logically link means with ends. " § Logička veza mora biti evidentna ne samo subjektivno već i "but [also] from the standpoint of other persons who have a more extensive knowledge. " o Logične akcije su racionalne i subjektivno i objektivno

Ples kiše- zašto je racionalan? Pareto posebno razmatra situacije u kojima je akcija subjektivno logična onima koji je provode ali koja za vanjske, promatrače ne izgleda takva, odnosno čak postiže učinke koji su drukčiji od proglašenih ciljeva. Na primjer: “People believe that by means of certain rites and practices they may quell a storm or bring rain. Objectively we know that natural phenomena cannot be produced in this way; yet it may well be that by engaging in such practices the believers experience a euphoric sense of power that makes them better able to withstand the existential trials and tribulations in which they are involved and strengthens the bonds of the social system in which they participate. In this case, a belief system that is patently false still has a high degree of personal or social utility. "The experimental truth of a theory and its social utility are different things. A theory that is experimentally true may now be advantageous, now detrimental to society; and the same applies to a theory that is experimentally false. "

Elita “Let us assume that in every branch of human activity each individual is given an index which stands as a sign of his capacity, very much the same way grades are given. . . in examinations in school. The highest type of lawyer, for instance, will be given 10. The man who does not get a client will be given 1 --reserving zero for the man who is an out-andout idiot. To the man who has made his millions--honestly or dishonestly as the case may be--we will give 10. To the man who has earned his thousands we will give 6; to such as will just manage to keep out of the poor-house, 1, keeping zero for those who get in. To the woman "in politics". . . who has managed to infatuate a man of power and play a part in the man's career, we shall give some higher number such as 8 or 9; to the strumpet who merely satisfies the senses of such a man and exerts no influence on public affairs, we shall give zero. To the clever rascal who knows how to fool people and still keep clear of the penitentiary, we shall give 8, 9, or 10, according to the number of geese he has plucked. . To the sneak-thief who snatches a piece of silver from a restaurant table and runs away into the arms of a policeman, we shall give 1. ”

Lisice i lavovi o Poduzetnici tvore klasu koja se bavi pretežno financijskim manipulacijama, poduzetnicima koji manipuliraju tržišnim šansama, političari i državnici koji stvaraju političke pokrete, dogovore, stvaraju političke imperije. Takve po uzoru ma Machiavellia naziva lisicama, ljudima sposobnim za poduhvate, inovaciju, prevrtljivost, nepouzdane u dogovorima i konzervativnim vrlinama. o Rentijeri predstavljaju snage socijalne inercije i konzervativizma i imaju jake osjećaje lojalnosti rodu i naciji gradu i zajednici, pokazuju solidarnost i i patriotizam često sui religiozni i skloni tradiciji. Ne suzdržavaju se upotrebe sile. Njih naziva “lavovima” ;

Rasidue Pareto razlikuje 51 residuu u slaže ih u šest kategorija: 1. Kombinacija – obilježenu vještinom snalaženja i stvaranja zajednica 2. Zadržavanja agregata – obilježenu porivom očuvanja tradicije, simbola i društvenih odnosa 3. Izražavanja osjećaja – temeljenu na prijenosu stanja osjećaja na druge u religijskim ritualima, političkim mitinzima 4. Socijabilnost – namatenje svojih kriterija pripadajućoj grupi 5. Integriteta – izraženu kroz poriv očuvanja samopoštovanja 6. Seksualnog apetita

Racionalizacija ponašanja Pareto tvrdi da iako ljudi ne djeluju logično i racionalno imaju snažan poriv opravdati i učiniti racionalnim svoje postupke, kao da su oni konzekvenca načela i stavova, ideja i vjerovanja koje pojedinjac ima. “In fact, what accounts for most action is not the set of beliefs that is used to rationalize or "logicalize" it, but rather a pre-existing state of mind, a basic human sentiment. ”

Derivacije Derivations su važan dio socijalnog isistema i sistema osobe. One su oblik nelogičke akcije, društveno prihvatljivi oblik residua, Javljaju se u različitim oblicima: “These are assertions, appeals to authority, claims that are in accordance with prevailing sentiments or the conventional wisdom, and verbal proofs that employ ambiguity, abstractions, and analogies in lieu of hard evidence.

Što je sloboda? Derivacija! Pareto se često vraća na teme opravdanja nelogične akcije. , a u kasnijoj fazi osobito na pojmove koji su temelj suvremenih ideologija. “Notions such as "liberty, " "equality, " "progress, " or "the General Will" are as vacuous as the myths and magical incantations with which savages rationalize their actions. None is verifiable, all are fictions that serve mainly to clothe and make respectable the actions of men…We have to see to what extent reality is disfigured in theories and descriptions of it that one finds in the literature of thought. We have an image in a curved mirror; our problem is to discover the form of the object so altered by refraction. ''

Politika o “Never take ideas at their face value; do not look at people's mouths but try to probe deeper to the real springs of their actions. ” o “A politician is inspired to champion theory of "solidarity" by an ambition to obtain money, power, distinctions. . If the politician were to say, "Believe in solidarity because if you do it means money for me, " they would get many laughs and few votes. He therefore has to take his stand on principles that are acceptable to his prospective constituents. . Oftentimes the person who would persuade others begins by persuading himself; and even if he is moved in the beginning by thoughts of personal advantage, he comes eventually to believe that his real interest is the welfare of others”.

Laž nedemokratskih ideologija Što je s idealima i teorijama koje opravdavaju ideale? To je samo propaganda. Oni koji žele postići više društvene položaje svoj interes zaodjevaju u takve fraze Za Pareta humanizam, socijalizam, fašizam, komunizam ili što slično ima isti cilj: “All ideologies were just smokescreens foisted by "leaders" who really only aspired to enjoy the privileges and powers of the governing élite. ”

Vladari i moral Vladari se ne smiju držati morala. To uključuje vladanje putem zakona i drugih oblika društvene kontrole. “The ruler is advised to give the appearance of virtue, piety, and thrift, thus behaving as the fox. Or when necessary, the ruler must resort to power and cruelty as does the lion. In the words of Machiavelli, it is “safer to be feared than loved. ”

Mase Obični osjećaji ljudi su sebičnost i gramzljivost. Podanici nemaju veličinu, nemaju poštenje i nemaju hrabrost. Zato su podanici. Podanici ne mogu prevladati svoje osjećaje, mogu samo imitirati vladare

Pareto princip o Paretov principle (poznat i kao pravilo 80 -20 Rule) je ztvrdnja da u svakom društvu posljedice proizlaze iz malobrojnih uzroka. 80% posljedica je izazvalo 20% uzroka o Pareto vidi da je 80% vlasništva u Italiji vlasništvo 20% ljudi, a na sve fenomene aktivnosti i društvenog djelovanja taj princip primjenjuje

Stratifikacija o Za Pareta konstantna i univerzalna pojava je društvena stratifikacija. Nejednakost je posljedica različitih kombinacija residua kod pojedinaca, te morlanih, intelektualnih i pravnih razlika između ljudi. o Socijalna stratifikacija je ključni sistemski element razumijevanja institucija političke demokracije. o Opravdanje stratifikacije su različite derivacije ---, na primjer jednakost,

Cirkulacija elita o Glavni element društvene dinamike za Pareta je cirkulacija elita. o Povijest je groblje aristokracija. o Stratifikacija je dio prirodnog poretka stvari o Oni na društvenom vrhu ne mogu dugo ospati na samom nasilju i moći. o ”However, sooner or later the “more fit” members of the subject classes will demand their place. If they are not assimilated into the existing elite, then the historical stage is set for the revolution or coup d’etat.

Cirkulacija elita 2 “. Aristocracies do not last. . History is a graveyard of aristocracies. . They decay not in numbers only. They decay also in quality, in the sense that they lose their vigor, that there is a decline in the proportions of the residues which enabled them to win their power and hold it. The governing class is restored not only in numbers, but. . . in quality, by families rising from the lower classes and bringing with them the vigor and the proportions of residues necessary for keeping themselves in power. . Potent cause of disturbance in the equilibrium is the accumulation of superior elements in the lower classes and, conversely, of inferior elements in the higher classes. ”

Gaetano Mosca

Politička klasa o U društvima postoje elite i mase o Elite vladaju temeljem monopola organiziranosti o Birokracija o Politička klasa

Hose Ortega y Gasset

Hose o o o o José Ortega y Gasset rođen u Madridu, doktorat filozofijre o 1904. Visiting scholar Berlin, Leipzig and Marburg (1905 -07), a Kao liberalni političar protivio se diktaturi Primo de Rivera's dictatorship (1923 -30) i povukao se iz nastave u znak protesta. Zastupnik u parlamentu, povjerenik za Madrid Emigrant u građanskom ratu (1936 -39) 1941 profesor u Limi Često predavač u USA, Njemačkoj Umro na 18. 10. 1955

Ortega y Gasset o The Revolt of the Masses presented that society is composed of masses and dominant minorities. The work echoed the warnings of 19 th-century liberals that democracy carried with it the risk of tyranny by the majority. When earlier masses had recognized the superiority of elites, in modern times masses wanted to dominate. Bolshevism and fascism were symptoms of usurpation of power by the "mass man. " Ortega sees that the mass man demands nothing and lives like everyone else, without vision or compelling moral code.

Pobuna masa 'The modern world is a civilized one; its inhabitant is not

Moderno doba The philosopher's attempt to make the "revolt of the masses" responsible for the alienation and degradation of modern culture, prepared indirectly way for fascism. Politically Ortega favored a form of aristocracy - culture is maintained by an intellectual aristocracy because the revolutions of the masses threaten to destroy culture.

Karl Marx srijeda, 7. listopada 2015. 103

Marx i Satan U mladenačkoj pjesmi Karl Marx je napisao: Izgubio sam raj I to sad sigurno znam, Moja duša, nekad vjern bogu, Sad je osuđen na pakao. http: //www. netfunny. com/rh f/jokes/92 q 3/godwho. ht ml 104

Marx i marksizam o Je li Gadafi marksista? o Odgovornost za politiku- je li kriv? o Predznanje marksizma o Drugi nazivi za marksizam 105

Što je marksizam? Karl Marx jednom je rekao: "ja nisam marksista". To je bio zdvojan uzvik čovjeka koji je zasigurno dao ton sociologiji u 19. stoljeću. Marx je živio u doba u kojem je započinjala industrijalizacija i kapitalizam i bio je žestoki kritičar društvenih posljedica tih procesa. Nikada nije vidio žarulju ili električne aparate, nikada se nije vozio automobilom ili električnim vlakom. U njegovo vrijeme nije bilo telefona ili televizije, radioaparata ili gumenih čizama. Ipak već iz samih naznaka kuda vodi kapitalizam i s dubokom unutarnjom vjerom da je razumio logiku povijesti, da je shvatio zakonomjernosti razvoja, on je postao i praktični revolucionar koji se bavio i organiziranjem radničkog pokreta za kojeg je formulirao jasnu ideologiju i cilj. 106

Život Karl Heinrich Marx (Trier 1818 -1883) filozof, ekonomist i revolucionar. Tijekom studija prava u Bonnu i Berlinu došao je pod utjecaj revolucionara. Marx je od početka imao ambiciju stvoriti veliki misaoni sustav zamišljen kao univerzalna društvena teorija. Zbog radikalnih ideja i političkog djelovanja protjeran je iz Njemačke i Francuske, a nakon života izbjeglice i iz Belgije, da bi utočište našao u Engleskoj 107

BIOGRAFIJA o Karl Marx studirao je od 1835 u Bonnu te potom u Berlinu, prvo pravo a kasnije filozofiju 1841 s dizertacijom o grčkoj filozofiji. Iste godine vraća se u Bonn nastojeći dobiti posao kao nastavnik kod svoj prijatelja teologa Brune Bauera, koji pak biva izbačen odlukom vlade sa sveučilišta. Za Marxa nema karijere. o May 5, 1818: sin Karl rodio se odvjetniku Heinrichu Marxu i supruzi Henrietti, u Works of Frederick Engels 1892 Biography of Marx Trieru o Postaje novinar 108

Mladi i stari Marx Mnogi smatraju da je ispravno razlikovati barem dvije faze u njegovom intelektualnom razvitku („mladog i starog Marxa“) i dvije kontraktorne crte njegovog značaja. U mladosti glavne teme njegovog interesa bile su pitanja otuđenja, političkih sloboda te konačno analiza položaja i povijesnog zadatka eksploatiranih klasa. Nakon 1848, smatraju, Marx, kao predani znanstvenik, pretežno se bavi istraživanjima nastanka kapitalizma (skoro dvije decenije radi na nezavršenoj knjizi "Kapital" 1867) te praktičnim pitanjima organizacije radničkog pokreta. Veliki dio njegovih radova objavljen je sa zakašnjenjem od pedesetak i više godina. 109

Alijenacija Ekonomsko-filozofski manuskripti napisani 1844, koji su ostali neobjavljeni sve do 1932. a praktički nepoznati sve do pedesetih godina prošlog stoljeća. U tom djelu alijenacije se pojavljuje u tri značenja: kao filozofski, sociološki i kao psihološki pojam. Kao psihološki pojam ona označava stanje nezadovoljstva i društvene isključenosti, odnosno samo instrumentalno shvaćanje rada kao djelatnosti u kojoj se trpi a ne stvara. Takvo psihološko stanje, smatra Marx, posljedica je društvenih odnosa. U okvirima kapitalizma proces rada ne dozvoljava radnicima da se pojave kao gospodari rada i svojhih sposobnosti. Oni se pojavljuju u ulogama ograničenim radnim procesom, ne mogu artikulirati i izraziti svoje interese. Takvo društveno stnje rezultat je ekonomske strukture: načina proizvodnje. Marx identificira i različite oblike u kojima se pojavlju socijalne posljedivce otuđenja. Četri su takva tipa. (a) Radnik se otuđuje od proizvoda svog rada, jer on nema utjecaja na sudbinu svog proizvoda. (b) Radnik se otuđuje i od djelatnosti rada, akta stvaranja. Rad je prisila i odvija se uz ekonomsku prinudu. Rad nije kreativna aktivnost. (c) Radnik se otuđuje i od svoje ljudske prirode, jer gubi ljudske kvalitete života koji ispunjava njegove izvorne potrebe; (d) radnik se otuđuje i od drugih, budući da je tržišni odnos prodaje radne snage samo dio ukupne dominacijen tržišnog principa u svim odnosima. 110

Feuerbach XI Die Philosophen haben die Welt nur verschieden interpretiert, es kommt aber darauf an, sie zu verändern. Karl Marx 111

Alijenacija Čovjek se nalazi u situacijama neslobode. Naša priroda ogleda se u našim proizvodima rada. “Our products would be so many mirrors in which we saw reflected our essential nature” J. S. Mill. Odnosi su recipročni, što se pojavljuje na mojoj strani ima odraz i na nekog drugog. 112

Alijenacija. 1 Rad bi trebao biti slobodan izraz života, uživanje u životu. Trenutkom u kojem mi pretpostavimo privatno vlasništvo nad sredstvima rada, počinju odnosi otuđenja od rada, od života, od proizvoda rada. Živim da bi radio ali ne ono što želim već prodavajući dio sebe radnu snagu. Moj rad nije moj život. Dakle specifična narav moje individualnosti treba se izraziti i kroz moj rad. Takav rad bio bi pravi izraz mog bitka. 113

Kada se radi o privatnom vlasništvu pojedinac je otuđen u toj mjeri od svoje aktivnosti da ju mrzi. Otuda rad je prisilna aktivnost nametnuta vanjskim silama potreba a ne mojim unutrašnjim trebanjem. Rad se pojavljuje kao gubitak samog sebe i izraz nemoći koja je objektivna, dostupna osjetu i dakle nesumniva. 114

Materijalno tumačenje Glavna ideja koju zastupa Marx je shvaćanje da je moguće shvatiti i objasniti logiku razvoja društava prateći materijalne promjene u svijetu. To shvaćanje obično se naziva historijskim materijalizmom. Historija se tumači kao slijed klasnih borbi, sukob izme|u grupa nastalih na podlozi tehnologija - Marx kaže: načina proizvodnje društvenog života (što je znatno širi pojam). 115

«Prilog kritici političke ekonomije» (1859): o «U društvenoj proizvodnji svoga života ljudi stupaju u određene, nužne, od njihove volje nezavisne odnose – odnose proizvodnje, koji odgovaraju određenom stupnju razvitka njihovih materijalnih proizvodnih snaga. Cjelokupnost tih odnosa sačinjava ekonomsku strukturu društva, realnu osnovu na kojoj se diže prava i politička nadgradnja i kojoj odgovaraju određeni oblici društvene svijesti. Način proizvodnje materijalnog života uvjetuje društveni, politički i duhovni proces života uopće. Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest. Na izvjesnom stupnju svoga razvitka materijalne proizvodne snage društva dolaze u proturječnost s postojećim odnosima proizvodnje. Ili- što je samo pravni izraz za to – s odnosima vlasništva u kojima su se dotle razvijali. Iz oblika proizvodnih snaga ti se oblici pretvaraju u njihove okove. Tada nastupa epoha socijalne revolucije. S promjenom ekonomske osnove vrši se brže ili sporije prevrat u ogromnoj nadgradnji» 116

Marx je bio i inspiracija za cijeli niz modernih tumačenja. U sociologiji su nastale škole koje su se direktno pozivale na marksističku tradiciju. Postoje i smjerovi koji različitim ublaženim nazivima (eufemizmima) aludiraju na marksističku tradiciji - recimo radikalna sociologija u Sjedinjenim Državama. O tome će riječi biti u drugim djelovima knjige. Ovdje ćemo se usredotočiti samo na teoriju koju zagovara Karl Marx. . 117

Nepravedno je ignorirati njegove zasluge i značaj. Ponekad to se čini radi toga što je marksizam bio opravdanje i sasvim totalitarnih režima, divljačkih diktatura, a na kraju i simbol neuspjelog projekta drukčijeg razvoja društva. Za sve to Marx nije zapravo odgovoran kao osoba i teoretičar. Iz svog vremena nije mogao predvidjeti što će sve biti učinjeno u ime njegove teorije, isto onako kao što je pogrešio u svojim prognozama o budućem raspadu kapitalizma. 118

Sukob je trajan i nužan. «Die Geschichte aller bisherigen Gesellschaft ist die Geschichte von Klassenkämpfen…. Historija svakog dosadašnjeg društva je historija klasnih borbi. Slobodni čovjek i rob, patricij i plebejac, baron i kmet, majstor i kalfa, ukratko -ugnjetač i ugnjeteni stajali su jedan prema drugom u stalnoj suprotnosti, vodili neprekidnu, čas skrivenu, čas otvorenu borbu, borbu koja se završavala revolucionarnim preobražajem cijelog društva ili zajedničkom propašću klasa koje su se borile. Sredstva za proizvodnju i promet, na osnovi kojih se izgradila buržoazija, stvorene su u feudalnom društvu. na izvjesnom stupnju razvoja tih sredstava za proizvodnju i promet, odnosi u kojima je feudalno društvo proizvodilo i razmjenjivalo. . feudalni odnosi vlasništva nisu više odgovarali već razvijenim proizvodnim snagama. Oni su proizvodnju kočili, umjesto da je unapređuju. Oni su se pretvorili u njene okove. Oni su morali biti raskinuti, i bili su raskinuti. » K. Marx, F. Engels, Manifest komunističke partije, 1848). 119

Utopizam i marksizam Marx je utopizmu dao sjaj znanstvenosti, a činjenicama i otkrivenom «željeznom zakonu promjene» privid historijske nužnosti i znanstveno utemeljenoj viziji budućeg društva. Smatrao je da vidi budućnost u kojoj su riješeni svi materijalni problemi proizvodnje, koja dolazi snagom stalnog napretka sredstava za proizvodnju čime će se onda promijeniti i društveni odnosi, ostvariti uvjeti za pravedno društvo. U «Kapitalu» piše: «svaka nacija treba i može učiti od druge. Čak i kad neko društvo uspije pronaći stazu prirodnih zakona svog kretanja - a krajnji cilj ovog dijela i jest da se razotkrije zakon ekonomskog razvitka modernog društva –ne može ono niti preskočiti, niti naredbama izostaviti faze prirodnog razvitka. Ali porođajne muke može i skratiti i ublažiti. » . Dok je konačni cilj razvoja poznat pod nazivom socijalizam postao više ili manje jasan - društvo jednakosti bez klasa, država koja nije prisila već uprava, ukinuće privatnog i nastanak društveno vlasništvo, planski razvoj društva, nestanak religije i otuđenja - dotle je o tome kako to postići skoro sve bilo nejasno. 120

Kada će izbiti revolucija o Marx: kada kapitalizam iscrpi potencijale razvoja o Bakunin: kada je stvorimo o Lenjin: U ratu kada je kapitalizam najslabiji o Stalin: Na sovjetski m tenkovima o Mao: na selu 121

Gdje će izbiti revolucija? o Marx: u najrazvijenijom zemljama o Bakunin: gdje organiziramo puč o Bernstein: neće biti revolucije o Lenjin: u porobljenim zemljama (nacionalni revolucionarni pokreti) o Mao: na selu 122

Kako će izbiti revolucija ? o Marx: Spontani ustanak klase za sebe o Bakunin: nasiljem o Lenjin: Partijska organizacija o Mao: gerilski rat o Stalin: Crvenom Armijom o Marcuse: pobunom studenata 123

Zašto uopće revolucija ? o Marx: kraj alijenacije o Lenjin: diktatura proletarijata i odumiranje države o Trocki: neprekidna revolucija o Stalin: socijalizam ujednoj zemlji o Protiv potrošačkog društva 124

Staljinizam v Revizionizam o Cilj opravdava sredstvo o Monopol Partije na istinu o Prividni izbori o Državni monopoletatizam o Državna kontrola o Poštivanje zakona i ustava o Sudjelovanje u odlučivanju o Jaki sindikati o Tržište i zaštota radnika (socijalna država) o Slobodni izbori 125

Pravo "Legal relations as well as form of state are to be grasped neither from themselves nor from the so -called general development of the human mind, but rather have their roots in the material conditions of life, the sum total of which Hegel. . . combines under the name of 'civil society'. . . The anatomy of civil society is to be sought in political economy. "4 126

Nadgradnja "The political, legal, philosophical, literary, and artistic development rests on the economic. But they all react upon one another and upon the economic base. It is not the case that the economic situation is the sole active cause and that everything else is merely a passive effect. There is, rather, a reciprocity within a field of economic necessity which in the last instance always asserts itself. 6 127