KRIVINO PROCESNO PRAVO II DIO Prof dr Almin

KRIVIČNO PROCESNO PRAVO II DIO Prof. dr. Almin DAUTBEGOVIĆ 2016 1

POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA POJAM, ZNAČAJ I ZADATAK PRAVNIH LIJEKOVA PRAVNI LIJEKOVI SU PROCESNE RADNJE SUBJEKTA U KRIVIČNOM POSTUPKU KOJIMA SE POBIJA SUDSKA ODLUKA S CILJEM DA SE IZMIJENI ILI UKINE POBIJANA PRESUDA I ISHODUJE DONOŠENJE NOVE SUDSKE ODLUKE. 2

KADA SE ZAVRŠI POSTUPAK U PRVOM STEPENU DALJI POSTUPAK JE USLOVLJEN UPOTREBOM PRAVNIH LIJEKOVA. OSNOVI PRAVNOG LIJEKA SU NEDOSTACI KAKO U SAMOJ ODLUCI, TAKO I U POSTUPKU NJENOG DONOŠENJA NA OSNOVU KOJIH SE OD VIŠEG SUDA MOŽE TRAŽITI UKIDANJE ILI PREINAČENJE ODLUKE NIŽEG SUDA. 3

VRSTE PRAVNIH LIJEKOVA PRAVNI LIJEKOVI SE DIJELE NA REDOVNE I VANREDNE. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI ODNOSE SE NA ODLUKE KOJE NISU JOŠ POSTALE PRAVOSNAŽNE I NJIMA SE ONEMOGUĆAVA STUPANJE NA PRAVNU SNAGU ODLUKE NIŽEG SUDA DA BI ODLUKU DONIO VIŠI SUD. 4

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI ODNOSE SE NA ODLUKE KOJE SU STUPILE NA PRAVNU SNAGU. REDOVNIM PRAVNIM LIJEKOVIMA SE NAPADAJU NEPRAVOSNAŽNE SUDSKE ODLUKE. U INTERESU PRAVIČNOSTI I ZAKONITOSTI VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI PRELAZE PREKO TOG FORMALNO PRAVNOG PRINCIPA. 5

KOD REDOVNIH PRAVNIH LIJEKOVA KONKRETNA SUDSKA ODLUKA SE MOŽE NAPADATI, ZBOG SVIH KAKO ČINJENIČNIH TAKO I PRAVNIH NEDOSTATAKA S CILJEM DA SE KRIVIČNA STVAR PONOVO ISPITA. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI SE MOGU KORISTITI SAMO IZUZETNO U ZAKONU TAČNO ODREĐENIM SLUČAJEVIMA I TO TEK KAD SU ISKORIŠTENI REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI. 6

SUBJEKTI PRAVNIH LIJEKOVA DA BI NEKO BIO SUBJEKAT PRAVNOG LIJEKA, MORA IMATI NEPOSREDNI PRAVNI INTERES ZA NJEGOVU UPOTREBU. SVOJSTVO SUBJEKTA PRAVNOG LIJEKA PRIZNATO JE U PRVOM REDU STRANKAMA KRIVIČNOG PROCESNO PRAVNOG ODNOSA TJ. TUŽIOCU I OPTUŽENOM, S TIM DA SUBJEKTI PRAVNOG LIJEKA MOGU BITI NEKA DRUGA LICA KAKO U ODNOSU NA ODLUKU O GLAVNOJ STVARI TAKO I NA SPOREDNE PREDMETE. 7

ZAKON DOPUŠTA DA VIŠE PODNOSILACA ŽALBE PODNESE VIŠE ŽALBI PROTIV ISTE PRESUDE I TO NA ISTOJ PROCESNOJ STVARI. NISU DAKLE U PITANJU ŽALBE SUPROSTAVLJENIH STRANAKA NEGO ŽALBE KOJE JE PODNIJELO VIŠE OVLAŠTENIH LICA NPR. U KORIST OPTUŽENOG. 8

PRAVNI LIJEK TUŽIOCA TUŽILAC MOŽE IZJAVITI ŽALBU KAKO NA ŠTETU TAKO I U KORIST OPTUŽENOG ŠTO PROISTIČE IZ NJEGOVE OPŠTE DUŽNOSTI DA TOKOM KRIVIČNOG POSTUPKA SA JEDNAKOM PAŽNJOM ISTRAŽUJE I UTVRĐUJE KAKO ČINJENICE KOJE TERETE OPTUŽENOG TAKO I ONE KOJE MU IDU U KORIST. 9

PRAVNI LIJEK OPTUŽENOG OPTUŽENI JE OVLAŠĆEN DA IZJAVI ŽALBU PO SVIM OSNOVIMA IZ ČLANA 296. ZKP BIH OPTUŽENI NE MOŽE IZJAVITI ŽALBU NA PRESUDU NA SVOJU ŠTETU. S TIM U VEZI ŽALBU NA PRESUDU U KORIST OPTUŽENOG MOŽE PODNIJETI: - ZAKONSKI ZASTUPNIK, - BRAČNI ODNOSNO VANBRAČNI DRUG OPTUŽENOG, - RODITELJ ILI DIJETE I USVOJILAC. 10

BRANILAC MORA ZASTUPAJUĆI OPTUŽENOG DA U KORIST OPTUŽENOG PREDUZME SVE NEOPHODNE RADNJE KOJE IDU U KORIST OPTUŽENOG I ZAŠTITE NJEGOVIH PRAVA I MOŽE IZJAVITI PRAVNI LIJEK U KORIST OPTUŽENOG I BEZ NJEGOVOG IZRIČITOG OVLAŠTENJA ALI I NE PROTIV VOLJE OPTUŽENOG. 11

PRAVNI LIJEK OŠTEĆENOG OŠTEĆENI KAO SPOREDNI PROCESNI SUBJEKAT IMA OGRANIČENO PRAVO NA ŽALBU PROTIV PRESUDE, MOŽE PODNIJETI ŽALBU I TO U ROKU OD 15 DANA OD DANA DOSTAVLJANJA PREPISA PRESUDE. OŠTEĆENI SE NE MOŽE ŽALITI PROTIV PRESUDE AKO SUD NIJE DONIO NIKAKVU ODLUKU O IMOVINSKO PRAVNOM ZAHTJEVU. 12

PRAVNI LIJEK LICA KOJEM JE ODUZET PREDMET ILI LICA OD KOJEG JE ODUZETA IMOVINSKA KORIST PRIBAVLJENA K. D. MOŽE ULOŽITI PO SVIM OSNOVAMA ALI U GRANICAMA ODGOVARAJUĆEG PRAVNOG INTERESA. POSTOJI MOGUĆNOST DA SUD U PRESUDI DRUGIM LICIMA IZREKNE ODLUKU O MJERI BEZBJEDNOSTI ODUZIMANJA PREDMETA ILI ODLUKU O ODUZIMANJU IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENJE KP. 13

OGRANIČENJA U POBIJANJU ODLUKE PRAVNIH LIJEKOVA PRAVNI LIJEKOVI SU ISKLJUČENI PROTIV: 1. SVIH NAREDBI, 2. RJEŠENJA DODNIJETIH U TOKU ISTRAGE UKOLIKO ZAKONOM NIJE DRUGAČIJE ODREĐENO, 3. RJEŠENJA SUDA DONEŠENOG U PRVOM STEPENU KADA JE TO ZA POJEDINA RJEŠENJA U ZAKONU IZRIČITO PROPISANO. 4. SVIH RJEŠENJA VRHOVNOG SUDA RS. 5. DRUGOSTEPENIH PRESUDA OSIM IZUZETAKA UTVRĐENIH U ČLANU 333. STAV. 1 ZKPBIH 14

ZABRANA PREINAČENJA NAGORE POSTOJI NE SAMO U SLUČAJU AKO SU BRANILAC I OPTUŽENI IZJAVILI ŽALBU VEĆ I U SLUČAJU AKO SU ŽALBU IZJAVILA LICA KOJA MOGU IZJAVITI ŽALBU U KORIST OPTUŽENOG ILI AKO JE ŽALBU U KORIST OPTUŽENOG PODNIO TUŽILAC. 15

ZABRANA PREINAČENJA NAGORE VAŽI I U POSTUPKU PO ŽALBI, I TO KAKO ZA ODLUČIVANJE PO SJEDNICI VIJEĆA DRUGOSTEPENOG SUDA TAKO I U PRETRESU NAKON UKIDANJA PRVOSTEPENE PRESUDE. OVA ZABRANA OBAVEZUJE I U POSTUPKU PRED SUDOM III STEPENA I U ODNOSU NA ŽALBU NA RJEŠENJE. 16

ISPITIVANJE PRESUDE VAN OKVIRA ŽALBE KAD JE U PITANJU SUBJEKTIVNO PROŠIRENJE ISPITIVANJA PRESUDE PREKO ŽALBE ISPITIVANJE SE NE PROŠIRUJE NA DALJE DIJELOVE ILI TAČKE PRESUDE VEĆ SE PRED ŽALIOCEM PROŠIRUJE NA SVE OPTUŽENE PUTEM USTANOVE POGODNOSTI PRIPAJANJA. 17

DEJSTVO PRAVNOG LIJEKA DEVOLUTIVNO DEJSTVO PRAVNOG LIJEKA SASTOJI SE U TOME ŠTO O OVOM LIJEKU ODLUČUJE DRUGI ORGAN A NE ONAJ KOJI JE DONIO ODLUKU. PRAVNI LIJEKOVI SA NEDEVOLUTIVNIM EFEKTOM PREDSTAVLJAJU IZUZETAK. 18

DEVOLUTIVNO DEJSTVO PO PRAVILU IMAJU REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI. IZUZETAK SU ŽALBE NA PRESUDU DRUGOSTEPENOG SUDA PO KOJOJ U NEKIM SLUČAJEVIMA ODLUČUJE ISTI SUD I ŽALBA NA RJEŠENJE GDJE POSTOJE SLUČAJEVI U KOJIMA ODLUČUJE ISTI SUD. 19

SUSPENZIVNO DEJSTVO PRAVNOG LIJEKA POSTOJI AKO SPRJEČAVA DA ODLUKA STUPI NA PRAVNU SNAGU. NASUPROT TOME PRAVNI LIJEK JE SA NESUSPENZIVNIM DEJSTVOM AKO SE ODLUKA MOŽE IZVRŠITI NEOVISNO O TOME ŠTO JE U ROKU IZJAVLJEN PRAVNI LIJEK I PRIJE NEGO ŠTO JE O NJEMU ODLUČENO. 20

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI SU PO SVOM DEJSTVU SUSPENZIVNI TJ. ODLAŽU IZVRŠENJE POBIJANE ODLUKE. IZUZETAK SU SAMO NEKA RJEŠENJA KOJA SE IZVRŠAVAJU ODMAH POSLIJE DONOŠENJA. IZUZECI OD PRAVILA DA JE PRAVNI LIJEK SA SUSPENZIVNIM DEJSTVOM SU SLJEDEĆA: 21

-ZAKONSKI JE PRINCIP DA ŽALBA PROTIV RJEŠENJA ODLAŽE NJEGOVO IZVRŠENJE, -SUSPENDIVO RJEŠENJE ONA NEMA SAMO AKO JE IZRIČITO PROPISANO DA ŽALBA NE ODLAŽE IZVRŠENJE. -SUSPENZIVNO DEJSTVO NAMA VANREDNI PRAVNI LIJEK PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA, -OSUĐENI JE U MOGUĆNOSTI KAD TO ŽELI AKO SU ISPUNJENI ZAKONSKI USLOVI DA STUPI NA IZDRŽAVANJE KAZNE I PRIJE PRAVOSNAŽNE 22 PRESUDE.

EKSPENZIVNO DEJSTVO PRAVNOG LIJEKA SASTOJI SE U INSTITUTU POGODNOSTI PRIDRUŽIVANJU. SASTOJI SE U OBAVEZI DRUGOSTEPENOG SUDA DA KADA POVODOM MA ČIJE ŽALBE UTVRDI DA SU RAZLOZI ZBOG KOJIH JE DONIO ODLUKU U KORIST OPTUŽENOG I ZA KOJE DRUGOG SAOPTUŽENOG KOJI NIJE IZJAVIO ŽALBU ILI JE NIJE IZJAVIO U TOM PRAVCU POSTUPI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI KAO DA TAKVA ŽALBA POSTOJE. 23

PRAVILO POGODNOSTI PRIDRUŽIVANJA TREBA DA SPRIJEČI DA SE OPTUŽENIMA KOJI SU OGLAŠENI KRIVIM ISTOM PRESUDOM ČIJE JE PRAVNA SITUACIJA JEDNAKA RAZLIČITO POSTUPA. 24

INSTITUT PRAVILA POGODNOSTI PRIDRUŽIVANJA ODNOSI SE NA SVE OPTUŽENE OBUHVAĆENE ISTOM PRESUDOM BEZ OBZIRA PO KOJEM JE OSNOVU DOŠLO DO SPAJANJA POSTUPKA. INSTITUT PRAVILA POGODNOSTI PRIDRUŽIVANJA PRIMJENJUJE SE PORED POSTUPKA PO ŽALBI NA PRESUDU PRVOSTEPENOG SUDA U POSTUPKU PO ŽALBI NA PRESUDU DRUGOSTEPENOG SUDA. 25

SADRŽAJ ŽALBE ŽALBA JE VALJANA AKO SADRŽI PROPISANE ELEMENTE A TO SU: -OZNAČENJE PRESUDE PROTIV KOJE SE PODNOSI ŽALBA (NAZIV SUDA BROJ I DATUM PRESUDE), -OSNOV ZA POBIJANJE PRESUDE, 26

-OBRAZLOŽENJE ŽALBE, -PRIJEDLOG DA SE POBIJENA PRESUDA POTPUNO ILI DJELIMIČNO UKINE ILI PREINAČI, -POTPIS LICA KOJE PODNOSI ŽALBU. U SUPROTNOM SUD POZIVA ŽALIOCA DA U ODREĐENOM ROKU DOPUNI ŽALBU PISMENIM PODNESKOM ILI USMENO NA ZAPISNIK KOD SUDA. 27

AKO ŽALIOC NE POSTUPI PO OVOM POZIVU SUD ĆE ODBACITI ŽALBU. A AKO ŽALBA NE SADRŽI PODATKE ODBACIĆE JE AKO SE NE MOŽE UTVRDITI NA KOJU PRESUDU SE ODNOSI. AKO JE ŽALBA PODNESENA U KORIST OPTUŽENOG DOSTAVIT ĆE SE DRUGOSTEPENOM SUDU, AKO SE MOŽE UTVRDITI NA KOJU PRESUDU SE ODNOSI. 28

NOVE ČINJENICE I NOVI DOKAZI ZAKONOM JE DOZVOLJENO PREDOČAVANJE NOVIH ČINJENICA I DOKAZA KOJI NISU MOGLI BITI PREDSTAVLJENI NA GLAVNOM PRETRESU. 29

ROKOVI ZA IZJAVU PRAVNOG LIJEKA ROK ZA ŽALBU PROTIV PRESUDE DONIJETE U PRVOM STEPENU JE 15 DANA RAČUNAJUĆI OD DANA DOSTAVLJANJA PREPISA PRESUDE I TAJ ROK VAŽI ZA STRANKE I BRANIOCE. DRUGIM LICIMA KOJA MOGU PODNIJETI ŽALBU U KORIST OPTUŽENOG SUD NE DOSTAVLJA PRESUDU ALI ONA IMAJU ISTI ROK ZA ŽALBU KOJI POČINJE TEĆI OD DANA DOSTAVLJANJA PRESUDE OPTUŽENOM. 30

TAKOĐER LICE ČIJI JE PREDMET ODUZET ILI OD KOGA JE ODUZETA IMOVINSKA KORIST MOŽE IZJAVITI ŽALBU U ROKU OD 15 DANA OD DANA DOSTAVLJANJA PREPISA PRESUDE. U SLOŽENIM STVARIMA NA ZAHTJEV STRANAKA I BRANIOCA SUD MOŽE PRODUŽITI ROK ZA ŽALBU NAJVIŠE ZA 15 DANA. ROK ZA ŽALBU NA RJEŠENJE JE 3 DANA OD DANA DOSTAVLJANJA RJEŠENJA AKO ZAKONOM NIJE DRUGAČIJE ODREĐENO. 31

ROK ZA PRESUDU VAŽI I ZA RJEŠENJE O SUDSKOJ OPOMENI KAO I ZA RJEŠAVANJE O VASPITNIM MJERAMA. ROKOVI ZA PODNOŠENJE ŽALBE JE PREKLUZIVNI ŠTO ZNAČI DA SE NE MOGU PRODUŽAVATI I DA NJIHOVIM ISTEKOM OVLAŠTENO LICE GUBI PRAVO NA ŽALBU. IZUZETAK JE AKO OPTUŽENI IZ OPRAVDANIH RAZLOGA PROPUSTI ROK ZA PODNOŠENJE ŽALBE NA PRESUDU. 32

PREDAJA PRAVNOG LIJEKA I DOSTAVLJANJE NA ODGOVOR ŽALBA SE PODNOSI VIŠEM SUDU A PREDAJE SUDU KOJI JE IZREKAO PRVOSTEPENU ODLUKU. ZAKON DOZVOLJAVA DOSTAVLJANJE ŽALBE I PREKO POŠTE PREPORUČENOM POŠILJKOM ILI DRUGIM TELEKOMUNIKACIJSKIM SREDSTVOM. AKO SE RADI O ŽALBI NA PRESUDU ŽALBA SE PREDAJE U DOVOLJNOM BROJU PRIMJERAKA ZA SUD KAO I ZA PROTIVNU STRANKU I BRANIOCA RADI DAVANJA ODGOVORA. PRIMJERAK ŽALBE PRVOSTEPENI SUD DOSTAVLJA PROTIVNOJ STRANCI I BRANIOCU. 33

ODRICANJE I ODUSTANAK OD PRAVNOG LIJEKA I DOPUNA PRAVNOG LIJEKA U SLUČAJU ODRICANJA OD PRAVNOG LIJEKA STRANKA IZJAVLJUJE DA NE ŽELI KORISTITI PRAVNI LIJEK. ODUSTATI OD ŽALBE MOGU OPTUŽENI I TUŽILAC. ODUSTANAK OD ŽALBE MORA BITI IZRIČIT I IZJAVLJEN NADLEŽNOM SUDU PISMENO ILI USMENO NEPOSREDNO TOM SUDU. 34

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI -ŽALBA NA PRESUDU PRVOSTEPENOG SUDA -ŽALBA NA PRESUDU DRUGOSTEPENOG SUDA -ŽALBA NA RJEŠENJE. 35

ŽALBA NA PRESUDU PRVOSTEPENOG SUDA PRESUDA SE MOŽE POBIJATI: A) ZBOG BITNE POVREDE ODREDABA KRIVIČNOG POSTUPKA, B) ZBOG POVREDE KRIVIČNOG ZAKONA, C) ZBOG POGREŠNO ILI NEPOTPUNO UTVRĐENOG ČINJENIČNOG STANJA, 36

D) - ZBOG ODLUKE O KRIVIČNOPRAVNIM SANKCIJAMA, - ODUZIMANJU IMOVINSKE KORISTI, - TROŠKOVIMA KRIVIČNOG POSTUPKA, - IMOVINSKOPRAVNOM ZAHTJEVU, - KAO I ZBOG ODLUKE O OBJAVLJIVANJU PRESUDE PUTEM SREDSTAVA JAVNOG INFORMIRANJA. 37

BITNE POVREDE ODREDABA KRIVIČNOG POSTUPKA KAO OSNOV ŽALBE BITNA POVREDA ODREDABA KRIVIČNOG POSTUPKA POSTOJI: A) AKO JE SUD BIO NEPROPISNO SASTAVLJEN ILI AKO JE U IZRICANJU PRESUDE UČESTVOVAO SUDIJA KOJI NIJE UČESTVOVAO NA GLAVNOM PRETRESU ILI KOJI JE PRAVOMOĆNOM ODLUKOM IZUZET OD SUĐENJA, 38

B) AKO JE NA GLAVNOM PRETRESU UČESTVOVAO SUDIJA KOJI SE MORAO IZUZETI, C) AKO JE GLAVNI PRETRES ODRŽAN BEZ OSOBE ČIJA JE PRISUTNOST NA GLAVNOM PRETRESU PO ZAKONU OBAVEZNA ILI AKO JE OPTUŽENOM, BRANITELJU, ILI OŠTEĆENOM PROTIVNO NJEGOVOM ZAHTJEVU, USKRAĆENO DA NA GLAVNOM PRETRESU UPOTREBLJAVA SVOJ JEZIK I DA NA SVOM JEZIKU PRATI TOK GLAVNOG PRETRESA, 39

D) AKO JE POVRIJEĐENO PRAVO NA ODBRANU, E) AKO JE PROTIVNO ZAKONU BILA ISKLJUČENA JAVNOST NA GLAVNOM PRETRESU, F) AKO JE SUD POVRIJEDIO PROPISE KRIVIČNOG POSTUPKA O POSTOJANJU ODOBRENJA NADLEŽNOG ORGANA, G) AKO JE SUD DONIO PRESUDU A NIJE BIO STVARNO NADLEŽAN ILI AKO JE NEPRAVILNO ODBIO OPTUŽBU ZBOG STVARNE NENADLEŽNOSTI, 40

H) AKO SUD SVOJOM PRESUDOM NIJE POTPUNO RIJEŠIO PREDMET OPTUŽBE; I) AKO SE PRESUDA ZASNIVA NA DOKAZU NA KOME SE PO ODREDBAMA OVOG ZAKONA NE MOŽE ZASNIVATI PRESUDA, J) AKO JE OPTUŽBA PREKORAČENA, 41

K) AKO JE IZREKA PRESUDE NERAZUMLJIVA, PROTIVRJEČNA SAMA SEBI ILI RAZLOZIMA PRESUDE ILI AKO PRESUDA UOPĆE NE SADRŽI RAZLOGE ILI U NJOJ NISU NAVEDENI RAZLOZI O ODLUČNIM ČINJENICAMA. BITNA POVREDA ODREDABA KRIVIČNOG POSTUPKA POSTOJI I AKO SUD U TOKU GLAVNOG PRETRESA ILI PRILIKOM DONOŠENJA PRESUDE NIJE PRIMIJENIO ILI JE NEPRAVILNO PRIMIJENIO KOJU ODREDBU OVOG ZAKONA, A TO JE BILO ILI JE MOGLO BITI OD UTICAJA NA ZAKONITO I PRAVILNO DONOŠENJE PRESUDE. 42

RELATIVNE POVREDE KRIVIČNOG POSTUPKA RELATIVNE POVREDE ODREDABA KRIVIČNOG POSTUPKA POSTOJE AKO SUD ZA VRIJEME PRIPREMANJA GLAVNOG PRETRESA ILI PRILIKOM DONOŠENJA PRESUDE NIJE PRIMJENIO ILI JE NEPRAVILNO PRIMJENIO KOJU ODREDBU OVOG ZAKONA A TO JE BILO ILI MOGLO BITI OD UTICAJA NA ZAKONITO I PRAVILNO DONOŠENJE PRESUDE. 43

POVREDE KRIVIČNOG ZAKONA POVREDA KRIVIČNOG ZAKONA POSTOJI U SLUČAJU: - DA DJELO ZA KOJE SE OPTUŽENI GONI NIJE KRIVIČNO DJELO, - DA IMA OKOLNOSTI KOJE ISKLJUČUJU KRIVIČNU ODGOVORNOST, 44

- DA LI IMA OKOLNOSTI KOJE ISKLJUČUJU KRIVIČNO GONJENJE NAROČITO DALI JE NASTUPILA ZASTARJELOST KRIVIČNOG GONJENJA ILI JE GONJENJE ISKLJUČENO USLJED AMNESTIJE ILI POMILOVANJA ILI JE STVAR PRAVOSNAŽNO RASPRAVLJENA. - DA LI JE U POGLEDU KRIVIČNOG DIJELA KOJE JE PREDMET OPTUŽBE PRIMIJENJEN ZAKON KOJI SE NE MOŽE PRIMIJENITI 45

- DA LI JE ODLUKOM O KAZNI ILI USLOVNOJ OSUDI ODNOSNO ODLUKOM O MJERI BEZBJEDNOSTI ILI O ODLUCI O ODUZIMANJU IMOVINSKE KORISTI PREKORAČENO OVLAŠTENJE KOJE SUD IMA PO ZAKONU, - DA LI SU PRAVILNO PRIMJENJENE ODREDBE O URAČUNAVANJU PRITVORA I IZDRŽANE KAZNE. 46

POGREŠNO I NEPOTPUNO UTVRĐENO ČINJENIČNO STANJE KAO OSNOV ŽALBE NA PRESUDU KAO ČINJENICE ZA POKRETANJE KRIVIČNOG POSTUPKA OZNAČAVAJU SE DOGAĐAJI I POJAVE KOJI SU POSTOJALI ILI POSTOJE I ČIJE SE POSTOJANJE MORA U TOM POSTUPKU REKONSTRUISATI. ODLUČNE ČINJENICE SU ONE NA KOJIMA SE NEPOSREDNO ZASNIVA PRIMJENA MATERIJALNOG ZAKONA TJ. ONE O KOJIMA NEPOSREDNO ZAVISI PRIMJENA MATERIJALNOG PRAVA. 47

ONE SE MOGU PODIJELITI NA PROCESNO PRAVNE ODLUČNE ČINJENICE I MATERIJALNO PRAVNE ODLUČNE ČINJENICE. OSTALE VAŽNE ČINJENICE NEMAJU NIKAKVU DIREKTNU VEZU SA PRIMJENOM PRAVA NEGO SE KORISTE U POSTUPKU DOKAZIVANJA ODNOSNO UTVRĐIVANJA. ČINJENIČNO STANJE OBUHVATA SKUP SAMO ODLUČNIH ČINJENICA. 48

POGREŠNO UTVRĐENO ČINJENIČNO STANJE POSTOJI KADA SU U PRESUDI NEKA ODLUČNA ČINJENICA POGREŠNO UTVRĐENA A TO ZNAČI DA NIJE ISTINITO UTVRĐENA TJ. NIJE UTVRĐENA ONAKO KAKO SE DOGODILO U STVARNOSTI. ČINJENIČNO STANJE JE NEPOTPUNO UTVRĐENO KADA JE IZOSTALO UTVRĐENJE NEKE ODLUČNE ČINJENICE KOJA JE U DATOM SLUČAJU BILA POTREBNA. NEPOTPUNO UTVRĐENO ČINJENIČNO STANJE POSTOJI I KADA NA TO UPOZORAVAJU NOVE ČINJENICE I NOVI DOKAZI. 49

POBIJANJE PRESUDE ZBOG ODLUKE O KRIVIČNO PRAVNOJ SANKCIJI TROŠKOVIMA KRIVIČNOG POSTUPKA, IMOVINSKO PRAVNOM ZAHTJEVU KAO I ZBOG ODLUKE O OBJAVLJIVANJU PRESUDE KADA SU U PITANJU MJERE BEZBJEDNOSTI ZAKON PROPISUJE DA SE ODLUKA O NJIMA MOŽE POBIJATI AKO SUD NIJE IZREKAO MJERU BEZBJEDNOSTI IAKO SU ZA TO POSTOJALI ZAKONSKI USLOVI. 50

IZ OVOG RAZLOGA MOŽE SE POBIJATI ODLUKA O TROŠKOVIMA KRIVIČNOG POSTUPKA. ODLUKA O IMOVINSKO PRAVNOM ZAHTJEVU KAO I ODLUKA O OBJAVLJIVANJU PRESUDE PUTEM SREDSTAVA JAVNOG INFORMISANJA MOŽE SE POBIJATI KAD JE SUD O OVIM PUTANJIMA DONIO NEZAKONITU ODLUKU. 51

POSTUPAK PO ŽALBI NA PRESUDU PRED SUDOM PRVOG STEPENA U VEZI SA ŽALBOM PRVOSTEPENI SUD VRŠI NEKE TEHNIČKE RADNJE I NEKE RADNJE ODLUČIVANJA. 52

PRVOSTEPENI SUD IMA DUŽNOST KADA JE U PITANJU ŽALBA DA ISPITA NJENU UREDNOST SA ČISTO TEHNIČKE STRANE I DA DOSTAVI PROTIVNOJ STRANKI I BRANIOCU. AKO ŽALBA NE ISPUNJAVA PROPISANE USLOVE A PODNOSILAC NEMA BRANIOCA ILI AKO JE ŽALBU PODNIO OŠTEĆENI KOJI NEMA PUNOMOĆENIKA, PRVOSTEPENI SUD POZIVA ŽALIOCA DA U ODREĐENOM ROKU DOPUNI ŽALBU PISMENIM PODNESKOM ILI USMENO NA ZAPISNIK SUDA. 53

ODLUČIVANJE PRVOSTEPENOG SUDA PO ŽALBI SUDIJA ODNOSNO PREDSJEDNIK VIJEĆA PRVOSTEPENOG SUDA OVLAŠĆEN JE DA RJEŠENJEM ODBACI NEBLAGOVREMENU ŽALBU. UKOLIKO PRVOSTEPENI SUD NE ODBACI ŽALBU KAO NEBLAGOVREMENU I NEDOPUŠTENU DOSTAVLJA JE PROTIVNOJ STRANCI NA ODGOVOR I TO NAJKASNIJE U ROKU OD OSAM DANA OD DANA PRIJEMA A PO PRIJEMU ODGOVORA ODNOSNO PROTEKA ROKA ZA ODGOVOR DOSTAVLJA ŽALBU SA SVIM SPISIMA DRUGOSTEPENOM SUDU. 54

POSTUPAK PO ŽALBI PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM POSTUPAK PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM POČINJE ONOG TRENUTKA KADA SPISI PO ŽALBI PRISTIGNU U OVAJ SUD. VIJEĆE DRUGOSTEPENOG SUDA DONOSI ODLUKU U SJEDNICI VIJEĆA NA OSNOVU ODRŽANOG PRETRESA. U OKVIRU OVOG POSTUPKA RAZLIKUJEMO POSTUPAK VAN SJEDNICE, RJEŠAVANJE U SJEDNICI VIJEĆA I RJEŠAVANJE NA PRETRESU. 55

POSTUPAK VAN SJEDNICE KRIVIČNI PREDMET SA ŽALBOM KOJI JE STIGAO OD PRVOSTEPENOG SUDA PREDAJE SE PREDSJEDNIKU ŽALBENOG VIJEĆA KOJI ODREĐUJE SUDIJU IZVJESTIOCA. DUŽNOST IZVJESTIOCA JE DA PROUČI SPISE, PRIPREMI PREDMET DA BI MOGAO DA REFERIŠE NA SJEDNICI ILI NA DRUGOSTEPENOM PRETRESU. KADA SUDIJA IZVJESTILAC PRIPREMI SPIS PREDSJEDNIK ŽALBENOG VIJEĆA ĆE ZAKAZATI SJEDNICU VIJEĆA. 56

POSTUPAK U SJEDNICI VIJEĆA SJEDNICA VIJEĆA DRUGOSTEPENOG SUDA JE JAVNA I O NJOJ SE OBAVJEŠTAVA TUŽILAC, OPTUŽENI I NJEGOV BRANILAC. O ZAKAZANOJ SJEDNICI SE OVA LICA SAMO OBAVJEŠTAVAJU A NE I POZIVAJU. ZAKON JE POSTUPANJE U SJEDNICI PROŠIRIO NA OPŠTU JAVNOST I POTPUNO JE IZJEDNAČIO SA OPŠTOM JAVNOŠĆU PRED PRVOSTEPENIM SUDOM TIME ŠTO JE U CITIRANOJ ODREDBI PROPISAO DA SE JAVNOST SA SJEDNICE VIJEĆA MOŽE ISKLJUČITI. 57

OPŠTA JAVNOST SJEDNICE VIJEĆA USLOVLJENA JE PRISUSTVOM STRANAKA I BRANIOCA SJEDNICI, A TO ZNAČI DA IAKO JE SJEDNICA ZAKAZANA KAO JAVNA I STRANKE O TOME OBAVJEŠTENE NEĆE BITI DOPUŠTENA OPŠTA JAVNOST UKOLIKO NI JEDNA STRANKA NE BUDE PRISUTNA SJEDNICI. SJEDNICA VIJEĆA POČINJE IZLAGANJEM PODNOSIOCA ŽALBE A NAKON TOGA DRUGA STRANKA IZLAŽE ODGOVOR NA ŽALBU. 58

VIJEĆE MOŽE OD STRANAKA I BRANIOCA KOJI SU PRISUTNI ZATRAŽITI POTREBNO OBJAŠNJENJE U VEZI SA ŽALBOM I ODGOVOROM NA ŽALBU A STRANKA I BRANILAC PREDLOŽITI DA SE PROČITAJU POJEDINI SPISI A PO DOPUŠTENJU PREDSJEDNIKA VJEĆA DATI OBJAŠNJENJE ZA SVOJE STAVOVE IZ ŽALBE. U SVEMU OSTALOM SUDI SE NA OSNOVU SPISA. SJEDNICA VJEĆA POČINJE IZLAGANJEM PODNOSIOCA ŽALBE A NAKON TOGA DRUGA STRANKA IZLAŽE ODGOVOR NA ŽALBU. 59

O SJEDNICI VIJEĆA MORA SE VODITI POSEBAN ZAPISNIK U KOJI SE UZ OSTALO UNOSI BITAN SADRŽAJ SPROVEDENIH PROCESNIH RADNJI I IZREKA DONESENE ODLUKE TE PODACI O TOME DA LI JE ONA USMENO OBJAVLJENA. 60

OBAVEZA SUDIJE ODNOSNO PREDSJEDNIKA VIJEĆA PRVOSTEPENOG SUDA JE DA RJEŠENJEM ODBACI NEBLAGOVREMENU I NEDOPUŠTENU ŽALBU, A AKO SE TO NE UČINI RJEŠENJE MOŽE DONIJETI I VIJEĆE DRUGOSTEPENOG SUDA I TO BEZ OBAVJEŠTENJA STRANAKA I BRANILACA O SJEDNICI VIJEĆA. 61

PRETRES PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM PRETRES ĆE SE ODRŽATI KADA DRUGOSTEPENI SUD UKINE PRVOSTEPENU PRESUDU. PRI TOME ODREDBE O GLAVNOM PRETRESU U PRVOSTEPENOM POSTUPKU SHODNO SE PRIMJENJUJU NA PRETRES PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM. O DRUGOSTEPENOM PRETRESU VODI SE ZAPISNIK KOJI SE SASTAVLJA KAO ZAPISNIK O GLAVNOM PRETRESU. 62

ODLUKE DRUGOSTEPENOG SUDA PO ŽALBI DRUGOSTEPENI SUD MOŽE NA SJEDNICI VIJEĆA: - ODBITI ŽALBU KAO NEOSNOVANU I POTVRDITI PRVOSTEPENU PRESUDU ILI - PREINAČITI PRVOSTEPENU PRESUDU ILI - UKINUTI PRESUDU I ODREDITI ODRŽAVANJE PRETRESA. 63

ZAKON PRUŽA TO OVLAŠĆENJE GDJE ĆE DRUGOSTEPENI SUD UTVRDITI DA SU ODLUČNE ČINJENICE U PRVOSTEPENOJ PRESUDI PRAVILNO UTVRĐENE I DA S OBZIROM NA UTVRĐENE ČINJENICE PO PRAVILNOJ PRIMJENI ZAKONA VALJA DONIJETI I DRUGAČIJU PRESUDU, A PREMA STANJU STVARI. SUD MOŽE UKINUTI PRVOSTEPENU PRESUDU I ODREDITI ODRŽAVANJE PRETRESA. 64

OVA ODLUKA SE DONOSI AKO POSTOJI BITNA POVREDA ODREDABA KRIVIČNOG POSTUPKA, DA JE POTREBNO IZVESTI NOVE DOKAZE ILI PONOVITI U PRVOSTEPENOM POSTUPKU VEĆ IZVEDENE DOKAZE USLJED KOJIH JE ČINJENIČNO STANJE POGREŠNO ILI NEPOTPUNO UTVRŠENO. VIJEĆE DRUGOSTEPENOG SUDA MOŽE DJELIMIČNO UKINUTI PRVOSTEPENU PRESUDU I U ODNOSU NA TAJ DIO ODRŽATI PRETRES. AKO SE OPTUŽENI NALAZI U PRITVORU DRUGOSTEPENI SUD MORA NAKON UKIDANJA PRVOSTEPENE PRESUDE ISPITATI DA LI JOŠ UVIJEK POSTOJE RAZLOZI ZA PRITVOR. 65

ŽALBA NA PRESUDU DRUGOSTEPENOG SUDA PREDVIĐENA SU DVA SLUČAJA KOJIMA SE ŽALBOM MOŽE POBITI DRUGOSTEPENA PRESUDA U TIM SLUČAJEVIMA SUDOVANJE U TRI INSTANCE. TREĆA INSTANCA DOLAZI U OBZIR: AKO JE DRUGOSTEPENI SUD DONIO NOVU OSUĐUJUĆU PRESUDU, AKO JE DRUGOSTEPENI SUD PREINAČIO PRVOSTEPENU PRESUDU KOJOM SE OPTUŽENI OSLOBAĐA OPTUŽBE I IZREKAO PRESUDU KOJOM SE OPTUŽENI PROGLAŠAVA KRIVIM. 66

NADLEŽNOST I POSTUPAK PRED SUDOM TREĆEG STEPENA SUDI U VIJEĆU SASTAVLJENOM OD TRI ODNOSNO PET SUDIJA. U OVIM VIJEĆIMA NE MOGU UČESTVOVATI SUDIJE KOJE SU UČESTVOVALE U DONOŠENJU PRESUDE KOJA SE POBIJA ŽALBOM. ZA POSTUPAK PRED VRHOVNIM SUDOM VRIJEDE SVE ODREDBE KOJE SU PREDVIĐENE ZA DRUGOSTEPENI POSTUPAK. 67

PRED TIM SUDOM SE MOŽE ODREDITI PRETRES, ČIME JE DOZVOLJENA MOGUĆNOST DA SE TAJ SUD NEPOSREDNO UTVRĐUJE ODNOSNO PREINAČAVA ČINJENIČNO STANJE KOJE JE VEZANO ISKLJUČIVO ZA ODLUČIVANJE NA OSNOVU PRETRESA. PRED SUDOM III STEPENA ODRŽAVA SE TZV JAVNA SJEDNICA I TO U SVEMU PREMA PRETOSTAVKAMA I NA NAČIN KOJI SU PREDVIĐENI. O PODNESENOJ ŽALBI SUD TREĆEG STEPENA ODLUČUJE MERITORNO KAO I DRUGOSTEPENI SUD. 68

ŽALBA NA RJEŠENJE PROTIV RJEŠENJA SUDA DONESENOG U PRVOM STEPENU STRANKE, BRANITELJ I OSOBE ČIJA SU PRAVA POVRIJEĐENA MOGU PODNIJETI ŽALBU UVIJEK KAD U OVOM ZAKONU NIJE IZRIČITO ODREĐENO DA ŽALBA NIJE DOPUŠTENA. PROTIV RJEŠENJA VIJEĆA DONESENOG U TOKU ISTRAGE NIJE DOPUŠTENA ŽALBA, AKO OVIM ZAKONOM NIJE DRUGAČIJE ODREĐENO. RJEŠENJA KOJA SE DONOSE RADI PRIPREMANJA GLAVNOG PRETRESA I PRESUDE MOGU SE POBIJATI SAMO U ŽALBI NA PRESUDU. 69

ŽALBA SE PODNOSI SUDU KOJI JE DONIO RJEŠENJE. AKO ZAKONOM NIJE DRUGAČIJE ODREĐENO, ŽALBA NA RJEŠENJE PODNOSI SE U ROKU OD TRI DANA OD DANA DOSTAVLJANJA RJEŠENJA. AKO U ZAKONU NIJE DRUGAČIJE ODREĐENO, PODNOŠENJEM ŽALBE NA RJEŠENJE ODLAŽE SE IZVRŠENJE RJEŠENJA PROTIV KOGA JE PODNESENA ŽALBA. 70

O ŽALBI PROTIV RJEŠENJA DONESENOG U PRVOM STEPENU ODLUČUJE VIJEĆE APELACIONOG ODJELJENJA VIŠEG SUDA, AKO ZAKONOM NIJE DRUGAČIJE ODREĐENO. O ŽALBI PROTIV RJEŠENJA DONESENOG U PRVOM STEPENU PRED VRHOVNIM SUDOM FEDERACIJE ODLUČUJE VIJEĆE APELACIONOG ODJELJENJA TOG SUDA. O ŽALBI PROTIV RJEŠENJA SUDIJE ZA PRETHODNI POSTUPAK, ODNOSNO SUDIJE ZA PRETHODNO SASLUŠANJE ODLUČUJE VIJEĆE ISTOG SUDA OSIM AKO ZAKONOM NIJE DRUGAČIJE ODREĐENO. 71

ODLUČUJUĆI O ŽALBI SUD MOŽE RJEŠENJEM ODBACITI ŽALBU KAO NEBLAGOVREMENU ILI KAO NEDOPUŠTENU, ODBITI ŽALBU KAO NEOSNOVANU ILI UVAŽITI ŽALBU I RJEŠENJE PREINAČITI ILI UKINUTI I, PO POTREBI, PREDMET UPUTITI NA PONOVNO ODLUČIVANJE. 72

VANREDNI PRAVNI LIJEK PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA KRIVIČNI POSTUPAK KOJI JE DOVRŠEN PRAVOMOĆNIM RJEŠENJEM ILI PRAVOMOĆNOM PRESUDOM MOŽE SE NA ZAHTJEV OVLAŠTENE OSOBE PONOVITI SAMO U SLUČAJEVIMA I POD UVJETIMA PREDVIĐENIM U ZAKONU. 73

NEPRAVO PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA PRAVOSNAŽNA PRESUDA MOŽE SE PREINAČITI I BEZ PONAVLJANJA KRIVIČNOG POSTUPKA AKO JE U DVJEMA PRESUDAMA ILI U VIŠE PRESUDA PROTIV ISTOG OSUĐENIKA PRAVOSNAŽNO IZREČENO VIŠE KAZNI, A NISU PRIMIJENJENE ODREDBE O ODMJERAVANJU JEDINSTVENE KAZNE ZA DJELA U STICAJU. U OVOM SLUČAJU SUD ĆE OVOM PRESUDOM PREINAČITI RANIJE PRESUDE U POGLEDU ODLUKA O KAZNI I IZREĆI JEDINSTVENU KAZNU. ZA DONOŠENJE NOVE PRESUDE NADLEŽAN JE PRVOSTEPENI SUD KOJI JE SUDIO U STVARI U KOJOJ JE IZREČENA NAJSTROŽIJA VRSTA KAZNE, 74

A KOD ISTOVRSNIH KAZNI SUD KOJI JE IZREKAO NAJVEĆU KAZNU, A AKO SU KAZNE JEDNAKE SUD KOJI JE POSLJEDNJI IZREKAO KAZNU. NOVU PRESUDU DONOSI SUD NA SJEDNICI VIJEĆA NA PRIJEDLOG TUŽITELJA ILI OSUĐENOG, ODNOSNO BRANITELJA, A PO SASLUŠANJU PROTIVNE STRANKE. AKO SU PRILIKOM IZRICANJA KAZNE UZETE U OBZIR I PRESUDE DRUGIH SUDOVA, OVJERENI PRIJEPIS NOVE PRAVOSNAŽNE PRESUDE DOSTAVIT ĆE SE I TIM SUDOVIMA. 75

PONAVLJANJE POSTUPKA U KORIST OPTUŽENOG KRIVIČNI POSTUPAK ZAVRŠEN PRAVOMOĆNOM PRESUDOM MOŽE SE PONOVITI U KORIST OSUĐENOG: A) AKO SE DOKAŽE DA JE PRESUDA ZASNOVANA NA LAŽNOJ ISPRAVI ILI NA LAŽNOM ISKAZU SVJEDOKA, VJEŠTAKA ILI TUMAČA, B) AKO SE DOKAŽE DA JE DO PRESUDE DOŠLO USLJED KRIVIČNOG DJELA SUDIJE ILI OSOBE KOJA JE VRŠILA ISTRAŽNE RADNJE, 76

C) AKO SE IZNESU NOVE ČINJENICE ILI SE PODNESU NOVI DOKAZI KOJI I PORED DUŽNE PAŽNJE I OPREZA NISU MOGLI BITI PREDSTAVLJENI NA GLAVNOM PRETRESU, A KOJI SU SAMI ZA SEBE ILI U VEZI S RANIJIM DOKAZIMA PODOBNI DA PROUZROKUJU OSLOBAĐANJE OSOBE KOJA JE BILA OSUĐENA ILI NJEZINU OSUDU PO BLAŽEM KRIVIČNOM ZAKONU, 77

D) AKO JE NEKA OSOBA ZA ISTO KRIVIČNO DJELO VIŠE PUTA OSUĐENA ILI AKO JE VIŠE OSOBA OSUĐENO ZBOG ISTOG DJELA KOJE JE MOGLA UČINITI SAMO JEDNA OSOBA ILI NEKA OD NJIH, E) AKO SE U SLUČAJU OSUDE ZA PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO ILI ZA DRUGO KRIVIČNO DJELO KOJE PO ZAKONU OBUHVAĆA VIŠE ISTOVRSNIH ILI VIŠE RAZNOVRSNIH RADNJI IZNESU NOVE ČINJENICE ILI PODNESU NOVI DOKAZI KOJI UKAZUJU DA OSUĐENI NIJE UČINIO RADNJU KOJA JE OBUHVAĆENA DJELOM IZ OSUDE, A POSTOJANJE OVIH ČINJENICA BI BILO OD BITNOG UTICAJA NA ODMJERAVANJE KAZNE, 78

F) I AKO USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE ILI EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA UTVRDI DA SU U TOKU POSTUPKA KRŠENA LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE I AKO JE PRESUDA ZASNOVANA NA TOM KRŠENJU, G) AKO JE ODLUKOM USTAVNOG SUDA FEDERACIJE ILI USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE PRESTAO VAŽITI ZAKON ILI DRUGI PROPIS NA OSNOVU KOJEG JE BILA DONESENA PRAVOMOĆNA OSUĐUJUĆA PRESUDA. 79

PONAVLJANJE POSTUPKA NA ŠTETU OSUĐENOG KRIVIČNI POSTUPAK SE MOŽE PONOVITI NA ŠTETU OPTUŽENOG AKO JE PRESUDA KOJOM SE OPTUŽBA ODBIJA DONESENA ZBOG ODUSTANKA TUŽITELJA OD OPTUŽBE, A DOKAŽE SE DA JE DO OVOG ODUSTANKA DOŠLO USLJED KRIVIČNOG DJELA KORUPCIJE ILI KRIVIČNOG DJELA PROTIV SLUŽBENE I DRUGE DUŽNOSTI TUŽITELJA. 80

ZAHTJEV ZA PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA MOGU PODNIJETI STRANKE I BRANITELJ, A POSLIJE SMRTI OSUĐENOG ZAHTJEV U NJEGOVU KORIST MOGU PODNIJETI TUŽITELJ I OSOBE IZ SVE OSOBE KOJE PO ZKP MOGU ULOŽITI ŽALBU U KORIST OPTUŽENOG. ZAHTJEV ZA PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA U KORIST OSUĐENOG MOŽE SE PODNIJETI I POŠTO JE OSUĐENI IZDRŽAO KAZNU I, BEZ OBZIRA NA ZASTARJELOST, AMNESTIJU ILI POMILOVANJE. 81

O ZAHTJEVU ZA PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA ODLUČUJE VIJEĆE SUDA KOJI JE U RANIJEM POSTUPKU SUDIO U PRVOM STEPENU. U ZAHTJEVU SE MORA NAVESTI PO KOJEM SE ZAKONSKOM OSNOVU TRAŽI PONAVLJANJE I KOJIM SE DOKAZIMA POTKRJEPLJUJU ČINJENICE NA KOJIMA SE ZAHTJEV ZASNIVA. AKO ZAHTJEV NE SADRŽI OVE PODATKE, SUD ĆE POZVATI PODNOSITELJA DA U ODREĐENOM ROKU ZAHTJEV DOPUNI. PRILIKOM RJEŠAVANJA O ZAHTJEVU U VIJEĆU NEĆE UČESTVOVATI SUDIJA KOJI JE UČESTVOVAO U DONOŠENJU PRESUDE U RANIJEM POSTUPKU. 82

SUD ĆE RJEŠENJEM ZAHTJEV ODBACITI AKO NA OSNOVU SAMOG ZAHTJEVA I SPISA RANIJEG POSTUPKA UTVRDI DA JE ZAHTJEV PODNIJELA NEOVLAŠTENA OSOBA ILI DA NEMA ZAKONSKIH UVJETA ZA PONAVLJANJE POSTUPKA ILI DA SU ČINJENICE I DOKAZI NA KOJIMA SE ZAHTJEV ZASNIVA VEĆ BILI IZNESENI U RANIJEM ZAHTJEVU ZA PONAVLJANJE POSTUPKA KOJI JE ODBIJEN PRAVOMOĆNIM RJEŠENJEM SUDA ILI DA ČINJENICE I DOKAZI OČIGLEDNO NISU PODOBNI DA SE NA OSNOVU NJIH DOPUSTI PONAVLJANJE ILI DA PODNOSITELJ ZAHTJEVA NIJE POSTUPIO PO ČLANU 346. STAV 2. ZKP FBIH. 83

AKO SUD NE ODBACI ZAHTJEV DOSTAVIT ĆE SE PRIJEPIS ZAHTJEVA PROTIVNOJ STRANCI KOJA IMA PRAVO U ROKU OD OSAM DANA ODGOVORITI NA ZAHTJEV. KAD SUDU STIGNE ODGOVOR NA ZAHTJEV ILI KAD PROTEKNE ROK ZA DAVANJE ODGOVORA, PREDSJEDNIK VIJEĆA ODREDIT ĆE DA SE IZVIDE ČINJENICE I PRIBAVE DOKAZI NA KOJE SE POZIVA U ZAHTJEVU I U ODGOVORU NA ZAHTJEV. POSLIJE PROVEDENIH IZVIĐAJA SUD ĆE RJEŠENJEM ODMAH ODLUČITI O ZAHTJEVU ZA PONAVLJANJE POSTUPKA NA NAČIN IZ ČLANA 348. STAV (2) ZKP FBIH. 84

SUD ĆE, AKO NE ODREDI DA SE IZVIĐAJ DOPUNI, NA OSNOVU REZULTATA IZVIĐAJA ZAHTJEV UVAŽITI I DOPUSTITI PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA ILI ĆE ZAHTJEV ODBITI, AKO NOVI DOKAZI NISU PODOBNI DA DOVEDU DO PONAVLJANJA KRIVIČNOG POSTUPKA. AKO SUD NAĐE DA RAZLOZI ZBOG KOJIH JE DOPUSTIO PONAVLJANJE POSTUPKA U KORIST OPTUŽENOG POSTOJE I ZA KOJEG OD SAOPTUŽENIH KOJI NIJE PODNIO ZAHTJEV ZA PONAVLJANJE POSTUPKA, POSTUPIT ĆE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI KAO DA TAKAV ZAHTJEV POSTOJI. U RJEŠENJU KOJIM SE DOPUŠTA PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA SUD ĆE ODLUČITI DA SE ODMAH ZAKAŽE NOVI GLAVNI PRETRES. 85

AKO JE ZAHTJEV ZA PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA PODNESEN U KORIST OSUĐENOG, A SUD SMATRA, S OBZIROM NA PODNESENE DOKAZE, DA OSUĐENI MOŽE U PONOVLJENOM POSTUPKU BITI OSUĐEN NA TAKVU KAZNU DA BI SE URAČUNAVANJEM VEĆ IZDRŽANE KAZNE IMAO PUSTITI NA SLOBODU, ILI DA MOŽE BITI OSLOBOĐEN OD OPTUŽBE ILI DA OPTUŽBA MOŽE BITI ODBIJENA - ODREDIT ĆE DA SE IZVRŠENJE PRESUDE ODLOŽI, ODNOSNO PREKINE. KAD RJEŠENJE KOJIM SE DOPUŠTA PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA POSTANE PRAVOMOĆNO, OBUSTAVIT ĆE SE IZVRŠENJE KAZNE, ALI ĆE SUD, PO PRIJEDLOGU TUŽITELJA, ODREDITI PRITVOR AKO POSTOJE UVJETI IZ ČLANA 146. ZKP FBIH. 86

NA PONOVLJENI POSTUPAK KOJI SE VODI NA OSNOVU RJEŠENJA KOJIM JE DOPUŠTENO PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA, PRIMIJENJUJU SE ISTE ODREDBE KAO I NA PRETHODNI POSTUPAK. U PONOVLJENOM POSTUPKU SUD NIJE VEZAN ZA RJEŠENJA DONESENA U PRETHODNOM POSTUPKU. AKO SE PONOVLJENI POSTUPAK OBUSTAVI DO POČETKA GLAVNOG PRETRESA, SUD ĆE RJEŠENJEM O OBUSTAVLJANJU POSTUPKA UKINUTI I RANIJU PRESUDU. 87

KAD SUD U PONOVLJENOM POSTUPKU DONESE PRESUDU IZREĆI ĆE DA SE PRETHODNA PRESUDA DJELIMIČNO ILI U CJELINI STAVLJA VAN SNAGE ILI DA SE OSTAVLJA NA SNAZI. U KAZNU KOJU ODREDI NOVOM PRESUDOM SUD ĆE OPTUŽENOM URAČUNATI IZDRŽANU KAZNU, A AKO JE PONAVLJANJE ODREĐENO SAMO ZA NEKO OD DJELA ZA KOJE JE OPTUŽENI BIO OSUĐEN, SUD ĆE IZREĆI NOVU JEDINSTVENU KAZNU. SUD JE U PONOVLJENOM POSTUPKU VEZAN ZABRANOM IZ ČLANA 322. ZKP FBIH. 88