SOCIOLOGIJA ORGANIZACIJE Znaenje organizacije Spontanost umiranje ovjeku je

SOCIOLOGIJA ORGANIZACIJE

Značenje organizacije �Spontanost, umiranje; �Čovjeku je upravo organizacija omogućila da postane dominantna vrsta. �Organizacija omogućava da se isti posao napravi uz manje troškova, manji napor, bolje i brže (2+2=5, hijene, Robinzon). �Međutim, organizacije imaju i negativne strane (konc. logori, birokratizam).

Nastavni ciljevi kolegija: �Temeljni cilj nastave je osposobljavane budućih građevinskih inženjera za upravljanje građevinskim organizacijama. �Zbog toga predmet Sociologija organizacije pruža uvid u osnovna znanja iz sociologije, socijalne psihologije i teorije organizacije. �Istraživat ćemo ponašanje ljudi unutar organizacija i načine na koji se može utjecati na njihovo ponašanje.

Osnovna literatura: 1. Sikavica, Pere. 2011. Organizacija. �Dopunska literatura: 1. Jones, Gareth R. 2004. Organizational Theory, Design and Change. 2. Aronson i dr. 2005. Socijalna psihologija. 3. Zvonarević, Milan. 1989. Socijalna psihologija. 4. Bilješke s predavanja.

Obveze studenata i način ocjenjivanja: Završna ocjena zasnivat će se na slijedećim čimbenicima: �Prezentacija literature na seminaru ili na internetu: 20%; �Aktivnost na seminarima i nastavi: 10%; � 1. kolokvij: 20%; � 2. kolokvij: 50%;

Obaveze studenata: �Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i seminarima. �Student koji izostane s više od četiri predavanja neće dobiti potpis. �Ne kasnite na predavanja! �U slučaju dugotrajnije bolesti student je dužan odmah me obavijestiti e-mailom ili telefonom, te donijeti mi, nakon izlječenja, potvrdu Službe za školsku i sveučilišnu medicinu.

Seminari �Seminarske obveze možete odraditi diskusijama na internet forumu ili prezentacijom jednog članka na seminaru. �Prezentacija u power-pointu. �Diskusija: kratki komentar literature (100200 riječi). �Diskusija treba biti poslana u subotu do 24 sata za seminar u ponedjeljak odnosno u srijedu do 24 sata za seminar u petak.

Seminari �Na kraju semestra studenti su mi dužni predati sve svoje diskusije na internetu, uključujući i datum i sat kad su diskusije poslali. �Studenti koji će prezentirati literaturu na seminaru NE moraju diskutirati i na forumu.

Kako se prijaviti na forum? �Prvo je potrebno logirati se u sustav MERLIN: http: //merlin. srce. hr/ �Korisničko ime za logiranje u sustav je elektronički identitet AAI@Edu. Hr i lozinka. Ukoliko niste primili AAI korisnički identitet i lozinku možete se obratiti administratoru na fakultetu. �Na linku: http: //moodle. srce. hr/course/category. php? id =14 možete pronaći popis fakulteta i odabrati Građevinski fakultet, akademsku godinu 2012. /2013. te odabrati kolegij.

Kolokviji � 1. kolokvij: 11. ožujka; � 2. kolokvij: 19. travnja kad će se održati i popravni kolokvij za prvi kolokvij. �Na prvom kolokviju studenti će odgovarati na pitanja u vazi sa gradivom sa prva četiri predavanja i seminara. Na drugom kolokviju odgovarat će na pitanja s preostalih predavanja i seminara.

Kolokviji �Studenti koji izvrše sve gore navedene obaveze bit će oslobođeni završnog ispita. �Student koji izostane sa jednog kolokvija ili koji na prvom kolokviju skupi manje od 25% bodova moći će dobiti potpis ako položi popravni kolokvij, ali ni u kojem slučaju neće moći biti oslobođen završnog ispita.

Nastavni plan �U slučaju da imate bilo kakva dodatna pitanja, nemojte se ustručavati poslati mi e-mail ili me nazvati na telefon ili mobitel. �Tel. : 46 39 416 �Mobilni: (95) 199 76 76 �E-mail: antic@grad. hr �Konzultacije: ponedjeljkom od 11 -13 �Soba: 219 b �Internet adresa: http: //www. grad. unizg. hr/predmet/socorg

Nastavne teme 1. 25. veljače: �Uvodno predavanje (“pravila igre”) �Definiranje temeljnih pojmova 2. Seminar – Socijalne pojave u životinja, Zvonarević, str. 205 -11 �Društvene grupe �Radne grupe

Nastavne teme 3. Seminar – Pokoravanje autoritetu, Aronson, str. 288 -95. �Grupno ponašanje �Socijalna facilitiacija 4. Teorija organizacije Maxa Webera �Klasični modeli organizacije �Seminar – Suvremeni trendovi u organizacijskom dizajnu, Sikavica, str. 44153 i 464 -8

Nastavne teme 5. 1. Kolokvij; �Seminar – Simboli organizacijske kulture, Sikavica, 745 -50 �Kultura �Organizacijska kultura 6. Nastajanje i održavanje organizacijske kulture �Značenje organizacijske kulture; Utjecaj nacionalne kulture na organizacijsku kulturu �Seminar – Organizacijska kultura Bena i Jerrya, Jones, 220

Nastavne teme 7. Primjeri organizacijskih kultura (1) �Primjeri organizacijskih kultura (2) �Seminar - Organizacijska kultura Građevinskog fakulteta, Antić, Cerić i Lazić 8. Primjeri organizacijskih kultura (3) �Specifičnosti nacionalnih kultura �Seminar – Uloga i mijenjanje organizacijske kulture, Sikavica, str. 751 -61

Nastavne teme 9. Seminar – Pitanja o poslovnoj etici �Poslovna etika �Etika građevinskih inženjera 10. Seminar – Socijalna moć u animalnim zajednicama, Zvonarević, 322 -3 �Moć u organizaciji

Nastavne teme 11. Seminar – Psihosocijalne osobine vođa, Zvonarević 343 -8, 351 �Rukovođenje �Upravljanje organizacijom 12. Globalizacija �Poslovna organizacija u eri globalizacije �Seminar: Tehnologija i organizacija, Jones, 21, 69, 114, 161, 240, 347, 424

Nastavne teme 13. Razvoj organizacija: nastanak, rast, pad i propast organizacija �Upravljanje promjenama u organizaciji �Seminar: generalna diskusija o obrađenim temama 14. Potpisi, ocjenjivanje nastavnika �Drugi kolokvij

Što je organizacija? �Odakle dolazi riječ organizacija? �Riječ organizacija dolazi od grčke riječi organon a označava alat, instrument, spravu, napravu, glazbalo. �Što je organizam? �Organizam je živa prirodna cjelina sa svrhovito povezanim dijelovima (organima) od kojih svaki obavlja posebnu funkciju ali su ti organi međusobno povezani i usklađeni.

Definicija organizacija �Organizacija je plan rasporeda poslova i međusobnih veza među ljudima koji obavljaju te poslove (Pusić). �Pod organizacijskom strukturom (dizajnom) podrazumijevamo formalne veze i hijerarhijske odnose koji postoje u nekoj organizaciji (Srića). �Organizacija je sinonim za red. �Organizacija je proces ali i rezultat procesa.

Zajedničke karakteristike svih organizacija: 1. Članovi organizacije imaju zajedničke interese i zajednički cilj i poštuju pravila. 2. Svaka organizacija uključuje podjelu rada. 3. Organizacije se zasnivaju na hijerarhiji i nejednakosti moći. 4. Organizacija ima granice. 5. Svaka organizacija koristi sirovine, transformira ih i daje proizvode i usluge.

Karakteristike organizacija 6. Veće organizacije sastoje se od međusobno povezanih manjih organizacija. �Postoje formalne i neformalne organizacije. �Uspješne organizacije opstaju, neuspješne propadaju. �Stalno se povećava broj i veličina organizacija – važnost tehnologije.

Sociologija organizacije �Što je sociologija? �Sociologija je znanost o društvu. �Sociologija organizacije je grana sociologije koja proučava društvene pojave u organizaciji (npr. formalne i neformalne grupe, strukturu organizacija, organizacijsku kulturu). �Francuska

Sociologija organizacije �Znanost o organizaciji je društvena znanost (svaka organizacija sadrži društvene grupe). Stoga je sociologija jedan od temelja te znanosti. �Organizacijska znanost srodna je ekonomiji (proučava kako postići maksimalne učinke uz minimalne troškove). �Srodna je i politologiji, jer proučava odnose moći u organizaciji, vođenje, hijerarhiju, itd.

Što ćemo proučavati? 1) 2) 3) 4) 5) Anatomiju organizacija Funkcioniranje organizacija Utjecaj okoline na organizaciju Utjecaj tehnologije na organizaciju Mijenjanje organizacija

O čemu ovisi struktura organizacije? �Tip djelatnosti �Veličina �Tehnologija �Ljudski potencijali �Lokacija �Okolini

Kako formirati organizaciju? Podjela rada Koje su prednosti a koje mane specijalizacije? Kako otkloniti mane pretjerane specijalizacije? 2) Hijerarhija – formalna raspodjela moći i ovlasti (piramida); � Koliko je potrebno hijerarhijskih nivoa? � Koliko ljudi možete nadgledati? � Može li se više ljudi nadgledati na višim ili na nižim nivoima hijerarhije? 1) � �

3. Centralizacija � � � Što je centralizacija? To je stupanj koncentracije odlučivanja na vrhu organizacije. Da li je bolje centralizirano ili decentralizirano odlučivanje? Koje su prednosti a koje mane centralizacije? Prednosti decentralizacije: fleksibilnost, brže odlučivanje, bolja motivacija, bolje učenje. Mana: otežano planiranje (škole, zdravstvo).

Primjeri dobrih i loših organizacija �Kika �Nalaz e-mailom �Najava doktoru �DM �Kaufland - Yamaha �Pošta (brojevi) �NSK �Hlače.