BOSANSKO KOMPARATIVNO PRAVO DOC DR OMER HAMZI HAMZICOMERGMAIL

BOSANSKO KOMPARATIVNO PRAVO

DOC. DR. OMER HAMZIĆ HAMZICOMER@GMAIL. COM IV. PRAVNI SISTEM BIH I AUSTROUGARSKA (PREZENTACIJA) • • 1. Sudstvo 2. Izvori prava 3. Opći građanski zakonik iz 1811. 4. Finansijski sistem 5. Poreski i monopolski sistem 6. Agrarni odnosi 7. Građanska prava

BERLINSKI KONGRES, 1878.

PROGLAS AUSTRO -UGARSKE VLADE PRILIKOM OKUPACIJE BIH 1878.

OKUPACIJA, 1878. ULIČNE BORBE KOD ALI-PAŠINE DŽAMIJE

UL. BORBE U SARAJEVU, 1878, CRTEŽ IZ TOG DOBA

1. SUDSTVO 1. Austro-Ugarska je izgradila sistem modernog višestepenog sudstva na tanzimatskoj osnovi: a) prvostepeni su kotarski sudovi (njih 48), pri kojima su postojali šerijatski sudovi za parnične i nasljedno-pravne poslove muslimana, b) apelacionu vlast vršilo je 6 okružnih sudova, koji su djelovali i kao trgovački sudovi; 2. Vrhovni zemaljski sud: djeluje u Sarajevu od 7. jula 1879. ; pri ovom sudu djelovao je u svojstvu apelacije i kasacije Vrhovni šerijatski sud;

2. IZVORI PRAVA (A) 1. Okupaciona uprava je držala kontinuitet između: (a) starog osmanskog i (b) novog austrougarskog prava - prekid sa zatečenim stanjem nije se mogao izvesti naglo – iz više razloga, - samo su ukinuti oni osmanski zakoni koji se protive općim pravnim načelima i građanskoj jednakosti; - zadržavanje zatečenog prava, uz istovremeno veoma živu normativnu djelatnost austro-ugarske uprave, učinilo je pravni sistem Bi. H veoma složenim);

2. IZVORI PRAVA (B) 2. Postojalo je 5 osnovnih vrsta izvora prava: a) Zakoni, uredbe, naredbe i drugi akti koje je zajednička vlada propisivala za Bi. H, te odluke Vrhovnog suda u Sarajevu od načelnog značaja, b) Osmansko pravo i propisi islama koji su u Bosni stvarno stupili u život: propisi šerijata i tanzimatski propisi koje je recipirala austrougarska vlast), c) Kanonsko pravoslavne i katoličke crkve, te bračno pravo Jevreja, d) Bosansko običajno pravo, modificirano pod uticajem ugarskog, osmanskog i mletačkog prava (Zemaljska vlada je putem anketa radila na prikupljanju pravnih običaja u Bi. H), e) Kao pomoćni izvor sudovima je služio austrijski Opći građanski zakonik iz 1811. ;

Zakoni o ustavnim odredbama za Bi. H iz 1910.

3. OPĆI GRAĐANSKI ZAKONIK (OGZ), IZ 1811. (A) 1. Spada u velike buržoaske kodifikacije 19. st. , čiju osnovu čini recipirano rimsko pravo, nakon višegodišnjih dorada, car Franjo I proglasio OGZ, 1. 6. 1811. ; 2. Sadržaj i struktura OGZ (uvod i tri dijela sa 1502 čl. ) • a) Uvodni dio (obrazlaže poseban značaj prirodnog prava i potpuno „istisnuto“ običajno pravo) • b) Primijenjen sistem izlaganja građanskopravne materije po tripartitnom sistemu Gajevih Institucija, tj. lica, stvari i tužbe (personae, res, actiones; (1) prvi dio sadrži lično i porodično pravo; (2) drugi - stvarno pravo sa nasljednim pravom i jedan dio obligacionog prava i najzad (3) treći sadrži zajedn. odred. ličnog i stvarnog prava, sa preostalim obligacijama i imovinski režim brač. odnosa.

3. OPĆI GRAĐANSKI ZAKONIK (OGZ), IZ 1811. (B) 3. Glavne karakteristike OGZ: • a) Kompromisna rješenja – bio je daleko ispred ek. i političke stvarnosti i afirmisao ideje građansko-pravne jednakosti, naspram socioekon. stvarnosti sa ostacima feudalizma – kao kočnicom, • b) Tendencija OGZ bila je olakšanje građanskog prometa, ali su istovremeno ostavljene netaknute mnogobrojne staleške privilegije po „političkim propisima“ pojedinih feudalnih pokrajina (lov, šume, odnosi između posjednika i kmetova itd. ), • c) Ukidanjem kmetstva, 1848. i daljim promjenama agrarnih odnosa stvoreni su uslovi za punu primjenu OGZ; • d) Tek u drugoj pol. 19. st. , pojedine odredbe OGZ postale su primjenjive (došle su u sklad sa socijalnim i ekon. realnostima života u austrijskim zemljama); tada je počelo postepeno uvođenje OGZ-a i u Bi. H;

4. FINANSIJSKI SISTEM 1. Finansije: jedno od centralnih pitanja Bi. H prava i uprave zato što se Bi. H uprava morala finansirati iz svojih izvora (Novopazarska konvencija i Zakon o upravljanju Bi. H); 2. Bi. H kao austrougarska kolonija: otvoreno se pisalo da je Bi. H za Monarhiju kolonija isto kao Sibir za Rusiju, Alžir za Franc. , Java za Holandiju, Indija za Engl. itd. – u koju se mora uvoziti kapital ako se hoće od zaostalog područja stvoriti jedna „kulturna zemlja“; 3. Uključivanje Bi. H u carinski sistem Monarhije (zahtijevale su potrebe austro-ugarske kolonijalne privredne politike, 4. Ukidanje osmanskog papirnog novca izvršeno je 1. 3. 1880. , što je suprotno Carigradskoj konvenciji),

5. PORESKI I MONOPOLSKI SISTEM 1. U početku je zadržan osm. sistem neposrednih poreza (osmanska desetina), dok su svi posredni porezi vrlo brzo u cijelosti preneseni iz Austro. Ugarske; 2. Umjesto desetine u naturi, od 1906. – uvodi se „Desetinski paušal“- prelazni stadij ka modernom zemljišnom porezu – radi izlaska iz ekstenzivnosti i dinamiziranja gospodarstva; 3. Državni monopol soli i duhana, kao i zemaljski zajmovi imali su značajnu ulogu u fiskalnoj politici Zemaljske vlade; 4. Bankarski sistem: pošto su se novčani zavodi iz Monarhije oprezno i sporo odlučivali za ulaganja u Bi. H, vlada 1895. osniva Privilegovanu zem. banku za Bi. H, koja postepeno privlači kapital iz Monarhije;

ZAKONI O USTAVNIM UREDBAMA ZA BIH, 1910.

6. AGRARNI ODNOSI (A) 1. Berlinski kongres (čl. 25. Ugovora) nije formalno obavezivao Monarhiju da riješi agrarno pitanje, ali se to od nje očekivalo… 2. …ali su ta očekivanja iznevjerena: izvršena je službena recepcija osmanskog zemljišnog i agrarnog prava, čime je Monarhija ozakonila zatečene eksfeudalne odnose. , 3. Saferskom naredbom 1859. ozakonjeni su agrarni odnosi stvoreni procesom čiflučenja, koja je praktično ostala u primjeni), 4. Monarhija nije uspjela riješiti agrarno pitanje, ulagala je napore da zadrži postojeće pravno stanje dok su odnosi između zemljoposj. (aga) i njihovih zakupaca izazivali mnoge sporove i sukobe;

GRADSKA VIJEĆNICA, SARAJEVO

6. AGRARNI ODNOSI (B) 3. Monarhija se orijentisala na rješavanje agrarnog pitanja putem fakultativnog otkupljivanja kmetovskih selišta, dobrovoljnim sporazumom između age i kmeta ili zakupca (ali to je išlo jako sporo, što je sankcionisao Sabor tek 1911. ) 4. Slabljenje muslimanskih zemljoposjednika: - U uslovima austrougarske uprave, većina je kmetova ili zakupaca osjećala da se njihovo kmetopravo na čifluku postepeno faktički pretvara u privatnu svojinu. - Ta je situacija kulminirala tokom raspada Austro. Ugarske, u jesen 1918. ,

7. GRAĐANSKA PRAVA (A) 1. Restriktivna politika vlasti u pogledu građanskih prava; 2. Pitanje građanskih prava izlazi dijelom u javnost tek poslije aneksije 1908. , a potom dobija određe-no mjesto u Ustavu Bi. H, 1910. 2. Ustav Bi. H iz 1910. i građanska prava (kao neka vrsta dekoracije): • a) Mehanički prenesen čl. 142 austrijskog temeljnog drž. Zakona iz 1867. kao i članovi 2 – 30 Ustava Bi. H – koji donose odredbe, poznate iz većine građanskih ustava i deklaracija.

7. GRAĐANSKA PRAVA (B) • b) Najvažnije odredbe Ustava o građanskim slobodama: • - Čl. 2: „Svi zemaljski pripadnici pred zakonom jednaki” (proglašena opća građ. jednakost), • - Čl. 8. svim građanima „ujamčava slobodu vjere i savjesti” (priznata vjerska udruženja: muslimansko, srpsko-pravoslavno, rimsko i grko-katoličko, evangelističkog i helvetskog zakona, te jevrejsko), • - nepovredivost privatnog vlasništva i ostale građanske slobode, (misli, štampe, pošte, jezika, običaja): „znanost i nauka slobodne“, „lična sloboda zaštićena zakonom“, • - „svim zemaljskim pripadnicima ujamčeno čuvanje narodne osobine i jezika“. • - čl. 20. : U slučaju rata i nemira Zemaljska vlada ima pravo suspendirati građanska prava zajamčena Ustavom