SOCIOLOGIJA Predmetni nastavnik Nika Dubreta Asistentice Helena Trbui

SOCIOLOGIJA Predmetni nastavnik: Nikša Dubreta Asistentice: Helena Trbušić, Vesna Janković

Što je sociologija Proturječnosti suvremenog svijeta Kako je taj svijet nastao i kako će se razvijati u budućnosti Potreba da se svijet promotri iz perspektive šire od vlastite Sociologija – proučavanje društvenog života, ljudskih skupina i društva Makro i mikro perspektiva

Čemu kolegiji s područja društvenih znanosti (poput Sociologije) na FSB-u?

Iz strategije razvoja FSB-a do 2010 (Misija i ciljevi): . . . omogućavanje aktivnijeg statusa studentima, razvoj slobode stvaralaštva, kreativnosti, poduzetništva i stjecanje više znanja i vještina iz pojedinih područja (primjena računala, menadžement, timski rad, kultura, građanske vrijednosti, komuniciranje, jezici, etika, biologija i njezine izvedenice, filozofija, društvene znanosti…) te bogatija ponuda izbornih predmeta

Iz strategije razvoja FSB-a do 2010 (4. Zadaci i ciljevi) Nužno je utvrđivanje razloga premalom broju izbornih kolegija s područja netehničkih disciplina. Obrazovani stručnjaci, fleksibilni i pokretljivi izvršitelji moraju se osposobiti za najraznovrsnija djelovanja na “bojnom polju“ svakidašnjice a ne samo kliziti specijalističkim “koridorima“. Nužno je poznavanje povijesti i filozofije tehnike. Razvijanje svijesti o utjecajima tehničkih procesa na društvene kriterije vođenja tehnike (sigurnost, zdravlje, kvaliteta okoliša, razvoj ličnosti i kvaliteta društva i etika).

Važnost opće kulture sve češće ključno mjerilo selekcije u akademskim institucijama 18 th DAAAM International Symposium - Intelligent Manufacturing & Automation: Focus on Creativity, Responsibility, and Ethics of Engineers Naglasak uočljiv i u aktivnostima vodećih inženjerskih organizacija u Europi i u svijetu: n n n IGIP (Internationale Gesellschaft fur Ingenieurpadagogic), SEFI (Societe Europeenne pour la Formation des Ingenieurs), ASEE (American Society for Engineering Education), NSPE (National Society of Professional Engineers). . .

Primjeri: SEFI publikacije Educating the Whole Engineer – The Role of Non. Technical Subjects in Engineering Curricula. Engineering Education in the 2000’s - Does Europe need generalists or specialists? Ethics in Engineering Humanities and Arts in a Balanced Engineering Education New Engineering Competencies - Changing the Paradigm! Recruitment of Women in Engineering The Role of Female Engineers in the Changing Europe Sustainable Development - Responsibility of Engineering Education. . .

Inženjerska profesija: identitet u tranziciji Lynn, Salzman (2002) What makes a good engineer – U. S. , German and Japanese perspective n n Važnost ne-tehničkih vještina na planu profesionalnog djelovanja inženjera. Širok opseg kvalifikacija koje inženjer mora posjedovati u različitim socio-kulturnim kontekstima. Menadžerske, pregovaračke i komunikacijske vještine – najčešće se spominju kao područje koje treba brzo unaprijediti. Prelaskom u menadžerski sektor, tehnička ekspertiza još je naglašenije praćena i podržana osnovnim znanjima na planu ekonomije i međuljudskih odnosa.

Inženjerski rad i posao Najčešće spomenute sposobnosti i obilježja među onima koji na svom radnom mjestu obavljaju pretežno inženjerski posao (i u njemu provode najveći dio svog radnog vijeka): n n visoko tehničko znanje i naglašene analitičke sposobnosti; sposobnost rješavanja problema i pronalaženja pomoći na najefikasniji način; sposobnost aktiviranja ljudi i resursa (jasna komunikacija i definiranje zadataka); ulaganje napora na planu individualnog samorazvoja i kreativnosti.

Menadžerski sektor Ne-tehničke vještine još važnije među profesionalcima koji tendiraju prema menadžerskim pozicijama i brzo napreduju ("ubrzane karijere"): n n sposobnost kvalitetnog komuniciranja i rada s ljudima – naglasak na "proaktivnosti"; Sposobnost prevladavanja granica među inženjerskim disciplinama i granica između inženjera i "neinženjera", klijenata i sl; ponekad - "eksterni fokus", tj. , sposobnost sagledavanja cjeline, uočavanja "kompletne slike"; sposobnost da se društveno kontekstualiziraju rezultati vlastitog rada – porast očekivanja na planu društveno i ekološki informirane inženjerske uloge.

Društvene vještine i njihov karakter Najveći dio spomenutih karakteristika – intraorganizacijski kontekst. n Edukacijski ciljevi: poboljšanje tema i poglavlja unutar menadžerskih kolegija. poglavlja o motivaciji, vođenju, komuniciranju. . . (na prvi pogled) aplikativno znanje. Organizacija i okolina – šira kultura i društveni sistem. n Edukacijski imperativi: promišljanje uloge eksperta u društvu i kritičko samopropitivanje vlastitih profesionalnih aktivnosti. poglavlja o društvenoj kontekstualizaciji, ekološke teme i njihov društveni karakter, razvijena interdisciplinarna imaginacija. . . manje aplikabilno.

Inženjerske karijere? www. vjesnik. hr - 27. kolovoza 2009. : "Završeni stručnjaci brzo se zapošljavaju, većinom na radnim mjestima s barem dvostruko višim plaćama od državnog prosjeka". "Osim što su s diplomom FSB-a slobodni u izboru mjesta zapošljavanja, bilo da je riječ o domaćim ili stranim tvrtkama, drugi razlog interesa za studije strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva vidi se u plaćama. Prosjek primanja njihovih završenih studenata je između 9000 i 10. 000 kuna, i to s godinom ili dvije staža".

Inženjerske karijere i plaće – međunarodne usporedbe? James Trevelyan, Real Engineering is not what you learned at school. . . or is it? "Samo mali dio diplomanata s vodećih indijskih inženjerskih obrazovnih institucija ima inženjerske karijere. Najviše ih se zapošljava u IT tvrtkama na proizvodnji softvera i sličnim (uslužnim) poslovima. Glavni pokretač su plaće – koje su tamo do tri puta veće nego u inženjerskim kompanijama". "Istraživanja tržišta rada tvrde da je visina plaće uvjetovana marginalnim produktom kojeg stvara radnik. To sugerira da indijski diplomanti-inženjeri na planu posjedovanja vještina za stvaranje vrijednosti nisu toliko interesantni tipično proizvodno-inženjerskim poslodavcima, koliko onima koji nude posao u vezi sa softverima".

Inženjerske karijere? Dominantni elementi obrazovanja: n n priprema za rješavanje problema, izradu proračuna oblikovanje ostali tehnički "hard core" Stvarni radni kontekst: n n najviše vremena u interakciji s drugim ljudima (inženjerima, tehničarima, klijentima. . . ) komunikacija (face-to-face, telefon, mail. . . ) koordinacija rada drugih – dominantna bavljenje čistim tehničkim poslom tijekom dana – mali dio radnog vremena

Trevelyan, J. P. (2008). A Framework for Understanding Engineering Practice. 85 aspekata inženjerske prakse – od dizajniranja, testiranja, koordinacije, vođenja timova do upravljanja protocima novca, organiziranja domjenaka. . . svega par ih se uči na fakultetima, a većina se niti ne spominje.

Problemi "stvarnog" inženjerstva Potcjenjivanje važnih aspekata inženjerske prakse: n n provjera grešaka i dokumentacija kao manje važni poslovi interakcija s drugima kao gubljenje vremena slaba procjena vremena za dovršenje posla slabo uočavanje i gotovo nikakvo predviđanje grešaka na komponentama uzrokovanih ljudskim faktorom

Netehnički kolegiji na FSB-u (katedra za sociologiju) Sociologija Industrijska sociologija Znanost, tehnika, društvo Socijalna psihologija malih grupa

Sociologija (program) Obavezna ispitna literatura: Haralambos M. , Holborn, M. (2002) Sociologija: teme i perspektive. Zagreb: Golden Marketing (odabrana poglavlja) Izborna literatura (1 naslov) – prema popisu izborne literature I kolokvij Poglavlja iz obavezne literature: 1. Sociološke perspektive (Uvod; Kultura i društvo; Razvoj ljudskih društava; Teorije društva; Pogledi na ljudsko ponašanje) 12. Kultura i identitet (Uvod; Tipovi kulture; Identitet; Kultura i civilizacija; Masovna kultura; Moderna, postmoderna i kultura 2. Društvena stratifikacija (Uvod) 3. Spol i rod (Uvod; Rod i zaposlenje)

II kolokvij Poglavlja iz obavezne literature: 6. Zločin i devijantnost (Uvod; Devijantnost – interakcionistička perspektiva; Marketizacija, globalizacija i zločin) 9. Moć, politika i država (Uvod; Max Weber – moć i tipovi vlasti; Globalizacija i moć nacije-države; Michael Mann – izvori društvene moći; Michel Foucault – moć/znanje) 10. Rad, nezaposlenost i dokolica (Priroda rada; Konfliktne perspektive; Emile Durkheim; Računala, tehnologija i promjene u radu; Radni proces i degradacija rada; Fleksibilnost i postfordizam) 11. Obrazovanje (Različita obrazovna postignuća; Obrazovanje – interakcionistička perspektiva)

Pretežna međuupućenost ispitne literature i predavanja Kontinuirano ukazivanje na problematičan karakter sintagme "mišljenje struke" Usvajanje predodžbe o fiktivnom karakteru tzv. "znanstvene neutralnosti" Sagledavannje svake odabrane teme putem upoznavanja s gledištima glavnih socioloških perspektiva

Sociološke perspektive Mnogostrukost načina proučavanja društvenog svijeta (sociologija kao multiparadigmatska znanost) – kada se i složimo oko teme za analizu, prilazimo joj s različitih teorijskih perspektiva: n n n Funkcionalistička perspektiva Konfliktna perspektiva Interakcionistička perspektiva Feministička perspektiva Postmoderna perspektiva

Raspored kolokvija I kolokvij II kolokvij Sociologija petkom 23. listopad 11. prosinac Sociologija utorkom 27. listopad 15. prosinac