Gospodarstvo i naselja gorske Hrvatske Uloga i obiljeja

Gospodarstvo i naselja gorske Hrvatske Uloga i obilježja naselja i gospodarstva

Naselja i naseljenost rijetka naseljenost, naselja mala i malobrojna nema makroregionalnih i regionalnih središta (gravitacija prema Rijeci, Splitu i Zagrebu) najveće naselje je Ogulin jedino županijsko središte – Gospić središte Gorskog kotara – Delnice status grada – Otočac, Vrbovsko, Čabar ostala veća naselja – Gračac, Lički Osik, Korenica, Brinje, Ravna Gora, Fužine. . .

seoska naselja – mala, prevladavaju staračka domaćinstva uz prometnice nizna naselja, u višim predjelima raštrakana procesi depopulacije, senilizacije i iseljavanja Gospodarstvo preko 50% površine pokriveno šumom (pretežno bukva i jela) – šumarstvo i drvna industrija poljoprivreda – manje gospodarsko značenje (obilježja klime i tla) budućnost – proizvodnja zdrave hrane

turizam – dobri uvijeti razvoja zimski turizam, seoski turizam (uz iskorištavanje potencijala rijeka), lovni turizam, planinarenje i alpinizam. . . planimor – kombinacija planinskog i kupališnog turizma (Baške Oštarije, Fužine. . . ) promet – veliko prometno značenje; brojni prometni pravci i hrvatski gorski prag modernizacija – autoceste (Zagreb-Rijeka i Zagreb-Ploče)

Ogulin (8712 stanovnika 2001. god), smješten u ogulinsko-plašćanskoj udolini.

Gospić je županijsko središte Ličko-senjske županije. Nastao je u središtu najprostranijeg Ličkog polja. Gospić

Delnice su se razvile zahvaljujući svom položaju na prometnom pravcu iz Karlovca prema Rijeci još u doba Lujzijane. To je ujedno i grad na najvišoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj. Delnice

Lokve - primjer niznog naselja.

Bogat šumski fond preduvjet je razvoja šumarstva. Šumovitošću prednjači Gorski kotar. Najviše se iskorištavaju bukva i jela. Pri sječi je vrlo važno voditi računa o planskom iskorištavanju i stalnom pošumljavanju. Šumarstvo i drvna industrija imaju dugu tradiciju, osobito u Čabru i Fužinama. Unatoč bogatstvu šumama, naša drvna industrija nije razvijena.

Zbog čestih i obilnih padalina tlo je isprano i nepogodno za veću proizvodnju. Lika i Gorski kotar poznati su i po uzgoju sjemenskog krumpira i kupusa.

Stočarstvo je uglavnom ekstenzivnog tipa. Vrlo je važan uzgoj ovaca, a manje uzgoj goveda i koza.

Najpoznatije je zimovalište Olimpijski centar Bjelolasica podno Bjelolasice. Poznato je skijalište i Platak u zaleđu Rijeke Skijaška staza na Bjelolasici

Sve više postaje zanimljiv i seoski turizam (primjerice u Begovu Razdolju) Treba istaknuti sve popularniji rafting na rijekama Dobri, Mrežnici i Kupi ili ribolov na Gacki bogatoj pastrvama. Kupalište na rijeci Korani

Za prometno povezivanje najvažniji je najniži i najuži dio Dinarida − hrvatski gorski prag. Njegovo je značenje vidljivo i u gradnji prvih cesta još u 18. i 19. stoljeću (Karoline, Josefine i Lujzijane). Prva željeznica povezala je Zagreb i Rijeku još 1873. godine, a Zagreb, Liku i Dalmaciju 1925. godine. Prijevoji i tuneli gorske Hrvatske

Ulaz u tunel Sveti Rok Izgradnjom modernih prometnica znatno se ubrzao promet i olakšalo povezivanje dviju većih i Tunel Mala Kapela naseljenijih regija: nizinske i primorske Hrvatske.