Antidiskriminaciono pravo primjeri iz prakse i procesno dokazivanje

Anti-diskriminaciono pravo: primjeri iz prakse i procesno dokazivanje diskriminacije 10. i 11. travnja 2017. , Teslić Organizatori: Fondacija Heinrich Böll u saradnji s Centrom za edukaciju sudija i tužilaca Republike Srpske Monika Čavlović, savjetnica za zaštitu i promicanje ljudskih prava Ured pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske monika. cavlovic@ombudsman. hr

Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske : je opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. (Članak 93. Ustava RH) Obavlja poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije (članak 12. Zakona o suzbijanju diskriminacije) Obavlja poslove NPM-a, u cilju sprečavanja mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, štiti ljudska prava osoba lišenih slobode, kojima je određeno bilo kakvo zadržavanje, zatvaranje ili smještaj u mjesto pod javnim nadzorom te ga ne smiju napustiti po svojoj volji (čl. 2. Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja) Office of the Ombudswoman of Croatia 2

Povijest institucije 1990 – Ustav RH uvodi institut pučkog pravobranitelja, koji počinje s radom 1991. godine (u svibnju slavimo 25. godišnjicu institucije) 2008 – pučki pravobranitelj je akreditiran kao nacionalna institucija za zaštitu i promociju ljudskih prava sa statusom A (najviši status prema UN-ovim pariškim načelima) Office of the Ombudswoman of Croatia 3

Novi mandati 2009 –stupa na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije, UPP postaje središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u RH 2012 - novi Zakon o pučkom pravobranitelju definira i širi zadaće: promocija ljudskih prava, odnosi s javnošću, istraživački rad, institucionalna suradnje i suradnja s organizacijama civilnoga društva Pripaja se javna ustanova Centar za ljudska prava, u cilju jačanja kapaciteta za promotivni rad Office of the Ombudswoman of Croatia 4

Novi mandati 2012 – prihvaćen novi mandat, djelovanje Nacionalnog preventivnog mehanizma 2013 – pučki pravobranitelj ponovo akreditiran kao nacionalna institucija za zaštitu i promociju ljudskih prava sa statusom A (UN monitoring potvrdio da je zadržan status neovisne institucije) Office of the Ombudswoman of Croatia 5

Središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije National equality body (NEB) Zakon o suzbijanju diskriminacije (ZSD) izmijenjen i dopunjen 2012. , sadrži odredbe usklađene sa : – Direktivom Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi okvira za jednak tretman na području zapošljavanja i odabira zvanja – Direktivom Vijeća 2000/43/EZ o primjeni načela ravnopravnosti osoba bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo – Direktivom Vijeća 2004/113/EZ o primjeni načela ravnopravnosti muškaraca i žena u mogućnosti dobivanja i nabave roba, odnosno pružanja usluga – Direktivom 2006/54/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakoga tretiranja muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja Office of the Ombudswoman of Croatia 6

Središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije zaprima prijave svih pravnih i fizičkih osoba, na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima te svih pravnih i fizičkih osoba , fizičkim i pravnim osobama koje su podnijele pritužbu zbog diskriminacije pruža potrebne obavijesti o njihovim pravima i obvezama te mogućnostima sudske i druge zaštite, Office of the Ombudswoman of Croatia 7

Središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije ako nije započet sudski postupak, ispituje pojedinačne prijave i poduzima radnje iz svoje nadležnosti potrebne za otklanjanje diskriminacije i zaštitu prava diskriminirane osobe, uz pristanak stranaka provodi postupak mirenja uz mogućnost sklapanja izvansudske nagodbe, podnosi kaznene prijave u vezi sa slučajevima diskriminacije nadležnom državnom odvjetništvu, Office of the Ombudswoman of Croatia 8

Središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije upozorava javnost na pojave diskriminacije, prikuplja i analizira statističke podatke o slučajevima diskriminacije, u svom godišnjem izvješću, a po potrebi i izvanrednim izvješćem Hrvatski sabor izvješćuje o pojavama diskriminacije, provodi istraživanja u području diskriminacije, daje mišljenja i preporuke te predlaže Vladi Republike Hrvatske odgovarajuća zakonska i strateška rješenja. Office of the Ombudswoman of Croatia 9

Diskriminacija? Diskriminacijom u smislu ZSD-a smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz ovoga Zakona, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz ZSD-a. Office of the Ombudswoman of Croatia 10

Osnove diskriminacije rasa ili etnička pripadnost ili boja kože spol jezik vjera političko ili drugo uvjerenje nacionalno podrijetlo socijalno podrijetlo imovno stanje Office of the Ombudswoman of Croatia 11 članstvo u sindikatu obrazovanje društveni položaj bračni ili obiteljski status dob zdravstveno stanje invaliditet genetsko naslijeđe rodni identitet, izražavanje ili spolna orijentacija

Iznimke od diskriminacije Diskriminacija je zabranjena u svim pojavnim oblicima, no postoji 10 iznimaka (članak 9. ZSD-a), kada se stavljanje u nepovoljniji položaj ne smatra diskriminacijom. Primjerice: • u cilju očuvanja zdravlja i prevencije kaznenih i prekršajnih djela, ili • U cilju pogodovanja trudnicama, djeci, mladeži, starijim osobama ili osobama s invaliditetom Office of the Ombudswoman of Croatia 12

Iznimke od diskriminacije Primjerice: • određivanja najniže dobi i/ili profesionalnog iskustva i/ili stupnja obrazovanja kao uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ili kao uvjeta za stjecanje drugih pogodnosti vezanih uz radni odnos kada je to predviđeno posebnim propisima… ALI! Sve iznimke trebaju se tumačiti razmjerno cilju i svrsi zbog kojih su određene! Office of the Ombudswoman of Croatia 13

Statistike GI 2016. - osnove Office of the Ombudswoman of Croatia 14

Područja diskriminacije Office of the Ombudswoman of Croatia 15

Statistike UPP o diskriminaciji 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Diskriminacija rad/zapošlj. 94 89 130 124 116 Diskriminacija ukupno 202 248 263 284 387 Ukupno 2115 3406 3162 3531 3705 Office of the Ombudswoman of Croatia 16

Pritužbe na diskriminaciju Postupanje UPP nakon primitka pritužbe na diskriminaciju ili pokretanja postupak na vlastitu inicijativu : 1. Započinje ispitni postupak: je li stranka koja tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje učinila vjerojatnim da je došlo do diskriminacije? prebacivanje tereta dokazivanja – je li protivna stranka dokazala da nije bilo diskriminacije? postoji li osnova sumnje na diskriminaciju? Office of the Ombudswoman of Croatia 17

Prikupljanje podataka Članak 25. Zakona o pučkom pravobranitelju državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osoba s javnim ovlastima te pravne i fizičke osobe dužni su osigurati dostupnost informacija i dostaviti sve podatke, akte i drugu dokumentaciju vezanu za podnesenu pritužbu, odnosno pružiti svu potrebnu pomoć pučkom pravobranitelju na njegov zahtjev AKO NE? Članak 27. ZSD-a: odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnog pravobranitelja, ne podnese očitovanja, podatke i dokumente vezane uz diskriminaciju i ne omogući uvid u njih kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1. 000, 00 do 5. 000, 00 kuna. (cca. 140 -670 EUR) ) Office of the Ombudswoman of Croatia 18

Pritužbe na diskriminaciju Ako je utvrđeno postojanje osnove sumnje na diskriminaciju, slijede opcije: UPP poduzima radnje iz svoje nadležnosti potrebne za otklanjanje diskriminacije i zaštitu prava diskriminirane osobe (upozorenje, preporuka, mišljenje, prijedlog) pruža potrebne obavijesti o pravima i obvezama te mogućnostima sudske i druge zaštite Office of the Ombudswoman of Croatia 19

Pritužbe na diskriminaciju IZNIMKA! Ako je već započeo sudski spor o predmetu pritužbe, UPP nije ovlašten postupati. Ali, pritužitelj može zatražiti miješanje UPP u sudskom (građanskom) sporu – više u dijelu predavanja o strateškoj litigaciji. Office of the Ombudswoman of Croatia 20

Pritužbe na diskriminaciju Drugi mogući ishodi povodom pritužbe na diskriminaciju: Pritužba neosnovana – osnova sumnje na diskriminaciju nije utvrđena Pritužba osnovana iako osnova sumnje na diskriminaciju nije utvrđena – utvrđena povredu drugog prava u okviru pravobraniteljske ili NPM nadležnosti UPP pokreće sudski postupak kao ovlašteni tužitelj – npr. podnosi optužni prijedlog u prekršajnom postupku zbog uznemiravanja Office of the Ombudswoman of Croatia 21

Pritužbe na diskriminaciju Druge mogućnosti: UPP predlaže izmjene diskriminatornih propisa ili odredbi UPP se miješa u parnicu na strani (pri)tužitelja UPP provodi ili upućuje na neki oblik alternativnog rješavanja sporova, npr. mirenje (medijaciju) Office of the Ombudswoman of Croatia 22

Primjer iz prakse I. ČINJENICE: Pritužiteljica (ing. geodezije) je od 2006. godine zaposlena u lokalnoj ispostavi državne geodetske uprave (DGU) kao referent 2010. DGU i pritužiteljica sklopili ugovor o stipendiranju sveučilišnog geodetskog studija pritužiteljice, 2012. pritužiteljica stječe titulu inženjera geodezije 2012. DGU donosi novi pravilnik o unutarnjem redu, sa radnim mjestima i potrebnim kvalifikacijama za svako radno mjesto Iako je pritužiteljica jedini ing. geodezije u lokalnoj ispostavi, sa položenim državnim stručnim ispitom i izvrsnim ocjenama, druga osoba (upravni referent F. K. , bez drž. str. ispita, zaposlen u DGU od 2000. ) imenovana za voditelja ispostave

Primjer iz prakse I. Činjenice iz pritužbe: Pritužba na diskriminaciju na radu na osnovu spola, političkog uvjerenja, obrazovanja i društvenog položaja. Pokrenut upravni spor protiv DGU, protiv rješenja o imenovanju F. K za voditelja ispostave Zatražena upravna inspekcija nad imenovanjem pritužiteljice na mjesto referentice te imenovanje F. K. na mjesto voditelja ispostave

Primjer iz prakse I. Ispitni postupak UPP: Pritužba obimna (cca. 600 stranica) UPP strategija – pribaviti informacije o: - svim postupcima u tijeku - suradnja sa pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova (PRS), (osnova: spol) Pribavljeni podaci od: PRS Upravna inspekcija DGU

Primjer iz prakse I. Prikupljeni podaci ukazali: PRS: Pritužiteljica predočila prima facie dokaze o diskriminaciji temeljem spola F. K. imenovan iako nije posjedovao potrebne kvalifikacije – nejednako postupanje prema pritužiteljici O pritužiteljičinom (ne)imenovanju odlučivalo povjerenstvo isključivo drugog spola – nejednako postupanje prema pritužiteljici Upravna inspekcija: Pogrešno provođenje postupka upravne inspekcije – upravni inspektor u predmetu počinio ozbiljne greške i propuste, povrijedio etički kodeks kad je odbacio prijavu pritužiteljice kao neosnovanu Ponovljeni upravni inspekcijski nalaz utvrdio da je prvotno imenovanje F. K. za voditelja ispostave (2007 -2013) bilo suprotno zakonu (nije imao potrebne kvalifikacije, nije imaju državni stručni ispit)

Primjer iz prakse I. DGU: Samo u dvije lokalne ispostave unutarnji pravilnici predviđaju upravnog referenta na mjestu voditelja ispostave – pritužiteljica zaposlena u jednom od njih Informacije iz drugih izvora: Interna prepiska DGU-a sugerira mjesto voditelja ispostave „prilagođeno” F. K. -u F. K. i njegova obitelj politički i društveno vrlo angažirana na lokalnoj razini F. K. je bio politički dužnosnik, imenovan na mnoge lokalne dužnosti i pozicije (županija, općina, sud, vrtić, srednja škola itd. )

Primjer iz prakse I. Drugi izvori informacija: Pritužiteljica doselila u grad pred dvije godine – nema društvene i/ili obiteljske potpore Pritužiteljica nije aktivna u lokalnim politici ili zajednici Pritužiteljica zadovoljava sve formalne uvjete za imenovanje voditeljice lokalne ispostave DGU Pritužiteljica je jedina zaposlenica DGU na državnoj razini koja je kao ing. geodezije raspoređena na poziciju referenta Unatoč tome, F. K. joj je često davao složene poslove i zadatke, koji nadilaze razinu referenta

Primjer iz prakse I. Očitovanje DGU: Ispostava DGU ima samo 4 zaposlena – voditelja, referenta inženjera i 2 referenta niže razine Odnos administrativnog i stručnog osoblja je 1: 3, što osigurava optimalnu učinkovitost ispostave Nema potrebe mijenjati taj omjer, iako je to jedina ispostava DGU sa takvim sastavom zaposlenika (admin. ref. kao voditelj) jer se svi poslovi uspješno izvršavaju

Primjer iz prakse I. Nalaz UPP: Diskriminacija na osnovu političkog uvjerenja i društvenog položaja pritužiteljice F. K. je stavljen u povoljniji položaj u usporedbi sa pritužiteljicom, i to temeljem činjenice da je imao povoljniji društveni položaj i pripadnost jakoj političkoj stranci koja je bila na vlasti na lokalnoj i državnoj razini F. K. je imao „društvenu moć” i političku potporu, pritužiteljica nije Office of the Ombudswoman of Croatia 30

Primjer iz prakse I. UPP donosi: Upozorenje: Upravna inspekcija je naložila donošenje rješenja i odluka u skladu sa zakonom, kako bi se ukinula ranije nezakonito i pogrešna rješenja i odluke – GDU treba postupiti u skladu sa nalogom upravne inspekcije , u suprotnom prekršajne sankcije Preporuke: Ujednačiti stručne kvalifikacije propisane za mjesto voditelja ispostave DGU u cijeloj DGU Pronaći modalitet učinkovitog imenovanja zaposlenih u ovoj lokalnoj ispostavi DGU, u skladu sa stručnim kvalifikacijama zaposlenih Pri provođenju imenovanja u lokalnim ispostavama, primjenjivati ujednačene standarde u svim ispostavama DGU

Primjer iz prakse I. ISHOD postupanja UPP: DGU uzela upozorenje i preporuke UPP u razmatranje DGU priprema novi Pravilnik o unutarnjem redu koji će uvažiti preporuke UPP-a Nakon godine dana, Pravilnik još uvijek nije donesen – preporuke UPP-a nisu ispunjene Pritužiteljica pokreće sudski spor protiv DGU – tužbeni zahtjev za utvrđenje diskriminacije temeljem spola – u tijeku DGU i dalje obavještava UPP da se nisu stekli uvjeti za punu primjenu preporuka i upozorenja

Primjer is prakse II. Katolički bogoslovni fakultet u javnim natječajima za zapošljavanje redovito traži da se prijavi za natječaj priloži krsni list Diskriminacija ili ne? Zašto? Office of the Ombudswoman of Croatia 33

Primjer is prakse II. Krsni list kao uvjet pri natječaju za zapošljavanje: voditelja studentske referade voditelja kadrovskih poslova voditelja računovodstva portira Diskriminacija ili ne? Zašto? Office of the Ombudswoman of Croatia 34

Primjer is prakse II. Može li se KBF s uspjehom pozivati na ZSD-om propisanu iznimku o zaštiti vjerskog etosa religijskih zajednica u području zapošljavanja? Office of the Ombudswoman of Croatia 35

Primjer is prakse II. Zabrana diskriminacije i iznimke od zabrane diskriminacije, članak 9. , stavak 2. , točka 5. ZSD-a: Iznimno od stavka 1. ovoga članka ne smatra se diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj u sljedećim slučajevima: 5. pri zasnivanju radnog odnosa, uključenja u članstvo te u djelovanju koje je u skladu s naukom i poslanjem crkve i vjerske zajednice upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, te druge javne ili privatne organizacije koje djeluju u skladu s Ustavom i zakonima, ako tako zahtijevaju vjerska doktrina, uvjerenja ili ciljevi Office of the Ombudswoman of Croatia 36

Primjer is prakse II. UPP: iznimka se može prihvatiti jedino ako je vjera, odnosno uvjerenje neke osobe istinski, zakonit i opravdan uvjet za obavljanje nekog posla sve iznimke trebaju ostvariti svoj legitimni cilj za koji su određene i moraju biti primjerene i nužne za ostvarivanje tog cilja iznimka vjerskog etosa religijskih zajednica u slučaju zapošljavanja administrativnog osoblja se ne može primijeniti Office of the Ombudswoman of Croatia 37

Primjer iz prakse III. Činjenice u predmetu: Pritužitelj (37 godina) javio se na natječaj za zapošljavanje u velikoj trgovačkoj tvrtki za prodaju sportske opreme (tek ulazi na tržište RH) - radno mjesto prodavača sportske opreme Unatoč kvalifikacijama na području sporta (navedeno kao jedan od uvjeta natječaja), nije zaposlen zbog „visoke” dobi – tako navedeno u el. poruci koju mu je poslao voditelj fitness odjela Pritužitelj podnio pritužbu PP, navodeći da je diskriminiran temeljem dobi Office of the Ombudswoman of Croatia 38

Primjer iz prakse III. Ispitni postupak: Poslodavac zatražen da: pojasni razloge postavljanja najviše dobi za radno mjesto prodavača sportke opreme dostavi podatke o dobi zaposlenih kandidata dostavi podatke o dobi svih kandidata koji nisu zaposleni dostave ugovore o radu i opis poslova za radno mjesto za koje se natjecao pritužitelj dostavi opis poslova radnog mjesta voditelja fitness odjela Office of the Ombudswoman of Croatia 39

Primjer iz prakse III. Očitovanje poslodavca: Poslodavac negirao dobno ograničenje, navodeći da voditelj fitnes odjela nije ovlašten zastupati tvrtku, nije u poziciji odlučiti koji će kandidati biti zaposleni niti je potpisnik ugovora o radu Poslodavac je naglasio da će voditelj, koji posalo spornu el. poruku, biti primjereno sankcioniran Poslodavac je ustanovio anti-diskriminacijsku politiku, primijenio je na kćeri-tvrtke po cijelom svijjetu i ista politika će biti primijenjena i u RH (definirana je u propisima tvrtke) Office of the Ombudswoman of Croatia 40

Primjer iz prakse III. Podaci pribavljeni iz zatraženih isprava: Visok postotak (68%) zaposlenih prodavača sportske opreme je bio mlađi od 30 godina (većina u ranim 20 -ima) – statistički podaci su važni Voditelj odjela za fitnes je, među drugim zadacima, zadužen za okupljanje tima prodavača (uključen je u odabir kandidata koji su se prijavili na to radno mjesto) Opis zadataka prodavača sportke opreme ne ukazuje da postoji potreba zapošljavanja kandidata određene dobi (nema potrebe za dobna ograničenja) Na nekoliko mjesta u propisma tvrtke o zapošljavanju bilo je navedeno da zapošljavaju vitalne i energične kandidate (implikacija na mlade kandidate) Office of the Ombudswoman of Croatia 41

Primjer iz prakse III. Zaključak: Diskriminacija temeljem dobi Pučka pravobraniteljica izdala je upozorenje i preporuke: Promijeniti propise tvrtke u kojima se implicira da su samo mladi kandidati poželjni kao prodavači sportske opreme Pro futuro, oglašavati jasne i transparentne uvjete zapošljavanja, koje isključuju svaku sumnju na diskriminaciju temeljem neke zabranjene osnove Office of the Ombudswoman of Croatia 42

Primjer iz prakse III. Revizija provođenja preporuka: Poslodavac je poslao na uvid dokumente vezane za zapošljavanje, ukazujući da su svi kontroverzni dijelovi izmijenjeni u skladu sa preporukama PP Poslodavac je morao predočiti uvjete zapošljavanja za pet budućih natječaja za zapošljavanje prodavača sportske opreme (dob svih kandidata, onih koji su došli na razgovor i dob onih koji su zaposleni) Tijekom tih pet natječaja poslodavac je povećao postotak zaposlenih kandidata starijih od 30 (čak i 40) godina Sve preporuke provedene. Office of the Ombudswoman of Croatia 43

Sudski postupci Sukladno ZSD-u sva pravosudna tijela dužna voditi evidencije (statistike) o sudskim predmetima vezanim uz diskriminaciju i dostavljati ih min. pravosuđa, koje ih prosljeđuje pučkoj pravobraniteljici PP raspolaže i dijelom relevantnih sudskih odluka Office of the Ombudswoman of Croatia 44

Sudski postupci Podaci MP-a: u 2016. je u odnosu na 2015. godinu došlo do blažeg smanjenja broja građanskih postupaka vezanih uz diskriminaciju. Vođeno ukupno 200 takvih postupaka: 147 prenijeto iz prethodnog razdoblja 53 pokrenuto u 2016. godini Office of the Ombudswoman of Croatia 45

Sudski postupci 22% (44 predmeta) pravomoćno riješeno: usvojen 1 tužbeni zahtjev 23 tužbena zahtjeva odbijena 21 tužbeni zahtjev riješeno na drugi način (odbačena, povučena itd. ) Postupci i dalje uglavnom traju preko 12 mjeseci Office of the Ombudswoman of Croatia 46

Office of the Ombudswoman of Croatia 47

Sudski postupci Razlozi straha od sudskog postupka: vrlo izgledne negativne posljedice, (statistički podatci potvrđuju) materijalni izdatci narušavanje međuljudskih odnosa nepovjerenje u pravosudni sustav. Office of the Ombudswoman of Croatia 48

Sudski postupci Najveći broj postupaka radi diskriminacije odnosi se na radne sporove. Radnici najčešće traže sudsku zaštitu nakon što su im već znatno ugrožena prava ili je došlo do prestanka radnog odnosa. Office of the Ombudswoman of Croatia 49

Sudski postupci Tužitelji: propuštaju navesti diskriminacijsku osnovu pogrešno tumače značenje osnove ne razlikuju diskriminaciju od mobinga (nema osnove diskriminacije) ne uspijevaju dokazati niti vjerojatnost diskriminacije uznemiravanjem smatraju i upozorenja radi kršenja radnih obveza, pokretanja disciplinskog postupka ili dodjele određenih radnih zadataka Office of the Ombudswoman of Croatia 50

Sudski postupci Sudovi: nedosljedno primjenjuju institut prebacivanja tereta dokazivanja na tuženika formalno tumače autonomiju poslodavca pri formiranju poslovne politike, bez preispitivanja cilja i/ili posljedica takvih odluka na tužitelja. nepravomoćno dosuđeni iznosi naknade neimovinske štete niski (20. 000 do 30. 000 kuna) Office of the Ombudswoman of Croatia 51

Sudski postupci određeni broj visoko kvalitetnih sudskih odluka, s argumentirano ocijenjenim navodima o diskriminaciji, koristeći nacionalne i međunarodne izvore prava iznimno dragocjene pri formiranju kvalitetne sudske prakse. primjerice, odluka Ustavnog suda „Za dom spremni” Office of the Ombudswoman of Croatia 52

Kazneni predmeti Kaznena djela: mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, povrede ravnopravnosti, povrede slobode izražavanja nacionalne pripadnosti, spolnog uznemiravanja javnog poticanja na nasilje i mržnju Office of the Ombudswoman of Croatia 53

Kazneni predmeti tijekom 2016. vođeno 14 kaznenih postupaka (8 prenijeto iz ranijih godina) donesene 3 osuđujuće presude niti jedna oslobađajuća na kraju 2016. ostalo 11 neriješenih predmeta Kazneni postupci u pravilu traju preko 12 mjeseci-jedan od razloga malog broja riješenih predmeta kroz godinu Office of the Ombudswoman of Croatia 54

Kazneni predmeti Office of the Ombudswoman of Croatia 55

Kazneni predmeti Najčešća osnova diskriminacije po KZ-u: jezik spolna orijentacija nacionalno podrijetlo, rasa i etnička pripadnost socijalno podrijetlo Okrivljenici najčešće procesuirani radi kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. Office of the Ombudswoman of Croatia 56

Prekršajni predmeti 2016. neznatno smanjen broj prekršajnih postupaka povezanih uz diskriminaciju: vođeno 206 (74 prenijeto iz ranijih godina, 132 pokrenuto u 2016. godini) ukupno riješeno 103 predmeta 56 predmeta (53%) završeno osuđujućim presudama Office of the Ombudswoman of Croatia 57

Prekršajni predmeti Office of the Ombudswoman of Croatia 58

Prekršajni predmeti Prekršajni sudovi su gotovo redovno izricali novčane kazne ispod zakonskog minimuma ili na samoj donjoj granici propisane kazne. dvojbeno ostvarenje preventivne svrhe ovakvih sudskih odluka, naročito u slučajevima kada je riječ o ranije prekršajno kažnjavanim počiniteljima ili kod naročito teških okolnosti počinjenja prekršaja. Office of the Ombudswoman of Croatia 59

Prekršajni predmeti Opravdanje kazni ispod zakonskog minimuma: olakotne okolnosti - npr. okrivljenikovo loše imovno stanje, priznanje počinjenja, kajanje, obećanje suzdržavanja od ponavljanja prekršaja, čak i kada su okrivljenici ranije prekršajno kažnjavani. Posljedice ovakve prakse: više se gotovo uopće ne primjenjuje odredba ZSD-a o visini novčane kazne dovodi se u pitanje ispunjenje preventivne svrhe sankcije gubi se stvarna intencija zakonodavca Office of the Ombudswoman of Croatia 60

Upravnosudski predmeti u 2016. samo dva upravna suda postupala u predmetima u kojima se tužitelji pozivaju i na diskriminaciju (Upravni sud u Rijeci i Visoki upravni sud) u gotovo svim upravnim sporovima riječ o paušalnim navodima tužitelji slabo elaboriraju argumente o diskriminaciji često izostaje identifikacija diskriminacijske osnove ili se ističe ona koja nije regulirana ZSD-om redovito izostaju ikakvi dokazi o diskriminatornom postupanju tuženika navodi o diskriminaciji istaknuti kao usputan i manje relevantan argument Office of the Ombudswoman of Croatia 61

Upravnosudski predmeti upravni sud, bez obzira na kvalitetu tužiteljeve argumentacije, očituje se o diskriminaciji strankama daje razloge (ne)osnovanosti tužbe dobra sudska praksa - edukacija o uvjetima utvrđenja diskriminacije Office of the Ombudswoman of Croatia 62

UPP o sudskoj praksi nedosljedna sudska praksa nepotpuni tužbeni zahtjevi potreban nastavak edukacije svih sudionika sudskih postupaka vezanih uz diskriminaciju potrebno donošenje sudskih odluka koje će biti preventivne u odnosu na potencijalne buduće počinitelje UPP sudjeluje u edukacijama za suce, državne odvjetnike te odvjetnike o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava Office of the Ombudswoman of Croatia 63

ESLJP protiv RH Šečić protiv RH (40116/02, 31. svibnja 2007. ) Zahtjev: domaće vlasti nisu poduzele ozbiljnu i temeljitu istragu napada na njega i da je protiv njega izvršena diskriminacija na temelju njegovoga romskog porijekla. kaznena istraga u njegovom predmetu u trenutku podnošenja zahtjeva traje sedam i pol godina tijekom kojih policija nije pravilno istražila napad. istraga nije zadovoljila standarde navedene u sudskoj praksi Suda u odnosu na članak 3. , uzet zasebno i zajedno s člankom 13. Konvencije. njegovo zlostavljanje i postupak vlasti pokazuju da je protiv njega izvršena diskriminacija na temelju njegovoga etničkoga porijekla (čl. 14. ) Office of the Ombudswoman of Croatia 64

Vlada: istraga bila značajno otežana jer niti podnositelj zahtjeva niti osobe koje su svjedočile napadu nisu mogle dati dovoljno podroban opis napadača, radnje bile poduzete u najkraćem mogućem roku. nema razlike u postupanju prema podnositelju zahtjeva na temelju njegovoga romskoga porijekla nema tendencije da se prikrije događaj ili ohrabri napad na štetu podnositelja činjenica da još nisu otkriveni počinitelji nije u vezi s etničkim porijeklom podnositelja zahtjeva, već rezultat objektivnih problema tijekom postupka Office of the Ombudswoman of Croatia 65

Šečić p. RH Europski sud za ljudska prava: povreda koju je pretrpio podnositelj zahtjeva (slomljena rebra, hospitalizacija) dovoljno ozbiljna da predstavlja zlostavljanje u smislu članka 3. Konvencije (mučenje, zlostavljanje ili drugo nečovječno postupanje) policija zaključila da su napad počinili pripadnici skupine skinheadsa, koji su sudjelovali u sličnim izgredima u prošlosti, no nikada nije privela na ispitivanje niti jednu osobu koja je pripadala ovoj skupini ili slijedila tu informaciju na bilo koji drugi način Office of the Ombudswoman of Croatia 66

Šečić p. RH Europski sud za ljudska prava: Propust državnih vlasti da kroz produljeno vremensko razdoblje promptno postupa ili pribave opipljive dokaze radi identificiranja i uhićenja napadača ukazuje da istraga nije zadovoljila zahtjeve iz članka 3. te je došlo do povrede članka 3. Konvencije. državne vlasti imaju dodatnu dužnost poduzeti razumne korake kako bi raskrinkale svaki rasistički motiv i utvrdile etničku mržnju ili predrasude. Office of the Ombudswoman of Croatia 67

Šečić p. RH Europski sud za ljudska prava: smatra neprihvatljivim da je policija, svjesna da je događaj najvjerojatnije motiviran etničkom mržnjom, dozvolila da istraga traje više od sedam godina bez poduzimanja bilo kakvih ozbiljnih koraka radi identificiranja ili kaznenog progona počinitelja došlo do povrede članka 14. , zajedno s postupovnim vidom članka 3. Konvencije. Office of the Ombudswoman of Croatia 68

Škorjanec p. RH Škorjanec protiv RH (25536/14, 28. ožujka 2017. ) Zahtjev: propust domaćih vlasti da učinkovito ispune svoje obveze u odnosu na rasno motiviran fizički napad na podnositeljicu povreda članka 3. i s njim u vezi članka 14. Kovencije u lipnju 2013. podnositeljica zahtjeva i njen partner (Rom) fizički napadnuti od strane dviju osoba: „Jebem ti mater cigansku, tko je urokan, šta ti meni imaš govoriti, sve vas treba istrijebiti mamu vam cigansku jebem” kaznena prijava zbog napada na partnera podnositeljice, motiviranog etničkom mržnjom prema romskom podrijetlu podnositeljica u prijavi navedena kao svjedokinja Office of the Ombudswoman of Croatia 69

Škorjanec p. RH Vlada: napad na partnera podnositeljice motiviran mržnjom, progoni se po službenoj dužnosti (kvalifikatorna okolnost) napad na podnositeljicu nije motiviran mržnjom, kazneni progon pokreće se privatnom tužbom Office of the Ombudswoman of Croatia 70

Škorjanec p. RH Sud: obveza države odnosi se ne samo na stvarne ili presumirane osobine žrtve napada, već i na žrtvinu stvarnu ili pretpostavljenu povezanost sa drugom osobom, koja posjeduje zaštićenu osobinu vlasti propustile ustanoviti vezu između romskog podrijetla partnera podnositeljice i samog napada na nju, i rasističkog motiva napada na podnositeljicu povreda članka 3. u vezi sa člankom 14. Konvencije Office of the Ombudswoman of Croatia 71

Sudski postupci i PP Strateška litigacija – ZSD članci 21. i 24. pravo miješanja u parnični postupak (pojedinačne tužbe): - na strani tužitelja – žrtve diskriminacije - preduvjet: pristanak tužitelja - sva proceduralna prava kao i stranke (sudjelovati na raspravama, predlagati dokaze, podnositi podneske , . . . ) pravo podnošenja udružne tužbe protiv diskriminacije: - u ulozi tužitelja, radi zaštite prava veće grupe ljudi čija prava su povrijeđena ( npr. Roma, nacionalnih manjina, LGBT osoba, . . . ) Office of the Ombudswoman of Croatia 72

Sudski postupci i PP Strateška litigacija – odabir predmeta: unaprijed određena područja interesa – uglavnom unaprijed dogovorena unutar UPP, uz pomoć istraživanja, statističkih podataka, pritužbi ili u konzultacijama sa drugim nositeljima (npr. udruge) područja se mijenjaju ovisno o društvenim i drugim pokazateljima koje su skupine više ili manje ugrožene Office of the Ombudswoman of Croatia 73

Sudski postupci i PP Strateška litigacija – kriteriji za selekciju: Strateški ciljevi – PODUDARANJE - preklapanje predmeta sa strateškim planovima UPP-a Pravna neizvjesnost – USPJEH - u kojoj mjeri je predmet pravno (ne)izvjestan ili predstavlja izazov u nekom području antidiskriminacijskog prava Učinak širenja – OBUHVAT - u kojoj mjeri uspjeh u predmetu može imati pozitivan učinak izvan okolnosti jedne osobe, u smislu podizanja svijesti o zaštiti od diskriminacije i mijenjanja diskriminatornih praksi Okolnosti predmeta – POUZDANOST - u kojoj mjeri postoji osnova sumnje da je do zabranjene nejednakosti uistinu došlo kako se navodi u predmetu Office of the Ombudswoman of Croatia 74

Pojedinačne tužbe Tužbe za zaštitu prava na jednako postupanje: tužba za utvrđenje diskriminacije (deklaratorna antidiskriminacijska tužba) tužba za zabranu diskriminirajuće radnje (prohibitivna antidiskriminacijska tužba) tužba za poduzimanje radnji za uklanjanje diskriminacije (restitutivna antidiskriminacijska tužba) tužba za naknadu štete od diskriminacije tužba za objavu antidiskriminacijske presude Office of the Ombudswoman of Croatia 75

Pojedinačne tužbe - primjer Primjer tužbe za utvrđivanje diskriminacije + PP umješač srednjoškolke Romkinje ne mogu doći na praksu u lokalnom dućanu, neromkinje mogu tužba na utvrđenje i zabranu diskriminacije, uz zahtjev za naknadu štete (povreda osobnosti) umješači: OCD-i i PP utvrđena diskriminacija temeljem etniciteta zabrana daljnje diskriminacije temeljem etniciteta nalaže se naknada štete Office of the Ombudswoman of Croatia 76

Udružne tužbe Pravna priroda: zaštita interesa pripadnika određene difuzne, personalno neidentificirane skupine; posebne, široke odredbe o aktivnoj procesnoj legitimaciji poznate kao i actio popularis; class action. svrha: procesna ekonomija, pravna sigurnost, promicanje antidiskriminacijske zaštite, upoznavanje javnosti Office of the Ombudswoman of Croatia 77

Udružne tužbe Aktivna legitimacija: temeljem izričite zakonske osnove; Kvalifikacija tužitelja: opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine; ili bavljenje zaštitom prava na jednako postupanje kao dio djelatnosti. Stranačka sposobnost: “udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije” – otvorena formulacija, uklj. PP Kauzalni uvjet za tužbu: tvrdnja da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo većeg broja osoba, koje pretežno pripadaju zaštićenoj skupini. Office of the Ombudswoman of Croatia 78

Udružne tužbe - primjer Primjer udružne tužbe: 4 OCD-a protiv V. M. (predsjednik nog. saveza): „Obzirom na ciljeve tužitelja te na njihove aktivnosti zaštite prava na jednako postupanje prema homoseksualcima i lezbijkama, neovisno o njihovom seksualnom opredijeljenju, isti imaju pravni interes pokrenuti ovaj sudski postupak protiv tuženika, a sve povodom nastupa tuženika u javnosti i poticanja na uskratu temeljnih ljudskih prava homoseksualnih osoba” Office of the Ombudswoman of Croatia 79

Udružne tužbe - primjer V. M. : Za gaya nema mjesta u vatrenima. Nogomet igraju samo zdravi. Office of the Ombudswoman of Croatia 80

Udružne tužbe - primjer I. stupanj – tužba odbijena kao neosnovana: nog. savez ima diskriminatorne kriterije koji isključuju gay osobe V. M. kao privatna osoba ne postavlja kriterije nog. saveza izjave V. M. nisu za posljedicu imale diskriminaciju i/ili uznemiravanje homoseksualaca Office of the Ombudswoman of Croatia 81

Udružne tužbe - primjer Žalbeni postupak: Žalbi tužitelja se, uz njihov pristanak, kao umješač pridružuje pučki pravobranitelj i ulaže žalbu: V. M. svojom izjavom izravno diskriminira homoseksualce jer, kao predsjednik nog. saveza, šalje jasnu poruku kako su gay osobe nepoželjne u nog. reprezentaciji Sud EU, Feryn (Belgija): za utvrđenje izravne diskriminacije nužno stavljanje konkretne osobe koju je moguće identificirati u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji – ovakva izjava će svakako razuvjeriti potencijalne kandidate da uopće pokušaju javna izjava kako su gay osobe bolesne je uznemirujuća u svojoj prirodi – ne treba dokazivati da je izazvala strah i uznemirenost Office of the Ombudswoman of Croatia 82

Udružne tužbe - primjer Presuda II. stupnja: tužitelji učinili vjerojatnim da je došlo do diskriminacije i uznemiravanja homoseksualnih osoba prvostupanjski sud nije primijenio pravilo o prebacivanju tereta dokazivanja tuženik nije dokazao da nije bilo diskriminacije tužba osnovana, presuda obavljena u medijima Office of the Ombudswoman of Croatia 83

Prekršajni postupak PP ovlašteni tužitelj po ZSD-u, čl. 29. ovlašteni tužitelj može biti i posebni pravobranitelj bitno obilježje prekršaja iz čl. 25 ZSD-a: povreda dostojanstva osobe na način da se čine ili ne čine radnje koje prouzrokuju strah drugome ili stvaranje neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja činjenje na temelju neke zabranjene osnove Office of the Ombudswoman of Croatia 84

Prekršajni postupak Bitno obilježje prekršaja iz čl. 26 ZSD-a: povreda dostojanstva osobe na način da se čine ili ne čine radnje spolne naravi koje prouzrokuju strah drugome ili stvaranje neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja Office of the Ombudswoman of Croatia 85

Prekršajni postupak – primjer PP kao ovlašteni tužitelj podnio optužni prijedlog protiv AK Zagreb i direktora, zato što je na AKZ, u uredovno vrijeme, dok su stranke čekale u redu radi kupnje karata, na unutarnjoj strani stakla na blagajni, imali postavljen papir formata A 4, na kojem je flomasterom napisano "Ne dirajte Rome - zaraženi su„ prekršaj po članku 25. ZSD, uznemiravanje sporni natpis izazvao uzneirenost Roma i drugih posjetitelja AK kolodvora, vrijeđanjem i izazivanjem straha, uznemirenosti, ponižavajućeg okruženja Office of the Ombudswoman of Croatia 86

Prekršajni postupak - primjer ". . . Sud je utvrdio da radnja djela prekršaja koja se stavlja okrivljenicima na teret po Zakonu o suzbijanju diskriminacije nije prekršaj obzirom da za postojanje bića djela prekršaja na strani okrivljenika nedostaje bitni element bića prekršaja, a to je namjera. . . „ PP: „Sud griješi što odgovornost po čl. 25. ZSD ograničava isključivo na izravnu namjeru i na činjenje. Postupanje s ciljem nije obilježje krivnje već subjektivno obilježje bića prekršaja kojeg je, kad se radi o odgovornoj osobi, moguće počiniti i propuštanjem dužne pažnje. ” Office of the Ombudswoman of Croatia 87

Prekršajni postupak - primjer Visoki prekršajni sud: ukida prvostupanjsku presudu i predmet vraća na ponovno suđenje nalazi da je uznemiravanje moguće počiniti i propuštanjem dužne pažnje Office of the Ombudswoman of Croatia 88

Neuspjesi? tužbeni zahtjev za utvrđenje povrede prava na jednako postupanje jer nije uvaženo pozivanje na pravo prednosti PNM pri zapošljavanju tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan PP – miješanje, žalba umješača: – zapravo se radi o izravnoj diskriminaciji temeljem nac. podrijetla - sud ispravno odbio pozivanje na pravo prednosti kao neosnovano - sud nije u pravu kad traži dokazivanje diskriminacije- teret dokazivanja - tužiteljica kod istog poslodavca već dva puta ranije dobila otkaz (1991. !) – povezano sa nac. podrijetlom – produljena diskriminacija Office of the Ombudswoman of Croatia 89

Neuspjesi? Presuda II. stupnja: nije bilo nejednakog postupanja prema tužiteljici, jer je odbijena na isti način kao i svi ostali kandidati koji nisu primljeni I. stupanjski sud nije primijenio prebacivanje tereta dokazivanja - nebitno jer tužiteljica nije učinila diskriminaciju vjerojatnom Office of the Ombudswoman of Croatia 90

Neuspjesi? osnovan tužbeni zahtjev za utvrđenje diskriminacije temeljem dobi, budući tužitelj odbijen u natječaju za pravnika u javnom poduzeću zbog starosti (50+) – PP umješač tužitelj postavlja tužbeni zahtjev za naknadu materijalne štete – izmakle dobiti (neisplaćene plaće) – PP se ne miješa zahtjev za naknadu štete odbijen – naknada štete u postupcima za diskriminaciju zbog povrede prava osobnosti, ne materijalne štete Office of the Ombudswoman of Croatia 91

HVALA NA PAŽNJI! Office of the Ombudswoman of Croatia 92