PRAVNI POSLOVI Pravni fakultet Zagreb Katedra za rimsko

PRAVNI POSLOVI Pravni fakultet Zagreb Katedra za rimsko pravo Luka Draganić, Jure Cindrić Zagreb, 2015.

UVOD I DEFINICIJA PRAVNOG POSLA Očitovanje privatne volje s kojim pravni poredak spaja određene pravne učinke koje stranke namjeravaju postići Rimski pravnici nisu poznavali opći pojam pravnog posla, izraz negotium je obuhvaćao svako privatnopravno djelovanje

SKUPINE PRAVNIH POSLOVA Jednostrani (negotia unilateralia) i dvostrani (negotia bilateralia) • Među živima (negotia inter vivos) i za slučaj smrti (negotia mortis causa) • Naplatni (negotia onerosa) i besplatni(negotia lucrativa) • Kauzalni i apstraktni • Formalni i neformalni •

OBLICI PRAVNIH POSLOVA Formalni tipovi: 1. Gesta per aes et libram 2. In iure cessio 3. Stipulatio • Karakterizira ih izgovaranje svečanih formula, gesta, i prisustvovanje svjedoka • Vremenom postaju kočnica bržem prometu Neformalni tipovi: 1. 2. 3. 4. Zajam, Posudba, Kupoprodajna, najamna i ortačka pogodba Prijenos vlasništva tradicijom itd.

OBLICI PRAVNIH POSLOVA Usmeni oblik Rimljani polagali težište na usmeni oblik • Prvi rimski lateralni kontrakt javlja se u republikansko doba • Dispozitivna isprava koja je potrebna za postanak i valjanost pravnog posla (npr. pismena oporuka) pojavljuje se tek u kasnije doba •

OČITOVANJE VOLJE I TUMAČENJE PRAVNIH POSLOVA • • Kod formalističkih poslova propisana određena forma očitovanja volje, kod neformalnih poslova volja se očitovala izrijekom ili prešutno (konkludentni čin) Tri teorije o neskladu volje i očitovanja 1. Teorija volje 2. Teorija očitovanja 3. Posredovna teorija (teorija povjerenja) • U staro doba prevladavala je teorija očitovanja • U Justinijanovoj kodifikaciji prelazi se na teoriju volje

TUMAČENJE PRAVNIH POSLOVA • • • Nesklad volje i očitovanja U prvo doba vladalo je strogo (objektivno) tumačenje riječi i gesta bez obzira na volju stranaka Mjerodavan formalni akt Ovo stanovište vidimo u poznatoj uzrečici „Summum ius, summa iniuria” U doba Republike probija se slobodnije tumačenje koje uvažava volju, pravičnost i načela dobre volje (ex fide bona) U Justinijanovom pravu: In conventionibus contrahentium voluntatem potius quam verba spectari placuit.

SADRŽAJ PRAVNOG POSLA Essentialia negotii (bitni sastojci) • Nužni za nastanak pravnog posla (u kupoprodaji predmet i cijena; kod oporuke imenovanje nasljednika) Naturalia negotii (naravni ili prirodni sastojci) • Stranke ih izrijekom isključuju ili mijenjaju Accidentalia negotii (slučajni, samovoljni sastojci) • Uvjet (conditio) • Rok (dies) • Nalog ili namet (modus)

UVJET (CONDITIO) Stranke učinak pravnog posla čine zavisnim od neke neizvjesne, buduće činjenice • • Vrste uvjeta 1. Suspenzivni (odgodni) i rezolutivni (raskidni) 2. Afirmativni i negativni 3. Potestativni, kauzalni i mikstni

• Ako uvjetovana činjenica nema jedno od obilježja (budućnosti i neizvjesnosti) radi se o nepravim uvjetima: 1. 2. 3. 4. Nužni uvjeti Nepravi Nemogući Nemoralni (turpis, contra bonos mores) i nedopušteni (contra legem) 5. Conditio iuris

UČINCI UVJETA • Razlikujemo vrijeme: A) Kod suspenzivnih uvjeta 1. Prije ispunjenja uvjeta (conditio pendet, tj. vrijeme čekanja i neizvjesnosti) 2. Po ispunjenju uvjeta (conditio existit) 3. Po njegovom izjalovljenju ( conditio deficit) B) Kod rezolutivnih uvjeta

1. Početni rok (dies a quo), analogni suspenzivnim uvjetima 2. Završni rok (dies ad quem), analogni rezolutivnim uvjetima Razlika prema uvjetima: Svaki je rok certus an, uvjet je incertus an.

Prema pandektnoj nauci rok može biti: a) točno određen (dies certus an, certus quando) b) unaprijed neodređen (dies certus an, incertus quando) c) rok čiji je nastup neodređen (dies incertus an, incertus quando) d) dies incertus an, certus quando -rokovi pod a) i b) = prosti rokovi -rokovi pod c) i d) = rokovi-uvjeti

Rokovi se nisu mogli dodavati uz actus legitimi • Završni rokovi se nisu mogli dodavati pravnim poslovima o osnivanju i prijenosu apsolutnih prava koja su se smatrala trajnim jer je inače takav posao bio ništav • Tek Justinijanovo pravo dopušta prenošenje vlasništva pod završnim rokom kod darovanja, legata i fideikomisa •

NALOG ILI NAMET (MODUS) Može se dodati: • Besplatnim poslovima inter vivos • Poslovima mortis causa Razlikuje se od uvjeta (suspenzivnog potestativnog): • učinak posla nastupa odmah primanjem dara tj. nasljedstva ili legata • za primaoca nastaje dužnost da izvrši nalog

Pretpostavke za valjan pravni posao: sposobnost osoba volja i njeno očitovanje mogućnost i dopustivost sadržaja Podvrste: Ništavost pravnog posla Pobojnost pravnog posla

uzima se da pravni posao ne postoji i da nikad nije postojao razlog ništavosti: pomanjkanje neke bitne pretpostavke ništavost može biti: Potpuna ili djelomična Početna ili naknadna

manji stupanj nevaljanosti pravnog posla od ništavosti razlog pobojnosti je obično neka mana koja nije toliko bitna da bi posao zbog nje morao biti ništav Relativna ništavost: na nju se može pozivati samo interesirana stranka koja je sudionik pravnog posla učini li to, smatrat će se da pravni posao već od početka nije imao nikakvih učinaka

§ Civilno pravo: § § pravni posao je onaj koji kod kojeg postoje sve pretpostavke propisane pravnim poretkom (u suprotnom slučaju je apsolutno nevaljan tj. ništav) Pretor: uskrata tužbe (denegatio actionis) § davanje prigovora protiv nečije tužbe (exceptio) § povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum) §

regula Catoniana: Ništav legat neće konvalidirati ako naknadno otpadnu zapreke nevaljanosti quod initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere iznimka: naknadno otpao razlog ništavosti interesirane stranke posao naknadno (izrijekom ili mućke) priznale ili odobrile (ratihabitio) Konverzija pravnog posla

stranke nemaju pravne ili djelatne sposobnosti ne održi se oblik koji je propisan za valjanost nekog određenog posla ako se pravni posao odnosi na nemoguću činidbu pravno zabranjen pravni posao nije uvijek bio pravno ništav: rim. pravnici prema razlici sankcija razlikuju: Leges perfectae leges minus quam perfectae leges imperfectae Pravni poslovi koji se protive moralu Mane volje

O manama volje se može govoriti u dva osnovna slučaja: Ako postoji nesklad između volje i očitovanja Ako ne postoji takav nesklad, te očitovanje odgovara volji, ali je volja stvorena na pogrešan način

Svjestan nesklad: Stranka namjerno očituje nešto uistinu neće Mentalna rezervacija (reservatio mentalis) Simulacija: Apsolutna: Prividno se sklapa posao, a zapravo se uopće ne misli sklopiti nikakav posao Relativna: Prividno se sklapa neki simulirani posao, a uistinu se želi time sklopiti neki drugi (disimulirani) posao

Nesvjestan nesklad: Ispričivost U vezi je s razlikovanjem bludnje o pravnim propisima (error iuris) i bludnje o činjenicama (error facti) , , regula est, iuris quidem ignorantia cuique nocere, facti vero ignorantiam non nocere“ (bludnja o pravu je neispričiva, a ispričiva može biti samo bludnja o činjenicama) Iznimke u korist malodobnika, žena, vojnika i seljaka Bitnost i neispričivost bludnje: bludnje (error essentialis): Po shvaćanju rim. pravnika: Error in negotio Error in corpore Error in persona Error in substantia Nesakrivljenost bludnje (error probabilis)

Dvostrani pravni poslovi (ugovori): Može se dogoditi da svaka stranka daje očitovanje koje doduše odgovara njenoj volji, ali se njihova očitovanja ne podudaraju tj. ne predleži consensus, nego dissensus Ugovor nije valjan, ako predleži disenz u bitnim elementima ugovora Prikriti disenz

Bludnja u motivu, prijevar (dolus) i sila (vis ac metus) Bludnja u motivu: Odnosi se na motive tj. na predodžbe koje su nekoga navele da poduzme neki pravni posao Motivi po pravilu nemaju utjecaja na valjanost pravnog posla, pa zato ni bludnja u motivu ne može biti razlog nevaljanosti posla U carskom zakonodavstvu u Rimu su uvedene neke iznimke na području nasljednog prava

Dolus: Himbeno i prijevarno zavođenje u bludnju ili održavanje u bludnji da bi se na taj način oštećenjem zavedenoga izvukla neka protupravna korist Actio doli: exceptio doli restitutio in integrum:

Sila: Može biti fizička sila (vis absoluta) ili psihička (moralna) sila (vis compulsiva) da bi dovela do nevaljanosti pravnog posla Staro civilno pravo: Coactus voluit, tamen voluit tek pretorsko pravo pruža zaštitna sredstva: akcija i eksepcija quod metus causa restitucija in integrum

Zastupanje kod pravnih poslova Glasnik (nuntius) Zastupnik: Neposredno zastupstvo u pravom (tehničkom) smislu gdje zastupnik sklapa pravni posao vlastitim očitovanje volje u ime i za račun zastupanoga Posredno zastupstvo: zastupnik sklapa pravni posao za račun zastupanoga, ali ga sklapa u vlastito ime, a ne u ime zastupanoga

pretorsko pravo: actiones ediecticiae qualitatis za razliku od pravog neposrednog zastupanja ovdje učinci nastaju i kod zastupanoga i kod zastupnika iznimke u civilnom pravu: stjecanje posjeda stjecanje vlasništva preko posjeda (tj. kod tradicije) Justinijanovo pravo: Neposredno zastupstvo nije moguće Proširilo zastupanje pri stjecanju posjeda na svakog mandatara

Zastupstvo može biti: Nužno (zakonsko): Dobrovoljno: Zastupnikove ovlasti se temelje: na primljenom i prihvaćenom nalogu da će izvršiti neki posao za račun nalogodavca na poslovodstvu bez naloga gdje netko obavlja poslove u korist drugoga bez primljenog naloga i ovlaštenja Punomoć: Ukoliko netko obavlja poslove bez punomoći: Ratihabitio mandato comparatur Falsus procurator

Vrijeme i njegovo računanje u pravu Vrijeme se može računati po: Kalendaru Pomičnim rokovima Computatio civilis: Računanje u kojem se dan uzima kao cjelina Computatio naturalis: Rok se računa od trenutka kad se je dogodila neka činjenica

Razlikujemo: Tempus Rok se računa neprekinuto od početka do kraja Tempus continuum: utile: U rok se računaju samo dani u koje je stranci bilo moguće izvršiti odnosnu pravnu radnju Tempus utile ratione initii: Rok počinje teći dok postoji za stranku mogućnost izvršenja pravne radnje Tempus utile ratione cursus: Računaju se samo oni dani u koje je osoba mogla izvršavati svoje pravo

HVALA NA PAŽNJI !