MEUNARODNO KRIVINO PRAVO Prof dr Borislav Petrovi SADRAJ
MEĐUNARODNO KRIVIČNO PRAVO Prof. dr Borislav Petrović
SADRŽAJ PREDMETA OPĆA PITANJA MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG PRAVA: Pojam Osnovna načela Izvori Vremensko i prostorno važenje
SADRŽAJ PREDMETA MEĐUNARODNO KRIVIČNO DJELO I KRIVIČNE SANKCIJE Opći pojam međunarodnog krivičnog djela Osnovi isključenja mkd Saučesništvo Krivične sankcije Pojedina međunarodna krivična djela
SADRŽAJ PREDMETA MEĐUNARODNO KRIVIČNO PRAVOSUĐE I MEĐUNARODNOPRAVNA POMOĆ U KRIVIČNOPRAVNIM STVARIMA Ad hoc tribunali (Nirnberški i tokisjki tribunali za bivšu Jugoslaviju i Ruandu) Stalni međunarodni krivični sud (sdnivanje, nadležnost i organizacija) Evropski sud za ljudska prava Ekstradicija (stranoj državi i međunarodnom krivičnom sudu) Izvršenje strane krivične presude
POJAM MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG PRAVA GRANA MEĐUNARODNOG JAVNOG PRAVA SKUP PRAVNIH PRAVILA USTANOVLJENA OD STRANE MEĐUNARODNE ZAJEDNICE KROZ MEĐUNARODNE UGOVORE ILI DRUGE SPORAZUME, KAO I MEĐUNARODNE OBIČAJE, ČIJA SE POVREDA ISPOLJENA KROZ NAPADE NA MEĐUNARODNE ODNOSE KOJI BI BILI IZRAŽENI U NARUŠAVANJU MIRA ILI U POVREDAMA ČOVJEČNOSTI U MIRU I U RATU, KAO I NAPADA NA DRUGE VRIJEDNOSTI KOJE SU OD ZNAČAJA ZA CJELOKUPNO ČOVJEČANSTVO, ODREĐUJU KAO MEĐUNARODNA KRIVIČNA DJELA KOJA POVLAČE INDIVIDUALNU KRIVIČNU ODGOVORNOST I PRIMJENU KRIVIČNE SANKCIJE
RAZVOJ MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG PRAVA I FAZA – STARO STOLJEĆE II FAZA – SREDNJE STOLJEĆE III FAZA – 19. STOLJEĆE IV FAZA – IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA V FAZA – POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA
I FAZA U RAZVOJU MKP ŽENEVSKA KONVENCIJA O POBOLJŠANJU SUDBINE RANJENIKA U RATU NA KOPNU IZ 1864. GODINE PETROGRADSKA DEKLARACIJA O UPOTREBI EKSPLOZIVNIH METAKA IZ 1868. GODINE BRISELSKA DEKLARACIJA IZ 1874. GODINE O BOJNIM OTROVIMA (nije stupila na snagu) 1899. PRVA KONFERENCIJA MIRA, DEN HAAG, 26 predstvnika država: usvojena Konvencija o zakonima i običajima rata na kopnu i Konvencija o prilagođavanju na pomorski rat Ženevske konvencije iz 1864. ; usvojene tri deklaracije: o zabrani bacanja bombi iz balona, o zabrani upotrebe projektila i eksploziva kojima je jedini cilj širenje otrovnih gasova i o zabrani upotrebe zrna koji se rasprskavaju u ljudskom tijelu 1907. DRUGA HAŠKA KONFERENCIJA MIRA, 44 predstavnika, usvojeno 13 konvencija i jedna deklaracija koje su se odnosile na pravila pomorskog ratovanja, najznačajnija četvrta Konvencija uz koju je priložen i Pravilnik o zakonima i običajima rata na kopnu, tzv. HAŠKI PRAVILNIK, tim aktom reguliran je postupak prema civilnom stanovništvu, ratnim zarobljenicima, ranjenicima i bolesnicima za vrijeme rata, pri čemu je učinjena obaveza svake države da pouči svoje oružane snage o sadržini tih pravila, kao i da plati odštetu u slučaju njihovih kršenja
II FAZA U RAZVOJU MKP PAKT DRUŠTVA NARODA usvojen na Mirovnoj konferenciji 1919. kojim se upućuju države na mirno rješavanje sporova ŽENEVSKI PROTOKOL 1924. o mirnom rješavnju sporova (nije stupio na snagu) 1928. BRIAN-KELOGOV PAKT, potpisan od strane 14 sila, predstavlja odricanje rata kao sredstva nacionalne politike, kroz izuzeća i rezerve ne sadrži apsolutnu zabranu rata HUMANIZACIJA RATA: 1922. VAŠINGTONSKA KONVENCIJA koja zabranjuje upotrebu zagušljivih i otrovnih gasova (nije stupila na snagu), 1925. ŽENEVSKI PROTOKOL koji zabranjuje upotrebu zagušljivih i otrovnih gasova, 1929. DVIJE ŽENEVSKE KONVENCIJE o ratnim zarobljenicima i o ranjenicima i bolesnicima u kopnenom ratu MEĐUNARODNO KRIVIČNO PRAVOSUĐE: na mirovno konferenciji 1919. predloženo da se osnuje međunarodni krivični sud koji bi sudio za povrede ratnog prava, pokrenuto pitanje individualne ko, VERSAJSKIM UGOVOROM proklamovana odgovornost ratnih zločinaca zbog kršenja običaja i pravila ratovanja, predviđeo formiranje specijalnog suda njemačkom imperatoru Willhelmu II, do suđenja nije došlo zbog različitih interesa; STALNI SUD MEĐUNARODNE PRAVDE 1921. , nije imao kr. Jur.
III FAZA U RAZVOJU MKP MOSKOVSKA DEKLARACIJA od 30. 1943. SAD, SSSR I VB donijele odluku o kažnjavanju ratnih zločina POSTDAMSKA DEKLARACIJA potvrđena odluka o gonjenju i kažnjavanju ratnih zločinaca 8. 8. 1945. Sporazum o ustanovljavanju međunarodnog vojnog suda za suđenje glavnim ratnim zločincima Evropske osovine (SAD, Francuska, Velika Britanija i SSSR, priložen i statut 19. 1. 1946. ustanovljen Tokijski sud Rezolucija Generalne skupštine UN 1946. o zločinima genocida: Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida usvojena 1948. skupila na snagu 1951. Četiri Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata i Dva protokola 1977. Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1954. Konvencija o neprijavljivanju zakonske zastare na ratne zločine 1968. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima 1966.
IV FAZA U RAZVOJU MKP Osnivanje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ad hoc) Osnivanje Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (ad hoc) Donošenje Statuta Međunarodnog krivičnog suda (pro futuro)
- Slides: 10