Meunarodno javno pravo I Mr sc Ajla krbi

Međunarodno javno pravo I Mr. sc. Ajla Škrbić Kiseljak, 4. 11. 2015.

Konsultacije Predavač: prof. dr. Džemal Najetović ajla. skrbic@pfk. edu. ba Kancelarija br. 16 Vanredni studenti: srijeda 16 h – 18 h

Literatura Obavezna: Degan, Vladimir Đuro 2000, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 3 -555. ili Degan, Vladimir Đuro 2011, Međunarodno pravo, Školska knjiga, Zagreb, 3 – 545. Dodatna: Andrassy, Juraj 1990, Međunarodno pravo, Školska knjiga, Zagreb Andrassy, Juraj, Bakotić, Božidar, Vukas, Budislav 1995, Međunarodno pravo I, Školska knjiga, Zagreb Povelja UN od 26. 06. 1945. godine, stupila na snagu 24. 10. 1945. godine Ibler, Vladimir 1987, Rječnik međunarodnog javnog prava, Informator, Zagreb Crnić–Grotić, Vesna 2002, Pravo međunarodnih ugovora, Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka Kreća, Milenko, Paunović, Milan 2002, Praktikum za međunarodno javno pravo, Beograd Bakotić, Božidar 1997, Međunarodni ugovori – sklapanje i primjena, 2. izdanje, Zagreb Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora iz 1969. Kreća, Milenko 2007, Međunarodno javno pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd Seizović, Zarije 2008, Međunarodno javno pravo – zbirka eseja, Univerzitet u Zenici, Zenica

Kriterij ocjenjivanja rada studenta Prisustvo 0 -10 bodova Seminarski rad / esej / aktivnost na nastavi 0 -15 bodova Parcijalni test 0 -30 bodova

Kriterij ocjenjivanja rada studenta Ukupan broj bodova koje student može ostvariti predispitnim aktivnostima = 55 bodova = ocjena 6 (E) Ukupan broj bodova koje student može ostvariti na završnom ispitu = 45 bodova

Kriterij ocjenjivanja rada studenta Vanredni studenti koji predispitnim aktivnostima ostvare više od 10 bodova polažu lakši završni ispitni test (0 -45 bodova) Vanredni studenti koji predispitnim aktivnostima ostvare manje od 10 bodova polažu teži završni ispitni test (0 -65 bodova)

Formiranje konačne ocjene Manje od 55 bodova – ocjena 5 (F) 55 do 64 bodova – ocjena 6 (E) 65 do 74 bodova – ocjena 7 (D) 75 do 84 bodova – ocjena 8 (C) 85 do 94 bodova – ocjena 9 (B) 95 do 100 bodova – ocjena 10 (A)

Seminarski rad Upute na www. unt. ba 10 -20 stranica + naslovna strana i literatura Obavezni dijelovi: naslovna strana sadržaj uvod tekst rada (poglavlja) zaključak literatura

Seminarski rad Font: Times New Roman Veličina slova: 12 Prored: 1. 5 Poravnanje teksta: Justify Pravila citiranja i navođenja literature Power. Point prezentacija na e-mail Odbrane u terminima vježbi

Parcijalni test - VS Jedan parcijalni test 2. 12. 2015. Cjelokupno pređeno gradivo

Završni ispit Pisani test Prijava ispita Index obavezan!

ŠTA JE MEĐUNARODNO PRAVO? ? ?

Pojam međunarodnog prava Međunarodno 1. 2. 3. pravo je: sistem pravila koja na pravni način uređuju odnose između subjekata tog prava

Priroda međunarodnog prava Razlike između unutrašnjeg prava: međunarodnog subjekti su nezavisne države i međuvladine organizacije 2. izvori su ugovori, običaji, opšta načela prava i jednostrani akti država 3. pravo koordinacije 4. ne poznaje centralizovane organe za osiguranje i izvršenje njegovih pravila 1. i

Odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava Dualističko shvatanje Monističko shvatanje: primat unutrašnjeg prava primat međunarodnog prava

Razvoj nauke međunarodnog prava Bečki Toma kongres 1815. Akvinski Hugo Grotius Emerich de Vattel Vladimir-Đuro Degan

Pojam subjekta međunarodnog prava Subjekt međunarodnog prava je svako ko u međunarodnom pravnom poretku ima: pravnu poslovnu sposobnost deliktnu

Subjekti međunarodnog prava: Države Nacrt pravila o odgovornosti država Komisije za međunarodno pravo UN iz 1955. Međunarodne organizacije Savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda u Haagu o naknadi štete pretrpljene u službi UN iz 1949. Priznati ustanici i narodnooslobodilački pokreti Međunarodni subjektivitet ograničen u 3 smjera: ratione materiae ratione temporis ratione loci

Pojam subjekta međunarodnog prava kroz historiju Međunarodna zajednica subjekt međunarodnog prava? Pojedinac - subjekt međunarodnog prava?

Država kao subjekt međunarodnog prava Nastanak države Pravnim aktom unutrašnje ili međunarodne prirode: Originaran ili derivativan vustavni akt vpolitička odluka međunarodne organizacije vmeđunarodni ugovor

Državni teritorij Elementi države Stanovništvo

Državni teritorij Državno područje čine: kopneni prostor + rijeke, jezera i otoci unutrašnje morske vode i teritorijalno more + arhipelaške vode Granice države: na kopnu i na moru prirodne i vještačke utemeljene ugovorom ili običajem

Državni teritorij Postupak utvrđivanja granica: I faza: postizanje sporazuma II faza: demarkacija na terenu III faza: podizanje trajnih graničnih stupova Načelo uti possidetis Bi. H

Elementi države Stanovništvo države: državljani stranci: apatridi izbjeglice nedržavljani na području druge države Suverenitet Priznanje države

Nestanak države Nestankom nekog od tri elementa koji je čine državom Osmansko carstvo i Austro-Ugarska nakon I svjetskog rata; Jugoslavija, Sovjetski Savez, Čeho-Slovačka 1991. i 1992.

Bosna i Hercegovina kao subjekt međunarodnog prava Ø Ø Ø Referendum o nezavisnosti Bi. H (25. 1. 1992. /29. 2. i 1. 3. 1992. ) “Jeste li za suverenu i nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i naroda Bi. H, Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive? ” DA NE Konačni rezultati referenduma (6. 3. 1992. ) Badinterova komisija

Pitanja? ? ?

Hvala na pažnji!